Istraživački tim “Slobodne Bosne” objavio je u oktobru 1998. godine serijal o priznanju Seada Rekića, snimljenom u predistražnom postupku, koje je CSB Sarajevo proslijedio Vojnom sudu.

Uništena kaseta

Na kaseti koja je, kako je tvrdio taj prošle godine ugašeni sedmičnik Senada Avdića, pozivajući se na svoje izvore, možda i uništena, zabilježeno je, između ostalog, Rekićevo priznanje ubistva Fadila Đoze na Igmanu i ometanje operacije deblokade Sarajeva "Jug 92". Nakon intervencije Muslimovića i Mujezinovića, Rekić je tvrdio kako je tokom isljeđivanja, kada je priznao svoje aktivnosti, bio drogiran. Na suđenju je dao drugi iskaz. 

- "Slobodna Bosna", nastavljajući svoje bavljenje tajnim službama, u narednih nekoliko brojeva će objaviti do sada nepoznate detalje o hapšenju, sudskom procesu i oslobađanju Seada Rekića, bivšeg majora JNA i današnjeg pukovnika Armije BiH. Rasvjetljavanje ovoga slučaja mnogo bi pomoglo u razumijevanju najnovijeg slučaja "Garaplija" jer i jedan i drugi direktno svjedoče o monstruoznom sukobu tajnih službi u Bosni i Hercegovini – najava je pod kojom je SB u tri nastavka od 3. do 17. oktobra 1998. godine objavljivala ovu “senzacionalnu” priču.

Garaplijine tvrdnje

- Od Envera Mujezinovića smo svi redom zazirali, osim Alispahića i Ugljena, jer smo dobro znali za njegovu još uvijek aktivnu vezu sa KOS-om, tajnom srpskom policijom, koju je ostvarivao uz pomoć svog mentora Fikreta Muslimovića", objašnjavao je ovih dana Edin Garaplija, bivši službenik AID-a, stanje u MUP-u RBiH - piše u uvodu prvog dijela ovog teksta “Slobodne Bosne” objavljenog 3. oktobra 1998. pod naslovom “Fikret Muslimović je 1991. naredio Seadu Rekiću praćenje Dragana Vikića i razbijanje Specijalne jedinice MUP-a BiH!”

Slučaj svih slučajeva 

- Garaplija - kao višak u međusobnom poravnavanju računa bosanskih obavještajnih službi, odnosno različitih struja iste službe i njegov slučaj, u koji je upao po službenoj dužnosti, ponovo su na svjetlo dana izbacili "slučaj svih slučajeva", važan u smislu hronologije "otkrivanja špijuna", započinjanja istraga, njihovog obustavljanja i zataškavanja.

Važan kao ilustracija ponavljanja iste matrice u međusobnom razračunavanju obavještajaca, slučaj “Rekić" je prethistorija slučaja “Garaplija" po istim likovima koji se provlače kroz priču i načinu kako neki od njih uvijek ostaju zaštićeni. Jedno je sigurno, nakon okončanja svih afera "letjeli su" probosanski kadrovi - od Munira Alibabića i Dragana Vikića, preko Sefera Halilovića, do danas dobro poljuljanog Kemala Ademovića. Oni koji nisu anatemizirani odužuju se zavjetom vječite šutnje – tvrdila je “Slobodna Bosna” prije 19 godina.

(Sutra: Muslimović i njegov drug Gavran)