Bosna i Hercegovina danas slavi Dan državnosti, 74. godišnjicu utemeljenja moderne države s jednakim statusom i suverenitetom kao i druge republike tadašnje Jugoslavije.
Jednakost, sloboda i zajednička budućnost osnovni su principi koji su potvrđeni na prvom zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH-a), koje je održano u noći sa 25. na 26. novembar 1943. godine u Mrkonjić-Gradu.
Zbog toga je ovo najznačajniji dan u historiji naše domovine, koji je vratio BiH njenom autentičnom biću, veličanstven događaj u modernoj historiji naše zemlje koji je predstavljao epohalan iskorak naroda u polje slobode i ravnopravnosti.
Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a počelo je u Mrkonjić-Gradu 25. novembra 1943. godine u 19 sati. Završeno je iste noći, 26. novembra, u četiri sata ujutro. Ovoj osnivačkoj skupštini prisustvovalo je 247 delegata iz svih krajeva BiH, od kojih 173 sa pravom glasa. Na prvom zasjedanju, ZAVNOBiH je formalno konstituiran kao predstavništvo Narodnooslobodilačkog pokreta (NOP) BiH, ali je u stvarnosti i praksi djelovao kao njen najviši organ vlasti.
Osnivačkoj skupštini prisustvovalo 247 delegata iz svih krajeva BiH
Odbornici su usvojili Rezoluciju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH, u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode u zemlji i inozemstvu, mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ.
Ovim aktima istovremeno je izražena odlučnost naroda BiH da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, bude zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, muslimana i Hrvata.
Zgrada u Mrkonjić-Gradu u kojoj je održano prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a
U vihoru Drugog svjetskog rata jedinstvo svih naroda omogućilo je da BiH 1943. godine obnovi svoju državnost, koju je izgubila 1463. godine osmanskim osvajanjem Srednjovjekovne bosanske države.
Proglas Prvog zasjedanja ZAVNOBIH-a prvi je dokument kojim se ovaj ratni parlament predstavio narodima BiH
RS ne slavi
, bošnjački član Predsjedništva sam organizira tradicionalni prijem
I 22 godine nakon rata gotovo polovica zemlje ne priznaje taj praznik.
Iako je Zakonom o proglašenju 25. novembra Danom državnosti Bosne i Hercegovine (“Službeni list Republike BiH”, broj 9/95) određeno da je 25. novembar Dan državnosti Bosne i Hercegovine, nažalost ovaj praznik se obilježava samo u Federaciji BiH.
Zato na nekoliko mjesta, kao i svih poslijeratnih godina, vijence polažu članovi Predsjedništva BiH u krnjem sastavu. Iako je riječ i o antifašističkom prazniku, ni ovaj put zvanično ga ne slavi srpski član Predsjedništva. Također, tradicionalni prijem u Predsjedništvu BiH povodom 25. novembra, ove godine prvi put u postdejtonskoj BiH, organizirat će samo bošnjački član Predsjedništva.
Bošnjački član Predsjedništva Bakir Izetbegović sam će biti domaćin prijema, za razliku od prethodnih godina u ovom sazivu kada je organizator bio i hrvatski član Predsjedništva Dragan Čović.
Čović je rekao da je njegov ured bio spreman, kao i prethodnih godina, da učestvuje u organizaciji ovog događaja prema ranijem modelu.
No, kazao je da je Izetbegović odlučio sam poslati pozivnice za ovaj prijem.
Čović je rekao da se na ovo odlučio nakon Izetbegovićevog poteza i ocijenio ga neprimjerenim.
