U nastavku intervjua koji je Senad Avdić objavio 7. septembra 2000. godine, advokat Faruk Balijagić, jedan od branilaca (drugi je Josip Muselimović) koji je pred Vrhovnim sudom branio Edina Garapliju, bivšeg pripadnika AID-a osuđenog na 13 godina zatvora, pod naslovom “U požaru u AID-u izgorjela je dokumentacija o slučaju Garaplija”, govorio je o preciznim rokovima koje je tadašnji Dom za ljudska prava u svojoj presudi dao Vladi Federacije u vezi s obnovom suđenja Garapliji.

Odluka o rokovima

Hoće li ti rokovi, po Vašem mišljenju, biti ispoštovani?

- Presuda Doma za ljudska prava obavezala je Vladu Federacije da do 7. oktobra mora izvijestiti ovaj Dom o mjerama koje je poduzela u slučaju Garaplije. U odluci Doma za ljudska prava tačno su pobrojane nezakonitosti prvostepenog suda kojim je predsjedavao Amir Jaganjac, kao i Vrhovnog suda. Ja njih razumijem jer im je teško gaziti po svojoj odluci.

I sam Edin Garaplija je uputio žalbu Vrhovnom sudu. U toj se žalbi navode neke do sada potpuno nepoznate činjenice. On je predložio da se kao svjedoci pozovu i saslušaju Alija Izetbegović i njegov sin Bakir. Ovaj drugi treba da se očituje oko postojanja terorističke skupine "Ševa", jer po svim raspoloživim dokazima on je znao za njihovo postojanje i ne samo to nego da ih je usmjeravao i pomagao njihovu aktivnost.

Kao svjedoka Garaplija je pozvao i direktora AID-a Kemala Ademovića, potom Huseina Hajdarevića, Kemala Čopru, Hasana Pervana koji su od strane AID-a bili uključeni u operaciju "Orao". Predloženo je i saslušavanje gospode Edhema Bičakčića i Jusufa Pušine. Također je zatražio i saslušavanje Mustafe Hafizovića, koji je ispred SDA koordinirao aktivnosti AID-a, Garaplija je zatražio da se napravi očevid u blindiranom stanu u kojem je bivši direktor AID-a Bakir Alispahić držao dokumentaciju tajno iznesenu iz AID-a. Da podsjetim da je u odluci Doma za ljudska prava navedeno da je Garaplija, temeljem Zakona o AID-u, imao pravo da privede Nedžada Herendu koji je u tajnoj policiji već bio osumnjičen kao nositelj terorističkih aktivnosti i kao prodavač droge.

 Dogovor domaćih

 Čini se da sudije Vrhovnog suda nisu oduševljene time što će se ponovno morati očitovati o slučaju Garaplija?

- Venceslav Ilić, kako mi je saopćio 16. septembra, predaje dužnost predsjednika Vrhovnog suda i na njegovo mjesto dolazi sudija Bošnjak. Ostale sudije su svjesne da međunarodna zajednica pažljivo prati njihov rad i ne bi bili sretni da im se otkrije nešto što su čitavog života krili. Mislim, a to su me uvjerili i brojni predstavnici međunarodne zajednice, da su u proteklim godinama svi trikovi vlasti u Sarajevu otkriveni i da im se neće pružiti prilika da oprobaju neki novi. Otuda sve smjene, udaljavanje s posla brojnih nedodirljivih funkcionera. Moram Vam reći da Tužiteljstvo iz Haga ozbiljno namjerava, jer po svom Statutu ima pravo na to, da krivično procesuira sve one koji su tokom suđenja Garapliji svjesno prikrivali ratne zločine. Dakle, ne može biti spokojan predsjednik suda Jaganjac koji je rekao "Ne sudimo mi Nedžadu Herendi, nego Garapliji, nas ratni zločini ne zanimaju". Dakle, Sud je zanimala priča koja je servirana u AID-u u režiji tadašnjih šefova Envera Mujezinovića, koji je iz beogradskog KOS-a tokom rata došao pod pseudonimom "Josip", potom Irfana Ljevakovića, današnjeg "nezavisnog izdavača" i vlasnika "Večernjih novina".

Domu za ljudska prava trebalo je dvije godine da izrekne presudu o obnavljanju postupka protiv Garaplije. Je li to neki realan tok stvari ili je i unutar Doma bilo određenih kalkulacija i taktiziranja?

- Dom za ljudska prava dvije godine nije ništa poduzimao po predmetu Edina Garaplije. Osobno se poznajem sa sudijama Doma za ljudska prava Matom Tadićem i Miodragom Pajićem. Dobro znam kako je Mato Tadić sve u životu postigao. Došao je kao izbjeglica iz Brčkog u Grude i postao je mali bogataš. Prije rata je od općinskog ekspresno stigao za zamjenika republičkog tužitelja. Potom ga je Mate Boban izabrao za ministra pravde. Tadić je bio najgrlatiji za to da se ovaj predmet odbije pod izgovorom da, ako se otkriju zločini koje su činili Bošnjaci, šta će se tek desiti sa Hrvatima. Pajić mi je sve vrijeme govorio da će u Domu za ljudska prava glasati za obnovu postupka Garapliji i na kraju to nije uradio. Jasno je da je i on bio rukovođen istim strahom kao i Tadić, te da su zato svi domaći suci bili protiv obnove postupka – tvrdio je Faruk Balijagić, a objavio Senad Avdić u SB 7. septembra 2000. godine.

Paralela s ubijenim Milanom Levarom, ključnim haškim svjedokom

Prošlu je nedjelju Hrvatsku potresla vijest da je ubijen Milan Levar, ključni svjedok Tribunala u Hagu za zločine počinjene nad Srbima? Po svemu, Edin Garaplija je ključni svjedok zločina u Sarajevu, bar onih koje su počinile "Ševe". Postoji li opasnost da i on bude kažnjen na način na koji je kažnjen Levar? Konkretno, da li Garaplija, iako je zatvorenik, ima zaštitu kao svjedok Tribunala u Hagu?

- Mislim da se nikom u ovom gradu ništa loše neće desiti ukoliko Alija Izetbegović i njegov sin to ne žele. Edin Garaplija je punih osamnaest dana govorio pred istražiteljima Tribunala u Hagu o zločinima u Sarajevu, odnosno o onome što je on kao istražitelj AID-a utvrdio prilikom isljeđivanja Nedžada Herende. Zbog čega se direktor AID-a Kemal Ademović odlučio da se prvi među pripadnicima "Ševa" ispita Nedžad Herenda a ne, recimo, Dragan Božić, vrhunski obučen terorista. Zato što je Herenda bio svjedok zločina (što fokusiraju i istražitelji iz Haga) koji su počinjeni tamo gdje je komandovao sadašnji šef AID-a Ademović. Iz tih razloga im je trebao Herenda, a ne neki drugi pripadnik "Ševa". Dakle, da se vidi šta sve Herenda zna – odgovorio je Balijagić Avdiću.

Neporecivi dokazi za oslobađajuću presudu

Šta Vi i drugi Garaplijin advokat Josip Muselimović očekujete od obnovljenog postupka protiv Edina Garaplije? Uglavnom smo do sada govorili o političkom aspektu ovog suđenja. Kako stvari stoje sa pravnog stajališta?

- Stvari sa pravnog stajališta stoje izvrsno! Neporecivo je dokazano da nije izvršeno balističko vještačenje zrna kojim je ustrijeljen Herenda, nije izvršeno ispitivanje barutnih čestica na ruci Garaplije, Peze, Refika Murana, a to je moralo da se učini. Dakle, besmislene su optužbe o pokušaju ubojstva. Jer da su Garaplija i Pezo i ostali htjeli da likvidiraju Herendu, oni bi to učinili jer su imali na raspolaganju 5-6 vrsta oružja pa ih nije mogao spriječiti jedan pištolj koji se, navodno, pokvario. Presuda Vrhovnog suda mora biti oslobađajuća! Očekujem da će i federalni tužitelj Suljo Babić već na prvom suđenju povući optužnicu. Ako već nije pokrenuo istragu protiv onih koji su podmetnuli požar u MUP-u, ako nije pokrenuo istragu povodom zločina koje su počinile "Ševe", eto mu prilike da pokaže da se iskupi pred pravdom i istinom - poručio je Balijagić uoči obnovljenog sudskog procesa u kojem je Garaplija, nakon što je odležao pet godina u zatvoru, oslobođen!

(Sutra: Šta je Sefer Halilović, bivši komandant ARBiH, govorio u intervjuu za “Slobodnu Bosnu” u oktobru 1998. godine i zašto je tražio krivično gonjenje visokih vojnih i policijskih dužnosnika i pripadnika terorističke grupe "Ševe")