Veleljepne kuće mještana Karavlaha, koje su najčešće prazne, jer njihovi vlasnici rade u inozemstvu, a najviše ih se sraksilo u Švedskoj

Veleljepne kuće mještana Karavlaha, koje su najčešće prazne, jer njihovi vlasnici rade u inozemstvu, a najviše ih se sraksilo u Švedskoj

BATKOVIĆ

Narod iz Rumunije u naše krajeve doselio se početkom 19. stoljeća: Karavlasi sembersko selo ukrasili stotinama vila u švedskom stilu

Autor: Lj. LUBOJEVIĆ
11.10.2017 09:34
A
A
A

Sembersko selo Batković jedinstveno je po zaseoku Karavlasi, u kojem žive Vlasi iz Rumunije, vrijedni i tihi ljudi, zanatlije i muzičari, koji su prije više od 130 godina naselili ove krajeve.

Kako navodi historičar Dejan Ćosić, oni su u sjeverozapadne krajeve BiH došli početkom 19. stoljeća iz Vlaške u Rumuniji, a osim u Batkoviću, ima ih i u Modranu kod Bijeljine, Malom Sitnešu kod Srpca, Dragaševcu kod Vlasenice, Vozući na Ozrenu, Devetinama kod Prnjavora i Ostružnji kod Doboja.

Vreteno i sinija 

U Batkoviću Karavlasi žive u 250 veleljepnih kuća, pravih vila s desetinama soba. Veliki broj njih samo povremeno dolazi u selo, jer rade i žive u Geteborgu u Švedskoj i u drugim evropskim gradovima.

Stojan Čolić (91), najstariji i najugledniji Karavlah u Batkoviću, učesnik je Drugog svjetskog rata, akcijaš, udarnik.

- Prema kazivanju moje babe, u Semberiju su nekad došla dvojica braće iz Rumunije, iz okolice Temišvara. Naselili su se u Velikoj Obarskoj, gdje su se bavili izradom drvenog posuđa. Tu su se kratko zadržali, jer nije bilo mekog drveta, pa su se preselili u susjedno Crnjelovo. Živjeli su u zemunicama i bavili svojim starim zanatom – izradom korita i posuđa za domaćinstvo. Naše treće i krajnje odredište bilo je selo Batković, gdje su se Karavlasi trajno naselili – govori Čolić.

Bili su majstori za izradu drvenih kašika, vretena, preslica, naćvi, sinija, a izrađivali su ih od topole, vrbe, jošike.

- Živjelo se sirotinjski i namnožilo se naroda - priča Čolić.

Čolić: Tri odredišta

Dodaje da se nekad drvena kašika za pasom nosila, jer „ako za pasom nisi imao drvenu kašiku, ništa nisi ni pojeo na nekoj svadbi ili fešti“.

Veza sa zavičajem

Batkovljanski Karavlasi odavno su prestali obrađivati drvo. Mnogi od njih bavili su se muzikom, a sredinom prošlog stoljeća krenuli su, trbuhom za kruhom, ka Švedskoj. Manji broj njih završio je u Austriji i Njemačkoj. Najveća kolonija Karavlaha iz Batkovića trenutno živi u Geteborgu. U Batkoviću su sagradili moderne kuće, kako oni kažu, u švedskom stilu.

Čolić je 16 godina proveo u Švedskoj. Njegova kćerka Anica tamo je dvostruko duže. Mnogi Karavlasi imaju firme u Geteborgu, servise za čišćenje, prikupljanje sekundarnih sirovina. Tamo imaju i svoj klub, ali održavaju i vezu sa zavičajem.

 
Najpoznatije porodice

U Batkoviću su najpoznatije karavlaške porodice: Čolići, Jovanovići, Krstići, Radosavljevići, Parangaševići, Vasiljevići, Vasići, Markovići, Stankovići, Marinkovići. Nazivaju ih i Crnim Vlasima. Rumunski jezik koriste u međusobnom razgovoru, ali mlađe generacije su asimilirane i srodile su se s narodom u krajevima gdje odavno žive.