BIH

Na grbovima tvrđave, mostovi, džamije, crkve, sablje, knjige...

Tešanj i Travnik: Knjiga na grbu

E. D. A.

12.11.2017

Heraldika je nauka o grbovima, a grbovi su znakovi prepoznatljivosti. Iz grbova naših gradova i općina moglo bi se mnogo štošta iščitati o nama kakvi jesmo. Od toga da baš i nemamo razumijevanja za druge, jer će se na nekim grbovima naći samo simboli jednog naroda, jedne vjere, do toga da nam, izgleda, rat i nije mrzak jer ni sablje i mačevi nisu rijetki na grbovima bh. općina i gradova.   

Zašto ne kajgana

Neki vole knjigu, poput Tešnja i Travnika, pa su na svojim grbovima našli mjesta i za knjigu. Osim knjige, Travnik na grbu ima motiv Starog grada, te motiv planine i rijeke, što bi trebalo asocirati na Vlašić i Plavu vodu. Dan općine Travnik je 21. mart, prvi dan proljeća. S obzirom na to da se već decenijama u Travniku istog datuma, 21. marta, održava tradicionalna „Kajganijada“, Travničani u šali kažu da je i na grb i na zastavu trebalo staviti i jaje (kajganu).

Tešanj, osim knjige, na grbu ima tvrđavu i džamiju. Tvrđavu na grbu ima i Banja Luka, a riječ je o stiliziranoj tvrđavi Kastel. Na kičastom grbu ovoga grada još se nalazi rijeka Vrbas, dvije historijske ličnosti iz bliske prošlosti Banje Luke: Petar Kočić, koji simbolizira kulturno-duhovnu stranu, i ban Milosavljević, kao graditelj i vojnik. U dnu grba je lišće lipe i kestena.

Osim Vrbasa, na grbovima su mjesto našle i druge rijeke: Neretva u Mostaru i Konjicu, Drina u Goraždu, Bistrica, Žabljak i Sturba na grbu Livna, Spreča na grbu Kalesije...

Osim tvrđava, džamija i crkvi, i druge građevine se nalaze na grbovima bh. gradova. Dakako, Stari most je neizbježan na grbu Mostara, a Kamena ćuprija se smjestila na grbu Konjica. Na grbu Konjica nalazi se i broj 1382, koji simbolizira prvi pisani spomen Konjica.

Ima i instrumenata

I Kalesija ima broj na grbu, riječ je o 1151. godini. Naime, prema nekim historijskim izvorima, spominje se da su na prostoru današnje Kalesije boravili Kalesiji ili Halisije, islamizirano ugarsko pleme, po kojima je, kako se navodi, Kalesija i dobila ime. Zbog ovoga u Kalesiji vole da se hvale da su tu muslimani živjeli prije Turaka. Kalesija na grbu ima još i džamiju, sablju i muzički instrument, nalik na saz ili šargiju. Ovaj muzički instrument je tu našao svoje mjesto jer je Kalesija postala poznata i po izvornoj muzici.

U gornjoj polovini grba općine Tomislavgrad nalazi se kraljevska kruna zlatnožute boje na crvenoj podlozi, a na donjoj polovini grba nalazi se obris tomislavgradske bazilike crvene boje na bijeloj podlozi. Kraljevska kruna je simbol hrvatskog kralja Tomislava, čiji se i spomenik nalazi na centralnom gradskom trgu.

Na grbu općine Kiseljak nalazi se stiliziran izvor vode koji aludira na mineralnu vodu. Također na grbu je i ornamentika sa stećka kneza Radoje, šahovnica kao simbol bosanskih Hrvata i zlatni ljiljani kao simbol Bošnjaka Kiseljaka. Grb ima i maslinovu grančicu kao simbol mira.

More i šahovnice

Grbom Jablanice dominira brana i akumulacijsko jezero na rijeci Neretvi, a tu je i srušeni most, koji je simbol sjećanja na slavnu bitku za ranjenike na Neretvi iz 1943. godine.

Na grbu općine Ravno, koji se sastoji od polja plave, bijele i crvene boje, nalazi se motiv sa stećka kao i motiv endemske čovječije ribice čije je prirodno stanište jezerce u pećini Vjetrenica koja se nalazi u Zavali kod Ravnog.

Na grbu općine Čapljina se pored šahovnice nalazi i motiv Počitelja, zatim lik Sv. Franje te dvije ptice čaplje, po kojima je grad dobio ime.

Grb Stoca krase motivi starog grada kao i ilirskog grada Daorsona, motiv sa stećka te prikaz rijeke Bregave.

Oklopljena ruka presavijena u laktu sa sabljom u stisnutoj šaci sastavni je dio grba općine Prozor-Rama, koji sadrži i šahovnicu te motiv skulpture „Ramski križ“.

Grb Neuma prikazuje more, jedrenjak, crkvu, golubicu i šahovnicu.


Zgošćanski stećak i točak svete Kate 


Mnogi grbovi bh. općina mijenjani su tokom vremena. Tako je i grb Kaknja kroz historiju nekoliko puta mijenjan. Posljednji grb ima historijska i geografska značenja. Kakanj je poznat po rudniku mrkog uglja pa se zato rudarski hodnik našao na današnjem grbu.  

Veliki historijski značaj ima i kraljevski grad Bobovac, čiji se zid i krov ističu na grbu. Općina Kakanj je bogata riječnim tokovima koji su se također našli na grbu. Veliki značaj imaju i nekropole stećaka u kojima je nađen najpoznatiji stećak u Bosni i Hercegovini - Zgošćanski stećak. Grb Kaknja u osnovi je zapravo Zgošćanski stećak.

Grb Zenice sadrži šest simbola, a svaki ima po dva značenja, što je ukupno 12 identifikacionih elemenata. Simbolima su predstavljeni rijeka Bosna, Kamberovića polje, Vranduk, Kulin ban, rudarstvo, industrijalizacija...

U gornjem dijelu grba Bugojna na crvenoj podlozi ispisan je naziv grada. Sa strane u obliku borova predstavljeno je šumsko bogatstvo općine. U sredini grba su tri zvjezdice, koje simboliziraju tri konstitutivna naroda, a žuta boja zvjezdica odražava težnju sva tri naroda evropskim integracijama. U srednjem dijelu grba je most, simbol dugogodišnje koegzistencije, suživota i tolerancije sva tri naroda koja žive na području Bugojna. U donjem dijelu grba plavim krivim linijama prikazano je sedam pritoka rijeke Vrbas, još jednog simbola općine Bugojno.

Na grbu općine Kreševo nalazi se ilustracija Franjevačkog samostana, koji je jedan od najstarijih u Bosni i Hercegovini i koji se nalazi iznad Kreševa, kao što je prikazan i na samom grbu. Ispod siluete samostana nalazi se luk koji predstavlja tzv. Rimski most u Vrancima koji je jedan od nacionalnih spomenika u BiH. Ispod mosta se nalazi točak koji mnoge asocira na vodenice ili rudarska kola po kojima je poznat kreševski kraj, ali riječ je o točku koji je asocijacija na Katarinu Aleksandrijsku, po kojoj je nazvan samostan i koja je zaštitnica kreševskog Franjevačkog samostana. Na slikama je Katarina Aleksandrijska često prikazana uz drveni točak jer je sveta Kata, kako je Kreševljaci zovu, zaštitnica onih koji koriste točak u svom radu kao što su rudari.

Kosi toranj u Gračanici

Na grbu Gračanice dominira Sahat-kula u krošnji lipa. Kula, građena krajem 17. stoljeća, još od izgradnje je nagnuta na jednu stranu, pa je zovu “kosi toranj”. Na grbu Gračanice Sahat-kula pomalo sliči na semafor s upaljenim žutim svjetlom.  

U donjem dijelu grba je plava boja koja govori da je Gračanica bogata vodama, rijekom Sprečom i termo-mineralnim vodama, a u pozadini je Gradina u srednjovjekovnom gradu Sokolu. Po srednjovjekovnom gradu Sokolu, koji se u pisanim dokumentima prvi put spominje 2. juna 1429. godine, Gračanica danas obilježava Dan općine. I sve bi to bilo uredu da Gradina u Sokolu u današnje vrijeme nije uvjerljivo najzapušteniji nacionalni spomenik BiH. Zidine, oronule, a Gradini se ni prići ne može, jer je na samom ulazu, još prije rata, sagrađena privatna kuća na osnovu izdate građevinske dozvole iz općine Gračanica. Na Gradinu, koja se nalazi na grbu općinskom ne mogu doći istražitelji, turisti, učenici, građani, niko. Što je najgore, u općinskim službama, unatoč brojnim inicijativama da se omogući prilaz nacionalnom spomeniku, nema volje da se problem riješi.

Grb Maglaja potiče iz osamdesetih godina prošlog stoljeća, a jedina izmjena je ta što je novi grb Maglaja bez zvijezde petokrake. Na grbu su maglajska Gradina i 1408. godina, kada se ovaj grad prvi put spominje u pisanim dokumentima u povelji ugarskog kraja Sigismunda „Sub castro nostro Maglay“ – „Pod našom tvrđavom Maglaj“. Kako je Maglaj decenijama poznat i kao grad papira, malo slovo „m“ na grbu predstavlja stiliziranu „bobinu“, odnosno veliki namotaj papira i papir koji se proizvodi u kompaniji „Natron-Hayat“.

Sarajevo: Drvo, zgrade i ljiljan


Kada su u pitanju sarajevske gradske općine, najživopisniji grb ima općina Centar. Urađen je u pet boja, zelena, crvena, plava bijela i žuta. Na sredini se nalazi drvo, simbol života, rasta i razvoja sa dvije ptice na granama ističući živost. Korijenom drveta, što je inače i detalj s bh. blaga bogumilskog stećka, valovito teče Miljacka.  

Sarajevska rijeka je i na grbu općine Novo Sarajevo, koji je mnogo strožiji i urađen samo u dvije boje. Rijeka teče sredinom između zgrada koje se nalaze na obje strane, a u sredini se nalazi i televizijski predajnik na Humu.

Na području općine Novi Grad nalazi se najviše zgrada, koje su raspoređene u blokove. To je preslikano i na zvanični grb, urađen u plavoj, bijeloj i žutoj boji. Na njemu su prikazane zgrade koje gledaju u nebo. U podnožju se nalazi žuti krug, koji asocira na Sunce, prodire kroz zgrade i ide ka nebu. Ova općina je i najmnogoljudnija u Kantonu.

Najjednostavniji grb je u starogradskoj općini. Dominantna zelena boja, s bijelim ljiljanom u desnom gornjem ćošku, a u donjem dijelu kupola. Ljiljan je simbol srednjovjekovne Bosne, s čijim simbolom se i danas vihore zastave širom naše zemlje. Kupola simbolizira jedinstvo, objedinjuje sve u cjelinu i skladno zatvara.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.