Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, tokom posljednje zvanične posjete BiH izjavio je kako je 97 posto srpsko-bosanske granične linije riješeno, te da su ostale četiri problematične tačke čije se rješavanje očekuje u narednom periodu.
Čak se spominje i razmjena teritorija, a među “kritičnim tačkama” su teritoriji oko hidrocentrala Zvornik i Bajina Bašta.
Preostale sporne tačke, na granici dugoj oko 400 kilometara, nalaze se između sela Jablanica u općini Čajetina (Srbija) i Štrpci u općini Rudo (BiH).
Primorani otići
Niko, međutim, ne spominje granicu u donjem dijelu toka rijeke Drine na području mjesne zajednice Janja (BiH) i Lešnice u općini Loznica (Srbija).
Naime, nakon puštanja u rad hidrocentrale u Zvorniku prije više od pola stoljeća, rijeka Drina je promijenila svoje korito, primakla se naseljenom dijelu Janje, ostavivši u Srbiji oko 450 hektara najplodnije zemlje.
Austrougarska karta iz 1910. godine
Austrougarska karta iz 1910. godine
Muhamed Alibegović, nekadašnji predsjednik UG “Janja”, svojevremeno je mnogobrojnim dopisima upućenim domaćim i stranim zvaničnicima ukazivao na problem definiranja granice između BiH i Srbije na području Janje i Lešnice, ali, bar za sada, niko nije uvažio argumente i dokumente koje je prikupljao godinama. Alibegović je 2004. umro od infarkta, ali je obimna dokumentacija koja potječe još iz doba Austro-Ugarske ostala u posjedu njegove supruge Hanumice.
Prema dokumentaciji koju je sakupljao Alibegović, granica između BiH i Srbije utvrđena je 1910. godine još u doba Austro-Ugarske.
Prema svim validnim kartama iz tog doba, granica se od desne obale Drine (srbijanska strana) prema istoku nalazila na dva kilometra udaljenosti, a negdje čak i više.
Katastarska čestica Janja: Žuta boja označava 450 hektara zemlje Bošnjaka koja je ostala u Srbiji
Katastarska čestica Janja: Žuta boja označava 450 hektara zemlje Bošnjaka koja je ostala u Srbiji
- Veoma dobro sam upućena u sve ono za što se moj suprug borio i zalagao. Sjećam se dobro gdje je bila Gruhonjića ada i koliko se od nje moralo pješačiti da bi se stiglo do živog toka rijeke Drine. Danas je Gruhonjića ada u Srbiji, a vlasnici do svog posjeda moraju obići i do 80 kilometara jer moraju ići ka graničnim prijelazima na Pavlovića mostu ili Šepku – kaže Hanumica Alibegović, dok nam s lijeve obale Drine sa sjetom priča o 450 hektara zemlje janjarskih Bošnjaka koja je ostala u Srbiji i pokazuje na Gruhonjića adu koja je ostala s desne strane.
Poražavajuće je da nadležni za hidrocentralu Zvornik, zbog koje je i promijenjen tok rijeke Drine, nikada nisu obeštetili vlasnike parcela. Mnogi od njih, pogotovo iz naselja Brzava, ostali su bez plodne zemlje i ikakvih prihoda pa su bili primorani da iz Titove Jugoslavije odlaze na privremeni rad u Njemačku.
Hanumica Alibegović pokazuje na Gruhonjića adu, koja je ostala u Srbiji
Hanumica Alibegović pokazuje na Gruhonjića adu, koja je ostala u Srbiji
Begićev elaborat
Elaborat koji je tretirao granično području između BiH i Srbije na području Janje svojevremeno je sačinio Mustafa Begić, tadašnji direktor Uprave za geodetske i imovinskopravne odnose BiH.
Srbija je, sudeći prema dokumentima, bez tenkova, avijacije i vojske došla duboko na zemlju koja je u vlasništvu građana BiH, odnosno do Drine, iako je granica utvrđena 1910. godine od sadašnjeg toka rijeke Drine udaljena najmanje dva kilometra i proteže se starim koritom.
Dokument upućen 2004. godine Mladenu Ivaniću
Dokument upućen 2004. godine Mladenu Ivaniću
- Otkako je moj suprug umro i priča o ovom evidentnom problemu je nekako utihnula. Pustili su u rad skelu na Drini, ali je vrlo brzo i prestao njen rad. Priča o granici između Srbije i BiH ponovo je aktuelizirana, ali niko ne spominje područje Janje i činjenicu da je granica definira u starom koritu rijeke Drine - konstatira Hanumica Alibegović.
Kompletna Rantovača je ostala s desne strane rijeke Drine
Kompletna Rantovača je ostala s desne strane rijeke Drine
356 vlasnika - posjednika
Prema validnom spisku, postoji 356 vlasnika – posjednika zemlje na desnoj obali rijeke Drine koji su iz Janje. Međutim, ni najveći optimisti ne vjeruju da će se bošnjački prvaci, koji bi se trebali jednako brinuti o svakom pedlju ove države, uopće usprotiviti prijedlozima iz Srbije, odnosno nastojanjima da granicu između dvije države odredi sadašnji tok rijeke Drine. Drina je plahovita, često izlazi iz svog korita i mijenja ga, a pod utjecajem gravitacije uglavnom oštećuje vlasnike koji imanja imaju uz lijevu obalu.
Uzurpacija
Bošnjaci Janje nikada nisu odustali od obrađivanja zemlje na desnoj strani rijeke Drine. Neki čak, u inat, idu i obrađuju plodnu zemlju iako dobro znaju da prinose ne mogu prevući do svojih hambara.
Međutim, mnogo je i onih koji decenijama nisu kročili na svoje, a što su Srbijanci znali iskoristiti i započeti uzurpaciju zemljišta i voćnjaka.
Na pojedinim lokacijama vrši se eksploatacija šljunka, sijeku se šuma i voćnjaci, a da država Srbija uopće ne štiti neotuđivo pravo vlasništva.