Šef Kluba Koalicije Domovina u Narodnoj skupštini RS Admir Čavka (SBB) pokrenuo je nedavno inicijativu kojom traži reviziju naziva ulica i mjesnih zajednica na području Banje Luke. Tragom ove inicijative, „Avaz“ je istražio kako su se mijenjali nazivi ulica u Sarajevu, Mostaru, Tuzli i Banjoj Luci.

Od Njegoša do Šantića

Nakon agresije na našu zemlju u Sarajevu su izmijenjeni nazivi mnogih ulica. Nekima su vraćeni stari, a nekima ukinuti oni koji su nosili imena antifašista. Alipašina ulica nekada je bila ulica Đure Đakovića, Bolnička je nosila ime književnika i novinara Moše Pijade, dok je današnja Ferhadija bila Vase Miskina.

Na stranici Zavoda za statistiku i informatiku Kantona Sarajevo mogu se pronaći na stotine ulica kojima je promijenjen naziv. Mnoge od njih u centru prijestonice danas nose nazive po umjetnicima.

Između ostalih, ulica Ante Bakotića je preimenovana u ulicu Himze Polovine, Antuna Mavraka u ulicu Hakije Kulenovića, Boriše Kovačevića u ulicu Mehmeda Spahe. Nekadašnja Dobrovoljačka sada je Hamdije Kreševljakovića, Duvanjska je Envera Čolakovića, dok je ime ulice Fuada Midžića zamijenjeno imenom Asima Ferhatovića.

Njegoš se „preobrazio“ u Aleksu Šantića, Hana Ozmo u Marija Mikulića, ulica Mustafe Golubića „postala” je ulica Tina Ujevića, a Kordunska je sada ulica Zuke Džumhura.

I u Novom Sarajevu ima interesantnih naziva, a mnoge ulice u toj općini dobile su nazive po gradovima, pa tako postoje Ljubljanska, Zagrebačka, Tešanjska, Zvornička. No, Beogradska ulica preimenovana je u Emerika Bluma, Kotorska u Prozorsku, Kruševačka u Krupsku, Moravska u Teočačku, Orašačka u Konjičku, a Osječka u Bugojansku.

U sarajevskoj općini Stari Grad najčešći su bili slučajevi vraćanja naziva ulicama iz ranije historije. Također, mijenjani su i nazivi iz dalje prošlosti, pa je ulica Miloša Obilića preimenovana u Safvet-bega Bašagića, a Principov most postao je Latinska ćuprija.

U Banjoj Luci se nisu mijenjali samo nazivi ulica, već i čitavih naselja. Gornji Šeher je preimenovan u Srpske Toplice, Mejdan u Obilićevo, Budžak u Lazarevo, Šehitluci u Banj Brdo, a Hiseta u Kočićev Vijenac. Predratni nazivi pojedinih naselja su ostali i do danas, poput Lauša, Derviša, Česme, Starčevice, Petrićevca, Borika.

Iz odluka Skupštine grada Banja Luka iz 1993. godine, koje je potpisao tadašnji predsjednik te skupštine Predrag Radić, vidljive su i promjene naziva velikog broja ulica u gradu na Vrbasu. Ulica Vladimira Iljiča Lenjina postala je Vuka Karadžića, Braće Pavlić se preobratila u Jovana Dučića, Akifa Šeremeta nazvana je Vidovdanska.

Na stare nazive danas podsjećaju tek pojedini izblijedjeli brojevi na kućama i zgradama, koje je neko slučajno ili namjerno ostavio uz nove nazive. Tako je u slučaju Maglajlića sokaka i ulice Nurije Pozderca.

Predsjednik Udruženja građana povratnika u Banju Luku Kemal Gunić ističe da je preimenovanje ulica i naselja nakaradan proces koji se teško mogao zaustaviti.

Prekinuta mladost

- U periodu od 2002. do 2006. godine pokrenuli smo inicijativu za vraćanje starih naziva, makar nekih. Oformili smo čak i komisiju, radili smo na tome duži period, međutim, s tim se rastezalo, odugovlačilo, sve dok nisu došli naredni izbori - kazao je Gunić. 

U Tuzli se najviše pamti slučaj promjene naziva koji je krajem 2005. godine izazvao mnogo bure i varnica. Općinsko vijeće Tuzla na vanrednoj sjednici je preimenovalo Aleju bosanskih vladara u Aleju Alije Izetbegovića. Ova aleja nalazi se uz ulicu Maršala Tita, a inače je u bivšoj Jugoslaviji nosila naziv Oktobarske revolucije, pa i danas tu ulicu koja se proteže od nekadašnjeg hotela „Bristol“ do Osnovne škole „Novi Grad“ većina Tuzlaka zove Oktobarskom. 

Još mnogo ulica u Tuzli promijenilo je nazive nakon stjecanja nezavisnosti naše države. Tako je Skojevska u naselju Brčanska Malta preimenovana u ulicu Armije RBiH, ali se i danas, kao u slučaju s Oktobarskom, u objašnjenjima gdje se šta nalazi većinom koristi termin Skojevska. Centralni gradski trg, Trg oslobođenja, preimenovan je u Trg slobode, a zanimljivost vezana uz tu lokaciju ogleda se u činjenici da je ime tog trga mijenjano u skladu s aktuelnim društvenim uređenjem. Tako je trg u centru Tuzle za vrijeme nacističke Njemačke čak nosio ime Adolfa Hitlera.

Tuzla je ulice nazvala i po brigadama koje su je branile, pa tako danas postoje ulice Prve, Druge i Treće tuzlanske brigade, heroja Mirze Hadžimehmedovića i Hajrudina Mešića.

U Tuzli su i dvojica sportista dobila svoje ulice. Nekadašnja Đure Đakovića nosi ime Mirze Delibašića, a ulica u kojoj se rodio legendarni fudbaler Mustafa Hukić je nakon njegove tragične pogibije ponijela njegovo ime.

U centru Tuzle nalazi se i ulica Prekinute mladosti, u spomen na mučki ubijenu 71 mladu osobu u granatiranju Tuzle s položaja Vojske RS 25. maja 1995. godine.

NDH u Mostaru

Kada je riječ o Mostaru, mnogo je upečatljivih slučajeva, a vrijedi podsjetiti da je prije nešto više od godinu u Predstavničkom domu Parlamenta BiH većinom glasova podržana inicijativa SDP-a da se u Mostaru promijene nazivi ulica po osnivaču ustaškog pokreta i visokopozicioniranom činovniku nekadašnje NDH Miletu Budaku, kao i ministrima zloglasne vlade NDH i ustaškim časnicima iz Drugog svjetskog rata poput Jure Francetića, Ante Vokića i Mladena Lorkovića.

Do realizacije te inicijative nije moguće doći, jer Mostar nema zakonodavnu vlast.

No, treba podsjetiti i na to da je inicijativa ove vrste bilo i ranijih godina pa nazivi ulica nisu promijenjeni ni dok je Mostar imao Gradsko vijeće, a od tada je prošlo pet godina. Do revidiranja imena ulica, podsjetimo, došlo je dok je Mostar funkcionirao kao zajednica šest općina i to u onim s hrvatskom većinom. Tako je, uglavnom, nazivima ulica dodjeljivan različit hrvatski prefiks, a u mnoge su se „uselili“ nekadašnji zvaničnici NDH.

Kada je riječ o mostarskim općinama s bošnjačkom većinom, ulice su zadržale prijeratne nazive.

Kako se donose odluke

Član Komisije za obilježavanje, čuvanje i njegovanje historijskih događaja i ličnosti Kantona Sarajevo Izudin Bajrović pojašnjava za naš list da promjena naziva ulice počinje od inicijativa lokalnih zajednica, koje mogu pokrenuti i mjesne zajednice ili grupe građana iz nekog dijela grada ili općine.

- Nakon podnošenja inicijative, postupak ide pred Komisiju koja daje svoje mišljenje. Neophodno je prikupiti svu potrebnu dokumentaciju, a kada Komisija da svoje mišljenje, proceduru odlučivanja preuzima Skupština Kantona čiji poslanici donose konačnu odluku hoće li se inicijativa usvojiti ili ne - kazao je Bajrović.

Čak hiljadu spornih mostarskih imena

Iako su nazivi ulica česta tema u gradu na Neretvi, na njih s vremena na vrijeme podsjete pojedinci i udruženja, a građani nazive koriste onako kako im paše. Dok jedni koračaju kroz Lenjinovo šetalište, za druge je ta ulica Nikole Šubića Zrinskog ili Šetalište.

Kada je došlo do formalnog ujedinjenja grada Mostara 2004. godine, na tadašnju preporuku bivšeg visokog predstavnika Pedija Ešdauna (Paddy Ashdown) formirana je komisija Gradskog vijeća čiji je zadatak bio revizija naziva ulica, trgova i javnih objekata.

Komisija je, kako smo često pisali, održala na desetine sastanaka i utvrdila da u Mostaru ima čak hiljadu naziva koji bi mogli biti sporni, ali rješenja nije bilo.

Zanimljivo je da su se neki prijedlozi odnosili na to da se samo ukinu nazivi ulica po „dužnosnicima“ NDH, a drugi su se odnosili na promjenu u paketu, što je značilo da iz mostarskih ulica moraju otići svi, pa i drug Tito.