Rimski most i danas odlijeva zubu vremena

Rimski most i danas odlijeva zubu vremena

BH. BLAGO

Sanski Most: Lukovi Rimskog mosta nekad su bili toliko visoki da je ispod njih mogao projahati konjanik

Autor: M. DEDIĆ
14.09.2017 07:17
A
A
A

Ispod brda Gračani, iznad potoka Gračanica, između seoske škole i pravoslavne Crkve uspenja presvete Bogorodice u Starom Majdanu kod Sanskog Mosta, teče Rimski most, spomenik nacionalne kulture prema odluci Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH iz 2008. godine. 

Brojna oštećenja

Preživio je stoljeća različitih gospodara i vojski, a i danas odolijeva zubu vremena, prekriven asfaltom. Kameni starac dug 8,40, a širok 4,25 metara napravljen je na starom rimskom putu kojim je željezna ruda transportirana do rimskih talionica širom carstva. Nema tačnih podataka o vremenu njegove gradnje. Svrstava se u rimski period zato što su u naselju otkriveni i neki drugi objekti iz tog doba.  

Arheološka nauka, dakle, još nije dokučila je li sagrađen na rimskom temelju ili kasnije, ali naziv Rimski most je ostao. Spominje se i u turskim defterima iz 16. stoljeća kao rimski, a tada je popravljan. I ne samo tada nego i, kako bilježe dokumenti, 1772. i 1928. godine.

Rimski most stariji je od svega u Starom Majdanu, a time i vredniji, jer se ovo mjesto prvi put u knjigama spominje u listini ugarskog kralja Bele IV iz 1244. godine.

Stari ljudi iz tog kraja pričaju da su lukovi mosta nekad bili toliko visoki da je ispod njih mogao projahati konjanik.

Neki od mještana koji žive u blizini s vremena na vrijeme očiste smeće koje bujice potoka donesu, a lukovi mosta zaustave. Ovaj spomenik, otkako je postao „državni“, nije doživio ni sanaciju ni restauraciju, a pogotovo ne konzervaciju. A potrebe je bilo, jer je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH prije devet godina utvrdila da su obalni zidovi mosta oštećeni, da su neki elementi konstrukcije popustili, da su isprane vezivne mase iz spojnica kamenih blokova, a da samonikla vegetacija probija iz konstrukcije.

Uočeno je i da su neki kameni blokovi pomjereni zbog prolaska teških vozila, a nakon rata tenkovi SFOR-a doista su gazili most.

- Nakon našeg upozorenja napravljen je pontonski most kraj Rimskog – kazao nam je Amir Kadić, direktor Zavoda za zaštitu kulturnog naslijeđa Unsko-sanskog kantona.

Kadić: Hronični nedostatak sredstava

Direktna veza

Kadić je svjestan da i Rimski most zaslužuje brigu, ali ona je u direktnoj vezi s osiguravanjem finansijskih sredstava, kojih hronično nedostaje ne samo za ovu nego i za brojne građevine o kojima se brine Zavod. Kada su nadležni iz Zavoda pravili elaborat o ovom mostu, od mještana su saznali da se Rimski most zvao i Gračani, Ćemer i Ćemerlija.

Arheolozi i historičari znaju da je Rimski most u Starom Majdanu vrlo sličan mostovima u Ocrkvalju kod Miljevine, kamenim mostovima u okolici Trebinja i onom u selu Vranci kod Kreševa. A Kreševo i Stari Majdan kroz historiju povezuju rudarstvo i željezni obrt.

Polukružni svodovi

Rimski most u Starom Majdanu sagrađen je od blokova lomljenog priklesanog kamena različitih dimenzija. Ima dva polukružna svoda, čije širine iznose oko 2,60 metara, dok je njihova visina na istočnoj (nizvodnoj) strani 97 centimetra te 120 centimetra na zapadnoj (uzvodnoj) strani.

Svod je urađen od grubo obrađenih i prilično pravilnih blokova sedre. Vjerovatno su svodovi bili nešto viši, jer je korito zatrpavano kroz dugi period nanosima šljunka, opisuju ovaj spomenik iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.