BIH

Od 44 evropske zemlje 34 su zabranile pušenje u zatvorenim prostorima

Gotovo svaka druga osoba aktivno konzumira duhanske proizvode uprkos stalnom rastu njihovih cijena

Piše: A. ČENGIĆ - E. HALIMIĆ

23.7.2017

Samo u 10 evropskih zemalja moguće je konzumiranje duhana u zatvorenim prostorima. Od 44 zemlje Starog kontinenta 34 su uvele zakon, od kojih je posljednja Češka, u kojoj je od 31. maja ove godine zabranjeno pušenje u barovima, restoranima, kafićima...

Prema podacima Evropskog instituta u Sarajevu, u posljednjih šest godina 27 evropskih država pojačalo je zabranu pušenja na javnim i radnim mjestima, dok je njih 17 potpuno zabranilo pušenje u zatvorenim javnim mjestima. 

Povećanje prihoda 

Iako je Slovačka pristupila EU 2004. godine, još nije uvela zabranu pušenja u barovima, tako da će ostati jedina zemlja EU bez zvanične zabrane.

U saradnji s Udruženjem „Progresivni razvoj organizacija i individua“ (PROI), Institut je prikupio podatke od evropskih i svjetskih institucija koji pokazuju da zabrana pušenja u ugostiteljskim objektima ne utječe na smanjenje prihoda, već se on zadržava na istom nivou, pa čak i povećava.  

Razlog za to je, prema njihovim podacima, to što se povećava broj klijenata koji se duže zadržavaju u objektima i troše više novca.

- Drago nam je da su parlamentarci FBiH, ovaj put zastupnici u Domu naroda, još jednom pokazali da mogu raditi u interesu građana i prepoznati pitanja koja su od velikog značaja za dobrobit svih nas. Sada je pravo vrijeme da se svi zainteresirani građani uključe u javnu raspravu i daju svoj doprinos podršci novom zakonu - poručili su iz Udruženja PROI. 

Na prostoru Federacije BiH gotovo svaka druga osoba aktivno konzumira duhanske proizvode uprkos stalnom rastu njihovih cijena. Iako većina građana baš i nema novca, puno veći problem je zdravlje, koje aktivno i pasivno pušenje uništava. Da je pušenje ozbiljan javnozdravstveni problem, kako u svijetu tako i u BiH, kazala je Snježana Bodnaruk, sekretar Federalnog ministarstva zdravstva. 

Bodnaruk: Zdravstveni problemi

- Zdravstvena statistika FBiH govori o alarmantnim podacima kada je riječ o utjecaju duhana na zdravlje čovjeka. Kardiovaskularne bolesti s visokim udjelom od 53 posto uzrok su smrtnosti stanovništva BiH, a glavni uzrok je upravo pušenje - rekla je Bodnaruk.

Cilj novog zakona, kako je kazala Bodnaruk, jeste unapređenje zdravlja ljudi, jer svako ima pravo na zdravlje i zdravu životnu sredinu, bez duhanskog dima.  

- Podaci istraživanja Zavoda za javno zdravstvo FBiH su poražavajući. U FBiH živi 1.087.993 punoljetna stanovnika. Od tog broja njih je 44 posto, odnosno 478.717, stalnih pušača, od čega je 56,3 posto muškaraca, 31,6 posto žena, s prosječnim konzumiranjem 16,9 cigareta dnevno - rekla je Bodnaruk.

Dom naroda FBiH je 1. juna ove godine usvojio Nacrt zakona o ograničenoj upotrebi duhana na javnim mjestima te otvorio javnu raspravu u trajanju od 90 dana.  

- Trenutno smo u fazi dogovora s kantonalnim ministarstvima u vezi s terminima održavanja skupova. Ti termini će biti objavljeni na našoj stranici, a na kraju, po isteku tih 90 dana, bit će održana centralna javna rasprava u zgradi Parlamenta FBiH - kazao je Zlatan Perišić, portparol Federalnog ministarstva zdravstva.

Perišić: Dostaviti sugestije

Dok traje javna rasprava, svi zainteresirani mogu dostaviti svoje sugestije i prijedloge putem e-maila ili poštom. Kako nam je potvrdio Perišić, na adresu Ministarstva dolaze određene sugestije, ali tek kad bude završena javna rasprava, oni će biti objedinjeni i objavljeni.

Odavno trend 

Sulejman Kapić Leo, predsjednik Udruženja ugostitelja Kantona Sarajevo, za naš list je kazao da se ugostitelji ne protive ovoj zabrani, ali da nadležni moraju malo „olabaviti“.

- Nije sporno da se uvede zabrana, to je odavno trend u Evropi. Ali mora se osigurati prostor za pušače. Treba dozvoliti da se naprave odvojene prostorije, ali u onima u kojima se puši instalirati jaku ventilaciju. Tako je u Hrvatskoj, Srbiji... Samo se bojim da ne dođe do zloupotrebe. Pa ko će kontrolirati silne kafiće, restorane i ostale ugostiteljske objekte - kazao je Kapić, uz napomenu da se kod nas uvodi najrigorozniji zakon u Evropi.

Kapić: Odvojene prostorije

Ističe da se zrak ne zagađuje samo konzumiranjem duhanskih proizvoda i da se vlast treba pozabaviti većim problemom s kojim se građani Sarajeva, Zenice, Tuzle suočavaju svake zime zbog enormne količine štetnih čestica u zraku.

I Said Čolpa, vlasnik sarajevskog restorana „Nova Bentbaša“, slaže se s tim da je moguće provoditi zakon, ali ga treba malo ''omekšati''. 
 

- Ja sam za podjelu prostorija, tako će ljudi imati izbor gdje da sjede, pušači u posebnu prostoriju, a kome smeta, ima prostorija i za njih. Zabrana bi se odrazila i na posao ugostitelja, zapošljavanje radne snage, na poreze... I Hrvatska je uvela ovaj zakon, pa su ugostitelji doživjeli kolaps. Njihova vlada je to primijetila pa su popustili i dali mogućnost biranja tipa kafića, restorana... - istakao je Čolpa.

Čolpa: Imati izbor

Najviše problema imali bi kafići s manjom kvadraturom, smatra Avdo Herdželaš, vlasnik kafića „Palma“. Naime, kako nam je kazao, manji kafići, ispod 80 kvadrata, ne mogu podijeliti kafić na pušačku i nepušačku zonu.

Herdželaš: Manja kvadratura

- Čak je i Hrvatska donijela odredbu da se kafići s manjom kvadraturom mogu opredijeliti koji će biti. Na vratima imaju oznake jesu li pušački ili ne. Mnogi ugostitelji bi ostali bez posla - kazao je Herdželaš.

U Irskoj povećan broj gostiju u barovima

Irska je 2004. godine uvela zakon kojim se u potpunosti zabranjuje pušenje u zatvorenim javnim i na radnim mjestima i prva je u svijetu u tome. 

Rezultati ovog zakona pokazuju da je smanjena stopa smrtnosti, i to 13 posto od svih uzroka, 26 posto od srčanih bolesti, 32 posto od moždanog udara i 38 posto od plućnih bolesti. Poslije uvođenja zabrane pušenja broj posjetilaca u barovima povećan je za 11 posto. 

Turska povećala prihod za 5,2 posto

Turska je postala zemlja bez dima 2009. godine, za vrijeme globalne finansijske krize, kad je njen BDP smanjen za 3,3 posto. 

Prema podacima Evropskog instituta i PROI-ja, u isto vrijeme prihod od usluga u ugostiteljstvu povećan je za 5,2 posto, a iznos PDV-a prikupljen u ugostiteljskom sektoru porastao je za više od 20 posto. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.