Iako općina Novi Travnik, s obzirom na relativno kasno stvaranje urbane gradske sredine, osim nekropole žrtvama fašizma u naselju Stojkovići, spomenika kulture skoro da i nema, rijetki koji bi to mogli biti zapušteni su godinama i propadaju.
Jedan od njih je i austrougarska javna česma u naselju Opara, napravljena davne 1908. godine, na kojoj odavno nema ni vode, a iako se nalazi neposredno pored ceste koja spaja Novi Travnik i Gornji Vakuf/Uskoplje, prolaznicima skoro da je nevidljiva, s obzirom na to da je zarasla u granje i rastinje.
Rijetke akcije čišćenja do sada su organizirali jedino članovi novotravničkog „Preporoda“, a oni je i danas žele zaštititi od propadanja i zaborava.
Kako nam je kazao Džemil Jakić, profesor historije i geografije, „Preporod“ radi na projektu zaštite česme putem donacije Republike Austrije, koja uglavnom ima sluha kada je u pitanju zaostavština Austro-Ugarske monarhije.
- Imali smo kontakt s Muzejom grada Beča, ali sve to mora ići službenim putem, pa ćemo zatražiti pomoć Ministarstva civilnih poslova i Austrijske ambasade u BiH - kazao je Jakić.
Izvor iz kojeg se napajala česma još za vrijeme bivše države odveden je u javni vodovod, pa osim mahovinom i granjem obrasle konstrukcije, skoro da ništa ne podsjeća na činjenicu da je tu nekad bila javna česma s koje su putnici i lokalo stanovništvo utaživali žeđ.
Put baštine
U relativnoj blizini nalazi se nekoliko nekropola sa stećcima iz 13. stoljeća, kao što su nekropole Opara i Bistro, a nekoliko kilometara dalje udaljena je i nekropola Maculje, koja je pod zaštitom UNESCO-a. Stoga bi obnova česme bila vrijedan dodatak ovom svojevrsnom putu bh. baštine čija je turistička perspektiva struci odavno poznata. Ali, nažalost, ne i nadležnima u vlasti.
