FELJTON O POLITIČKIM UBISTVIMA “Slobodna Bosna” 2001. godine: Kako je propala posljednja deblokada Sarajeva u ljeto 1995. (128)

"Ševe" su trebale likvidirati najveće autoritete Ćeline brigade

Autor: E. D. A.
09.08.2017 16:00
A
A
A

“Slobodna Bosna” je u prvom dijelu dosjea od 22. marta 2001. godine o propaloj deblokadi Sarajeva (1995.) donijela detalje o tome da je Bakir Izetbegović angažirao Ramiza Delalića Ćelu. Njegovo kodno ime bilo je Crni i trebao je biti komandant buduće "muslimanske brigade" s oko dvije hiljade bivših pripadnika Devete i Desete brdske brigade. SB u tekstu otprije 16 godina tvrdi i da je efendija Midhat Čelebić, u ovoj akciji poznatiji pod kodnim nadimkom Žuti, bio zadužen za logističko opremanje jedinice.

Uloga Iranaca

- Žuti je taj zadatak trebao završiti preko Udruženja bošnjačko-iranskog prijateljstva koje je, početkom rata, u Sarajevu osnovala tajna obavještajna služba Islamske Republike Iran. Pored "Crnog" i "Žutog", u najuži štab zadužen za formiranje "muslimanske brigade" od samog početka bio je uključen i glavni imam Careve džamije u Sarajevu Halid efendija Hadžimulić. Planirano je da on postane duhovni vođa brigade, a zaveden je pod kodnim imenom Plavi. Već tada se znalo da efendija Hadžimulić uživa značajan ugled i neporeciv autoritet među svojim džematlijama odakle se trebao regrutirati značajan broj budućih pripadnika jedinice - pisala je “Slobodna Bosna” 22. marta 2001., tvrdeći da su “idejni tvorci tajnog plana "Duga" smatrali kako će stvaranjem haosa u gradu najlakše stići do svog konačnog cilja, a to je stvaranje etnički čiste muslimanske državice”.

Već u nastavku od 29. marta 2001. SB šire elaborira:

- Glavni imam Careve džamije u Sarajevu Halid efendija Hadžimulić, zbog svog nesumnjivog ugleda među stanovnicima sarajevske općine Stari Grad, trebao je "ideološki uobličiti" buduće sljedbenike "komandanta Crnog". Treća značajna ličnost u hijerarhiji buduće brigade bio je Žuti, Midhat efendija Čelebić, koji je imenovan za emira (vjerskog poglavara) jedinice. Kao i u Delalićevom slučaju, Fikret Muslimović ni sa Hadžimulićem i Čelebićem nije direktno kontaktirao. Za to su bili zaduženi Bakir Izetbegović i Zijad Ljevaković. 

Faksimil teksta otprije 16 godina u SB u kojem se podsjeća da su i tokom izvođenja akcije "Trebević '93" pripadnici “Ševa” imali značajnog udjela u proizvođenju haosa

Faksimil teksta otprije 16 godina u SB u kojem se podsjeća da su i tokom izvođenja akcije "Trebević '93" pripadnici “Ševa” imali značajnog udjela u proizvođenju haosa

Pažljivijom analizom imena najvažnijih aktera koji se pojavljuju u akciji “Duga” može se zaključiti kako se radi o istim ljudima koji su aktivno sudjelovali i u akciji "razračunavanja sa kriminalom u Armiji" Trebević '93. Kao i dvije godine ranije, i “Duga” je imala "drugu stranu medalje".

Naime, idejni tvorci ove akcije svojim podređenim, Crnom, Plavom i Žutom, nikada do kraja nisu otkrili čitav plan koji je, kako će se kasnije pokazati, trebao početi njihovom likvidacijom i izazivanjem haosa u Sarajevu. Ranije je određeno da novoformirana muslimanska jedinica preuzme liniju odbrane grada iznad Rajlovca.

Taj je dio stupskog ratišta u vojnim krugovima važio za najzahtjevniju liniju odbrane jer se radi o "tenkoprohodnom" terenu na kojem je bilo iznimno teško održati položaje. Međutim, tajne bošnjačke službe nisu strahovale od toga da bi čelni ljudi "muslimanske brigade" mogli biti ubijeni od srpskih vojnika, nego su taj zadatak povjerili mnogo pouzdanijoj organizaciji, “Ševama”, iz kojih su, specijalno za tu akciju, angažovani Dragan i Josip Božić, Nedžad Herenda, brat i sestra Šakotić i drugi snajperisti.

Pakleni plan

Zadatak “Ševa” u planu “Duga” bio je da snajperskim hicima usmrte Hadžimulića i Čelebića. Ta ubistva bi se kasnije pripisala nekoj od regularnih jedinica Prvog korpusa što bi, prema razmišljanju planera ove akcije, među borcima "muslimanske brigade" ponovo stvorilo ubjeđenje o "uroti protiv muslimana od legalnog političkog i vojnog rukovodstva RBiH".

Treba podsjetiti da su i tokom izvođenja akcije "Trebević '93" pripadnici “Ševa” imali značajnog udjela u proizvođenju haosa: oni su snajperskom vatrom istovremeno pucali i po štabovima odmetnutih komandanata Ramiza Delalića i Mušana Topalovića, ali i po policijskim i vojnim snagama koje su bile angažirane na njihovom hapšenju. Kreatori ovog paklenog plana bili su ubijeđeni kako će osveta boraca Delalićeve brigade zbog ubistva njihovih ideoloških vođa prema drugim jedinicama Armije uslijediti odmah, nakon čega će početi oružani sukob na ulicama Sarajeva. Takav, unutararmijski sukob je trebao biti dovoljna potvrda kako Armija RBiH čak ni u svojim redovima ne može održati multietnički karakter i kako je borba za Bosnu i Hercegovinu zapravo unaprijed izgubljena.

Nakon tih "dokaza" planirano je da bošnjački vojni i politički vrh, tačnije ekipa okupljena oko plana “Duga”, javno odustane od borbe za cjelovitu BiH, nakon čega bi se od međunarodne zajednice, te hrvatske i srpske strane zatražio prekid ratnih djelovanja i početak pregovora o trajnoj podjeli BiH - tvrdila je “Slobodna Bosna” u tekstu od 29. marta 2001. godine.

Ko je razotkrio tajni plan "Duga"

Abadžić: Nakon njega ulazak u "muslimansku brigadu" odbilo  još nekoliko utjecajnih ljudi iz Starog Grada

Abadžić: Nakon njega ulazak u "muslimansku brigadu" odbilo još nekoliko utjecajnih ljudi iz Starog Grada

I pored toga što je plan “Duga” pripreman u najvećoj tajnosti, jedan od operativaca zaposlenih u tadašnjoj Službi državne bezbjednosti, pod kodnim imenom Baćko, uspio je otkriti stvarne namjere njenih kreatora i operativnih izvršilaca.

Baćko je sa ovim planom upoznao i neke od svojih šefova, i to samo one u koje je imao potpuno povjerenje. Nakon što su otkriveni stvarni ciljevi plana “Duga” obavještajci su preko svojih veza razgovarali sa nekim od uticajnih ljudi koji su, prema ranijem dogovoru, trebali zauzeti visoke položaje u budućoj "muslimanskoj brigadi".

Jedan od ljudi koji su u ljeto 1995. godine upoznati sa tajnim planom izazivanja haosa u Sarajevu bio je Fuad Abadžić, jedan od osnivača i prvih komandanata Zelenih beretki i jedan od najuticajnijih ljudi u općini Stari Grad. Abadžić je, tvrde upućeni, i tokom akcije "Trebević '93." i poslije nje, svojim autoritetom doprinio smirivanju strasti i neproširivanju sukoba.

U baščaršijskoj slastičarnici „Slatko ćoše“ Abadžiću je predočen zakulisni, odnosno stvarni dio plana “Duga”, i ukazano mu je na opasnosti koje iz njega proistječu. Nakon ovoga razgovora Abadžić se povukao iz čitavog projekta, što je, pokazat će se kasnije, vjerovatno bilo od presudnog značaja za konačno raskrinkavanje, a potom i raspad tajnog plana “Duga”. Nakon Abadžića, ulazak u "muslimansku brigadu" odbilo je još nekoliko uticajnih ljudi iz Starog Grada, što je rezultiralo malim odzivom boraca iz te sarajevske općine u tek formiranu jedinicu. Na kraju je ovoj jedinici pristupilo tek pedesetak ljudi, što je bilo nedovoljno da se ostvari posljednji plan bošnjačkih tajnih službi za podjelu Bosne i Hercegovine... - zaključila je “Slobodna Bosna” 29. marta 2001. godine.

(Sutra: SB februar 2002. godine: Pogorelica, “Ševe”, Ugljen, Leutar: Obnovljena istraga o zločinima i teroru) 

Više o:

Feljton