BIH

NAŠA TEMA | Poslu deminera u BiH ne nazire se kraj: Istinski heroji kojima je smrt bliža od jake za vratom

Ilustracija ( Arhiva)

D. KOVAČ

29.8.2017

Čovjeku je, kažu, smrt bliža od jake za vratom. No, ovim istinskim herojima je možda čak i bliža. Suočeni s konstantnom opasnošću, neizvjesnošću i napetošću, bave se poslom koji ne može raditi svako. Koji se ne usuđuje raditi svako. Naravno, govorimo o deminerima.

Deminer u minskom polju

Pune ruke posla

Prema zvaničnim informacijama, od okončanja rata pa do dana današnjeg u BiH u minskim poljima je smrtno stradao 51 deminer. 

U zemlji u kojoj, 22 godine nakon rata, sumnjiva minska površina iznosi 1.091 kilometara kvadratnih ili 2,2 posto od njene ukupne površine, demineri će još dugo imati pune ruke posla.

Džafer Kumbara dugogodišnji je majstor ovog zanata, koji je „počeo peći“ još od 12. februara 1996. godine. Kumbara je operativac Humanitarne organizacije „Pro Vita“ iz Mostara, koja upošljava 76 radnika, od kojih je 54 deminera. Svaki deminerski tim čini 10 ljudi, a sastoji se od vođe tima, osam deminera i jednog medicinara.

Kao najodgovorniji pojedinac u kolektivu, Kumbara vodi kompletnu operaciju - od „kovanja“ operativnih planova, obezbjeđivanja logistike, pa do pružanja izuzetno bitne moralne podrške.

- Radni dan deminera u radnoj stazi nije naporan, ali je ustaljen i veoma dosadan. Naravno, ja se ponajviše trudim da im ukažem na opasnost ukoliko dođe do njihovog opuštanja. Bitno je da na svaku minu, među kojima je ubjedljivo najviše tzv. odskočnih mina, gledaju kao da im je prva - govori Kumbara u razgovoru za Avaz.ba. 

Naglašava da je deminiranje sezonski posao jer se ne može izvoditi po kiši i snijegu, već po najvećim "žegama" i vrućinama.


Kumbara: Nije imao smrtnih slučajeva među kolegama

Skup posao

Pribor deminera čine pancir, šljem, detektor i pipalica. A tu je i drugi radni alat poput velikih i malih makaza za šišanje rastinja, ručna testera... 

Iz prve ruke nam je otkrio kako izgleda jedan dan nekog deminera.

- Deminer mora da ustane najkasnije do 6 sati ujutro. Veoma je važno da bude dobro fizički odmoran. Nakon doručka, s obzirom na to da se minska polja nalaze „daleko od civilizacije“, slijedi vožnja po „gudurama“ i makadamu. Po dolasku na teren slijedi istovaranje i zaduživanje opreme, te testiranje detektora i preuzimanje zadataka - govori Kumbara. 

Demineri dnevno očiste između 65 i 70 metara kvadratnih terena. Radi se o veoma skupom poslu koji zahtijeva ogromna finansijska sredstva. Primjera radi, cijena tehničkog izviđanja terena po kvadratu kreće se od pola marke do 1,10 KM, u zavisnosti od toga kakav je teren. Međutim, kada se radi o samom čišćenju minskog polja, u koje se osim ljudi uključuju i psi i mašine, tu je cijena nešto viša i kreće se od 1,80 do 3,50 KM, po kvadratu.

- Otkako sam ušao u „deminerske vode“, nisam imao smrtni slučaj među svojim kolegama. Nadam se da će tako i ostati - poručuje na kraju Kumbara.

Ilustracija

U BiH 1.398 ugroženih zajednica

Prema podacima kojima raspolaže Centar za uklanjanje mina u BiH (BHMAC), u našoj je zemlji identificirano 1.398 ugroženih zajednica pod uticajem mina/kasetne municije, od kojih je 1.369 kontaminirano minama.

Mikrolokacije kontaminirane minama/kasetnom municijom direktno utječu na sigurnost gotovo 545.000 ili 15 posto od ukupnog broja stanovnika BiH. 

Kroz operacije sistematskog izviđanja definirano je 8.638 sumnjivih mikrolokacija na mine na kojima je, procjenjuje se, zaostalo gotovo 80.000 mina/kasetne municije.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.