Naš najbolji potencijal su ljudi, a zajedno sa svojim prirodnim bogatstvima Bosna i Hercegovina u rukama ima dobitnu kombinaciju. Do nas je i do naše sposobnosti hoćemo li je unovčiti. Poručuje to federalna ministrica turizma i okoliša Edita Đapo (SBB).
Rad i dobra priča
U intervjuu za naš list ona otkriva da je u prvih šest mjeseci ove godine samo u Sarajevu bilo 200.000 turista, a broj turista koji su posjetili Federaciju BiH je 396.000 i veći je za 12 posto u odnosu na isti period prošle godine. Đapo govori i o brojnim problemima koji se ogledaju u nedovoljnom izdvajanju novca za turizam, ali i o rješenjima te ključnim zakonima iz oblasti koje su u nadležnosti njenog ministarstva.
- Sarajevo je grad koji zbog svoje arhitekture, historije, multikulturalnosti, festivala, ljubaznih građana i jedinstvenog doživljaja koji se nudi turistima nikoga ne ostavlja ravnodušnim. U Sarajevo svi rado dolaze i rado mu se vraćaju. Samo u posljednji mjesec na ulicama Sarajeva možete čuti sve svjetske jezike. Na svakom koraku se može vidjeti ogroman broj stranaca kojima se prezentiraju historijska mjesta i ljepote ovog grada. Statistički podaci Zavoda za informatiku i statistiku KS ovo potvrđuju, jer broj turista za prvih šest mjeseci iznosi 200.000.
Koje druge destinacije su najzanimljivije turistima?
- Osim Sarajeva, to su Mostar, Neum, Međugorje, Blagaj, Počitelj, Bihać. U BiH može biti i mnogo više interesantnih destinacija. Svaka lokalna zajednica treba poraditi na promociji, reklamiranju i prodaji vlastitog proizvoda, kao što to u posljednje vrijeme čini, naprimjer, Jajce. Tamošnja lokalna zajednica je dobro promovirala svoj vodopad koji oduzima dah, zatim starorimski hram boga Mitre, božanstva sunca i svjetlosti, čiji su kult iz male Azije donijeli rimski vojnici. Na taj način mala lokalna zajednica plijeni sve više domaćih i stranih turista.
Moja želja kao ministrice jeste da ljepotu svakog milimetra naše zemlje prezentiramo u najboljem mogućem svjetlu. Imamo mnogo toga što se može prodati inozemstvu, kao što su prirodne ljepote livanjskog kraja, Gradačac, kao jedan od najljepših gradova, Konjic sa svojim raznovrsnostima, Goražde. Svaki grad bi u BiH promocijom, dobrim smještajnim kapacitetima, pravilnim angažmanom i posvećenošću građana praktično mogao postati turističkim mjestom. Za takvo što ne postoji recept, samo rad i dobra priča koja se prodaje.
Šta turiste najviše zanima, rafting, planinarenje, etno-sela, gradovi?
- Najviše ih interesira banjski i sportsko-avanturistički turizam, koji je jedna od najbrže rastućih kategorija unutar sektora turizma i vrlo je unosan. Turisti dolaze u grupama i zadržavaju se u prosjeku sedam dana. Važno je naglasiti da FBiH postaje poželjna destinacija tokom cijele godine. Ranije je bio naglašeniji zimski turizam, ali sada smo napokon svjesni blaga koje posjedujemo, te koristimo i promoviramo sva kulturno-historijska i prirodna bogatstva u cilju razvoja turizma tokom cijele godine.
Postalo je jasno da su, naprimjer, Vlašić i Igman zračne banje koje su jednako ljekovite tokom sva četiri godišnja doba, no ono što je evidentno jeste da moramo razvijati nedostajuću infrastrukturu na svim turističkim odredištima. Broj etno-sela koja njeguju tradiciju i nude domaću organsku hranu raste i njihova maštovita uređenost privlači sve veći broj domaćih i stranih turista, pogotovo porodica s djecom.
Odakle najviše ljudi dolaze?
- Prošle godine oko milion turista je posjetilo BiH. Ove godine je FBiH u prvih šest mjeseci, prema podacima Federalne agencije za statistiku, posjetilo 396.000 turista i taj broj porastao je za 12 posto u odnosu na isti period 2016. godine. Najviše nas posjećuju turisti iz regiona, Hrvatske i Srbije, potom iz Turske, UAE, Njemačke. Povećan je broj turista zahvaljujući uspostavi direktnih aviolinija.
S obzirom na to da je BiH interesantna destinacija za zemlje zapadne Evrope jer se na ovom prostoru prepliću znakovi zapadne i istočne civilizacije, te imajući u vidu činjenicu da težimo ulasku u Evropsku uniju, potrebno je uspostaviti direktne letove s evropskim zemljama. Tuzlanski aerodrom je uveo niskobudžetne linije, ali smo u pogledu avioprijevoza i dalje nedovoljno povezani s Evropom. Trebamo pratiti pozitivnu evropsku praksu i omogućiti da nam turisti iz Brisela, Londona, Madrida, Rima, Pariza dođu na produženi vikend zbog pristupačnih cijena aviokarata. Nadam se da će Sarajevski aerodrom uvesti niskobudžetne letove.
Postoje li procjene koliko turista boravi neprijavljeno? Koliko zbog toga gubimo novca i kako tome stati ukraj?
- Poboljšana je koordinacija između Federalne i kantonalnih inspekcija, koje prilično dobro suzbijaju sivu ekonomiju. U modernom svijetu zbog razvoja novih tehnologija i novih potreba potrošača tržište se razvija brže nego što ga zakonska regulativa može pratiti.
Mi tek sada uvodimo iznajmljivače u sistem, a vidimo da se Španija i Italija, koje su turističke velesile, suočavaju s novom vrstom problema koje nisu mogli predvidjeti, tako da se njihove inspekcije bore s pojavama da ljudi iznajme stan na polugodišnjem ili godišnjem nivou, a potom ga reiznajmljuju turistima na dnevnoj ili sedmičnoj bazi.
Šta će donijeti nove zakonske odredbe o turizmu i o boravišnoj taksi?
- Predloženim zakonskim rješenjima cilj je da se što više doprinese suzbijanju sive ekonomije, osigura bolja zaštita potrošača i uvede više discipline u ovu oblast. Novim zakonskim rješenjima pojednostavljeni su postupci za registraciju i rad turističkih subjekata u FBiH, ukinuta je članarina kao parafiskalni namet.
Također je ukinut i ispit za voditelje poslovnica, ali je navedeno koje uvjete trebaju posjedovati. Ono što je posebno važno je praćenje svjetskih turističkih trendova i kretanja, tako da smo uveli kategoriju iznajmljivača, odnosno uvodi se kao mogućnost izdavanje nekretnine, čime će se zaštititi iznajmljivač, a plaćati taksa državi. Novi zakon o turizmu i zakon o boravišnoj taksi će uskoro biti upućeni domovima Parlamenta FBiH na usvajanje.
A ko će moći biti turistički vodič?
- Svaki građanin koji govori strane jezike i položi ispit može postati turistički vodič. Pružanje usluga turističkog vodiča danas se može obavljati samo kao osnovno zanimanje. Novim zakonom omogućit će se da ova vrsta usluge može biti dopunsko zanimanje. Također, turističke agencije će moći u stalni radni odnos zaposliti turističke vodiče, što do sada nije bilo moguće.
Potrebe na terenu
Šta uraditi da bude i više turista?
- Turizam nije samo broj turista. Turizam je zadovoljan turista, turista koji će se ponovo vratiti u zemlju koju je posjetio i koji će je rado preporučiti. Stoga su važni svi popratni sadržaji, naročito infrastrukturni, gdje mislim na puteve i povezanost gradova, ima li vode, je li čist grad, kakav je javni prijevoz, kakva je sigurnost u gradu, ponuda u restoranima, noćni život, sadržaj koji se nudi turistima. Treba popuniti čitav dan turistima i zaintrigirati ih i učiniti sve da promijene plan boravka i ostanu duže.
Turizam ne možemo posmatrati izdvojeno, nego kao jednu društvenu cjelinu u kojoj svi faktori javnog i društvenog života trebaju uzeti učešće i dati svoj doprinos. Bilo je lijepo za vrijeme trajanja Sarajevo Film Festivala kada su se u centru grada na ulicama održavali koncerti klasične muzike, organizirali koncerti kao što su „Funkcioneri“ ili „Letu štuke“. Ugostitelji su, također, obogatili sadržaje i napravili ambijent u kome su uživali ne samo turisti nego i građani koji možda nemaju priliku negdje otputovati.
U šta će Ministarstvo ove godine ulagati sredstva?
- Prateći preporuke Svjetske turističke organizacije UN-a, te na osnovu urađenih anketa i analiza, odlučili smo finansirati programe razvoja sportsko-avanturističkog turizma koji doživljava procvat i kojem, najzad, dajemo značaj koji zaslužuje.
Najčešće ponavljani komentari na portalima za razmjenu informacija o putovanjima i u anketama su nepostojanje dodatnih turističkih sadržaja, posebno za porodice s djecom. U tom smislu sufinansirat ćemo projekte uređenja i opremanja postojećih i izgradnju novih zabavnih i tematskih parkova, igrališta, koji prema sadržaju, temi i atraktivnosti doprinose konkurentnosti destinacija i produžetku turističke sezone. Sufinansirat ćemo i aktivnosti koje su usmjerene prema ranjivim skupinama turista, odnosno osobama s invaliditetom, osobama starije životne dobi.
Nažalost, iako su svima puna usta turizma, mislim da za razvoj turizma država izdvaja, moglo bi se reći, na kapaljku u poređenju s drugim privrednim granama. Sredstvima koja su nam na raspolaganju teško je zadovoljiti sve potrebe na terenu.
Loša procjena Kolegija Predstavničkog doma
Zbog nedostatka poslanika na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH „pao“ je zakon o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku efikasnost. Kolika je šteta?
- Novi zakon o Fondu je dobar prijedlog koji, nažalost, nije prihvaćen. Tim zakonom trebala se povećati transparentnost utroška sredstava na kantonalnom nivou, da kantoni prikažu gdje ide novac i koliko sredstva je dobila koja lokalna zajednica. Mislim da kolegij Predstavničkog doma nije dobro procijenio kada je stavio na dnevni red ovako dobar zakon istovremeno kada se trebalo raspravljati o pitanju nepovjerenja Vladi FBiH i Zakonu o RTV servisu. Da se pravilno procijenilo, moglo se pretpostaviti da će biti upitan kvorum. No, vrlo brzo ćemo ponoviti predviđene procedure usmjerene ka usvajanju novog zakona o Fondu.
Nema razmirica
Koliko razmirice među strankama parlamentarne većine otežavaju vaš rad?
- Nema razmirica. Ne bih mogla reći da postoje razmirice u Parlamentu. Parlament je mjesto gdje stranke iznose svoje stavove po određenom političkom pitanju. Ne bi postojala parlamentarna demokratija kada bi sve stranke imale isti stav prema određenom zakonskom rješenju.
Nove obaveze za ugostitelje, jer “mali zalogaji puno koštaju”
U toku je procedura donošenja novog zakona o ugostiteljstvu. Šta konkretno ugostitelje očekuje?
- Imamo dobru hranu i nacionalnu kuhinju, ali ugostitelji moraju poboljšati način serviranja hrane i angažirati vrhunske kulinarske majstore da bi imali ponudu ne samo za goste prosječne platežne moći nego i za one koji traže elitnu ponudu. Umijeće serviranja hrane u visokorangiranoj ugostiteljskoj ponudi zasniva se na malim zalogajima i često ljudi u šali kažu da mali zalogaji puno koštaju. Mi imamo nekoliko elitnih hotela koji mogu zadovoljiti ove kriterije.
Zakon o ugostiteljstvu mijenjamo upravo zbog sigurnosti hrane i usklađivanja s direktivama EU. Ono što posebno ističemo kao novinu jeste da će ugostiteljski objekti morati osigurati nesmetano kretanje za osobe s umanjenim tjelesnim sposobnostima. Pooštrene su sankcije za nepridržavanje obaveza ugostitelja, ali namjeravamo olakšati registraciju privrednicima za početak rada, kako bi što prije odgovorili potrebama tržišta.
