Siromaštvo i glad u Bosni i Hercegovini su i dalje glavna tema i osnovni problem, a razdvojeni politički sistem sprečava privrednu reformu i rast koji bi građanima omogućio dostojanstven život. Zaključci su ovo humanitarne organizacije „The Borgen Project“, koja se u svijetu bori protiv siromaštva i gladi.
Frustracija stanovništva
Organizacija podsjeća da su u februaru 2014. širom zemlje organizirani protesti upravo zbog disfunkcionalnog režima, ekstremne nezaposlenosti više od 42 posto, velike nejednakosti u prihodima... Nezadovoljstvo je, podsjećaju, ujedinilo nezaposlene mlade i zaposlene radnike iz suprotnih etničkih grupa.
„The Borgen Project“ ističe, međutim, da je u posljednje tri godine pažnja međunarodne zajednice usmjerena dalje od BiH, ali da su problemi u zemlji i dalje prisutni.
- Privreda ima skroman napredak. Stopa nezaposlenosti smanjena je na 40 posto, a godišnja stopa rasta BDP-a je oko 2 posto. Ništa nisu bolji rezultati ni kad je riječ o indeksu globalne gladi, iako se on iz godine u godinu smanjuje, stopa u BiH daleko je iznad stope zemalja regije i evropskih država. U BiH je oko 9 posto djece ispod pet godina neuhranjeno - dodaje se.
Prema njihovom mišljenju, politička paraliza pokazuje se i u saradnji zemlje s MMF-om, koji finansira BiH.
- Politički sistem kompliciran je i neučinkovit. Javni sektor je nerazmjerno napuhan, što čini državu najvećim poslodavcem. Birokratija oduzima dvije trećine javnih prihoda. Plaće u privatnom sektoru i penzije su vrlo niske. Trenutno su političke odluke još potaknute etničkim napetostima zemlje - zaključeno je.
Relativno siromaštvo
Ekonomski analitičar Admir Čavalić za „Avaz“ ističe da, kad je riječ o BiH, ipak ne možemo govoriti o apsolutnom siromaštvu i gladi.
- Možemo govoriti o relativnom siromaštvu i relativnoj gladi. Mora se istaći da se kod ovakvih istraživanja BiH poredi s državama u okruženju i Evropi, a nikako s Afrikom ili drugim dijelovima svijeta. Dakle, u odnosu na okruženje, možemo reći da smo siromašna država, jedna od najsiromašnijih u Evropi - smatra Čavalić.
Dodao je da ipak ima progresa, jer smo na početku milenija imali oko 10 posto siromašnih i gladnih, a danas je taj broj prepolovljen.
- To su, dakle, oni u BiH koji žive s manje od 2 dolara dnevno. Nije sporno da ima napretka, ali se odvija sporo. U marginaliziranu grupu definitivno možemo ubrojati i penzionere s najnižim penzijama. Oni su apsolutno siromašni, ali ne mogu se proglasiti gladnima - naglasio je Čavalić.
Skreće se pažnja donosiocima odluka u SAD
- Nije dobro da se i 22 godine nakon rata nastavlja ovakav narativ o BiH, s druge strane, znamo da bilo koja američka humanitarna organizacija ima snažan utjecaj putem lobiranja na američki Kongres pa u jednu ruku vraća pažnju donosilaca odluka u SAD na BiH - pojasnio je Čavalić.