BIH

Avaz.ba ekskluzivno saznaje: U univerzitetskim bibliotekama u SAD i Kanadi uskoro knjige sa ispovijestima silovanih Bošnjakinja!

Takševa: Žene s kojima sam razgovarala zadivljuju me ljudskošću i snagom ( D. Kovač)

Piše: Delvin KOVAČ

14.8.2017

Univerziteti širom SAD i Kanade uskoro bi u svoje biblioteke trebali uvrstiti i literaturu baziranu na svjedočenjima brojnih Bošnjakinja brutalno silovanih tokom proteklog rata u BiH. Ovo je, u ekskluzivnom razgovoru za portal Avaz.ba, otkrila prof. dr. Tatjana Takševa, jedna od autorica knjige koja se trenutno nalazi u fazi pripreme.

Konstrukcije identiteta

Takševa se već duži niz godina bavi istraživanjem posljedica ratnih silovanja u poslijeratnoj BiH, ali i konstrukcijama identiteta silovanih majki i njihove djece.  

Magistrirala je, a potom i doktorirala 2003. na Univerzitetu u Torontu. Od 2004. godine predaje na Univerzitetu Saint Mary's u Halifaxu, tačnije na Katedri za anglistiku i književnost, Program za rodne i ženske studije.

"Djeca neprijatelja: Narativne konstrukcije ličnog identiteta nakon ratnog silovanja i prenošenje traume s jednog na drugo pokoljenje u poslijeratnom periodu u Njemačkoj i BiH", naziv je studije na kojoj Takševa radi zajedno sa još tri kolegice s Univerziteta u Ottawi - prof. dr. Agathom Schwartz, prof. dr. Mythili Rajivo i prof. dr. Christabellom Sethna.  

Njihov krajnji cilj je plasman zajedničke knjige, ali i individualnih radova, na univerzitetske biblioteke u nekoliko država svijeta, među kojima su i SAD i Kanada, a gdje bi bili korišteni u edukativne svrhe, u okviru ratnih studija, studija o Balkanu, traumi, ženskih i rodnih studija koje se odnose na nasilje nad ženama, te studija majčinstva.

- Ako za tim postoji interes, naravno da bi mi bilo zaista drago da ova literatura bude dostupna i u BiH - kazala nam je Takševa.  

Naučni cilj studije je sakupljanje i analiza priča i ostalih relevantnih informacija o posljedicama masovnih silovanja Njemica u posljednjim danima Drugog svjetskog rata, kao i silovanja, te nasilnim impregnacijama Bošnjakinja i ostalih žena na teritoriju BiH tokom rata u bivšoj Jugoslaviji u periodu između 1991. i 1995. godine.

Zid šutnje

- Nas interesuje kako su ovi događaji utjecali na žene lično, ali i na njihov identitet kao majke. Također nas zanima kako su maternja iskustva prenošena na njihovu djecu - objašnjava Takševa.

Naglašava kako su se Njemice, tek odnedavno, usudile progovoriti o svojim iskustvima, ohrabrene pričama žena iz BiH, o čijim su svjedočenjima slušale putem medija. 

- Mnoge žene iz BiH još se uvijek same iza zida šutnje nose s tim traumatskim iskustvima - kazala je Takševa.

Dugoročni cilj studije četiri kanadske profesorice je omogućiti većem broju ljudi u svijetu, ali i u BiH, spoznaju i dublje razumijevanje važnih ratnih događaja iz perspektive žena, djevojaka, majki i djece rođene zbog rata. 

- Na taj način želimo spriječiti slične događaje u budućnosti. Nadamo se da će naša istraživanja poslužiti kao naučna baza za pomoć pri donošenju zakonskih odluka za ostvarenje bolje socijalne pomoći za žene i djecu rata - rekla nam je Takševa.

Takševa: Magistrirala i doktorirala u Torontu

Ljudskost i snaga

- Žene s kojima sam ja razgovarala, a koje su odlučile da zadrže djecu, zadivljuju me svojom ljudskošću i snagom. One su tu djecu doživjele kao svoju, zato što su sama po sebi nevina, pa im na neki način predstavljaju izlaz iz traume - ističe Takševa.

Kako navodi, zbog osuđivanja, kojima su zajedno sa djecom često izložene u svojim sredinama, široj zajednici, pa čak i u samom krugu porodice, silovane majke godinama žive izolirano.

- Izložene su raznim vrstama diskriminacije i pogrda koje se odnose na njih same, ali i na djecu. Potrebno je raditi na izgrađivanju društvene svjesti o tome šta silovanje znači u okviru ženskih i rodnih prava, i na razgrađivanju i postepenom oslabljivanju patrijarhalnih postavki u međuljudskim odnosima uopće - poručuje Takševa.

Silovano više od 20.000 žena

Napominje kako za vrijeme rata nisu vođeni statistički podaci, ali ako se u obzir uzmu poznate činjenice da je više od 20.000 Bošnjakinja, ali i žena drugih etničkih pripadnosti, bilo silovano za vrijeme rata, od kojih mnoge višestruko i u dužem vremenskom periodu, onda ne treba mnogo mašte niti matematičkog znanja da se dođe do pretpostavke da je znatan broj djece rođeno kao posljedica tih događaja.

Takševa naglašava kako oni "nisu nestali ili propali u zemlju".

- Mnogo njih živi među vama, u BiH, često u teškim materijalnim prilikama, bez mogućnosti za školovanje ili bilo kakvu podršku društva - govori Takševa.

Niko od njih, napominje, ne želi sažalijevanje, ali im je bitno da budu shvaćeni, poštovani i prihvaćeni.

- Saosjećanje i empatija nisu isto što i sažalijevanje. Ovi mladi ljudi su politička, ekonomska i kulturna budućnost BiH, i u njih i njihov svestrani razvoj se mora znatno više ulagati - zaključuje Takševa.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.