Maglajska porodica Uzeirbegović svojevremeno je spadala među 30 najbogatijih begovskih porodica u Bosni i Hercegovini.

Brojne kuće

O tome govori podatak da je 1919. godine samo Edhem-beg Uzeirbegović imao više od 21.000 dunuma zemlje, veliki broj kuća i gospodarskih objekata. U austrougarskom vremenu najznačajniji pripadnici porodice Uzeirbegović bili su Mustaj-beg i njegov brat Rifat-beg.

Mustaj-beg Uzeirbegović, svojevremeno gradonačelnik Maglaja, bio je među posljednjim skolarima u BiH. Svake godine slao je po jednog dresiranog sokola velikodostojnicima u Dubrovnik i Veneciju. Pomogao je i školovanje prvog bošnjačkog romanopisca, Maglajlije Edhema Mulabdića. Priča se da je negdje između dva svjetska rata njegov rođak Edhem-beg na konju mogao stići od Maglaja do Tuzle jašući samo po svojoj zemlji. Poslije Salona u Parizu, jedan od izloženih automobila našao se i u Maglaju, u vlasništvu Edhem-bega Uzeirbegovića.

Prema pričanju, nakon 1945. godine, Edhem-begu je dodijeljena mala kuća u kojoj su nekada živjele njegove sluge, prekoputa Uzeirbegovog konaka. Imao je dvoje djece - sina Saliha, koji se školovao u sarajevskoj šerijetskoj Gimnaziji i koji je govorio nekoliko svjetskih jezika, i kćerku Raziju, koja je možda bila među posljednjim ženama u BiH koja je pisala bosančicom.

Zanimljivu bilješku o Rifat-begu ostavio je engleski putopisac Viljam Miler (Wiliam Miller), koji je krajem 19. stoljeća, putujući kroz Bosnu, posjetio i Maglaj, gdje se sreo s dvojicom begova i opisao ih kao najnaprednije bosanske begove. S Rifat-begom je igrao i tenis, a on se pokazao kao izuzetan igrač na terenu.

Skinuo fes

- Kada se zagrijao, skinuo je fes i igrao gologlav – što je nečuveno u mnogim orijentalnim zemljama, a servis mu je bio strahovit. Da bi pokazao “naprednost” svojih ideja, popio bi malo svježeg sarajevskog piva - zapisao je i Husnija Kamberović u svojoj doktorskoj disertaciji “Begovski zemljišni posjedi u BiH od 1878. do 1918. godine”.

Uzeirbegovići su Maglaju između dva svjetska rata davali i svojevrsni gradski štih – od školovanja pa do organiziranja konjskih utrka. Sa svojim nadaleko čuvenim konjima učestvovali su na utrkama od Beograda, preko Pešte pa do Beča.

Rasuti po svijetu

Prema pričanju, nakon 1945. godine, Edhem-begu je dodijeljena mala kuća u kojoj su nekada živjele njegove sluge, prekoputa Uzeirbegovog konaka. Imao je dvoje djece - sina Saliha, koji se školovao u sarajevskoj šerijetskoj Gimnaziji i koji je govorio nekoliko svjetskih jezika, i kćerku Raziju, koja je možda bila među posljednjim ženama u BiH koja je pisala bosančicom.

Zanimljivu bilješku o Rifat-begu ostavio je engleski putopisac Viljam Miler (Wiliam Miller), koji je krajem 19. stoljeća, putujući kroz Bosnu, posjetio i Maglaj, gdje se sreo s dvojicom begova i opisao ih kao najnaprednije bosanske begove. S Rifat-begom je igrao i tenis, a on se pokazao kao izuzetan igrač na terenu.

Skinuo fes

- Kada se zagrijao, skinuo je fes i igrao gologlav – što je nečuveno u mnogim orijentalnim zemljama, a servis mu je bio strahovit. Da bi pokazao “naprednost” svojih ideja, popio bi malo svježeg sarajevskog piva - zapisao je i Husnija Kamberović u svojoj doktorskoj disertaciji “Begovski zemljišni posjedi u BiH od 1878. do 1918. godine”.

Uzeirbegovići su Maglaju između dva svjetska rata davali i svojevrsni gradski štih – od školovanja pa do organiziranja konjskih utrka. Sa svojim nadaleko čuvenim konjima učestvovali su na utrkama od Beograda, preko Pešte pa do Beča.

Rasuti po svijetu

Potomci Uzeirbegovića sada žive širom BiH, ali i u svijetu. U Maglaju je ostala samo Seka Uzeirbegović, a njeni rođaci žive u Jelahu, Zenici, Travniku, Gradačcu, Sarajevu, Zagrebu, Beogradu, Londonu i Salt Lejk Sitiju (SAD). U Maglaju je za podsjećanje na ovu porodicu ostao još Uzeirbegov konak u Starom gradu uz samu desnu obalu rijeke Bosne.

Potomci kapetana

O porijeklu Uzeirbegovića pisao je i Hamdija Kreševljaković u svojim “Kapetanijama”.

- Po Uzeir-begu, bratu Emina-bega, posljednjeg maglajskog kapetana, prozvaše se potomci maglajskih kapetana Uzeirbegovići. Uzeir-beg je, po ukinuću kapetanija, postao maglajski muselim. Umro je u Maglaju 28. februara 1872. godine - zapisao je Kreševljaković.

Potomci Uzeirbegovića sada žive širom BiH, ali i u svijetu. U Maglaju je ostala samo Seka Uzeirbegović, a njeni rođaci žive u Jelahu, Zenici, Travniku, Gradačcu, Sarajevu, Zagrebu, Beogradu, Londonu i Salt Lejk Sitiju (SAD). U Maglaju je za podsjećanje na ovu porodicu ostao još Uzeirbegov konak u Starom gradu uz samu desnu obalu rijeke Bosne.

Potomci kapetana

O porijeklu Uzeirbegovića pisao je i Hamdija Kreševljaković u svojim “Kapetanijama”.

- Po Uzeir-begu, bratu Emina-bega, posljednjeg maglajskog kapetana, prozvaše se potomci maglajskih kapetana Uzeirbegovići. Uzeir-beg je, po ukinuću kapetanija, postao maglajski muselim. Umro je u Maglaju 28. februara 1872. godine - zapisao je Kreševljaković.