"Poginuli kopajući za hljeb svojoj djeci", "Plin ugušio trojicu kopača, pod zemlju išli za samo 50 KM", "Obrušila se zemlja na dvojicu mladića, jedan na licu mjesta nastradao“, „Divlje jame odnijele još dva života“, samo su neki od naslova koji svako malo uzdrmaju javnost u BiH.
Rad nacrno
Rad nacrno u improviziranim jamama, kopovima, neadekvatnim sredstvima, alatom, često nestručne provjere ilegalnih loše opremljenih hodnika su najčešći razlozi pogibije građana. A moraju riskirati živote jer je od straha za goli život jači plač gladne djece u kući.
Tako je sve više građana u našoj državi koji se zbog neimaštine odlučuju na rad u divljim jamama, takozvanim poljima smrti. U Zenici su registrirane 34 ovakve jame. Osim na lokalitetu Podbrežja, gdje je nedavno život izgubio mladi Senahudin Hodžić (26) kada se zemlja obrušila na njega, ilegalni kopovi na području Zenice registrirani su i na Mošćanici, Rači i u Stranjanima.
Iako su pod stalnim kontrolama stručne komisije zeničkog rudnika, to lokalno stanovništvo ne sprečava da riskira živote. Ne mare ni za redovne krivične prijave.
Merhun Arnaut, tehnički direktor Rudnika mrkog uglja Zenica, kaže da je prošle godine Tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona podnesena krivična prijava protiv nepoznatih osoba koje su zaticali na divljim jamama.
- Organizirani su zajednički sastanci nadležnih za divlje jame, međutim, pomaka još nema. Nakon posljednjeg tragičnog slučaja, očekujem da Tužilaštvo i nadležne institucije poduzmu korake po našim brojnim izvještajima o ilegalnim radnjama u jamama - kaže Arnaut.
Osim Tužilaštva, pozvao je i MUP ZDK da zajedno pokušaju spriječiti ilegalne radnje koje, kako kaže, ne donose ništa dobro.
Slična situacija je i na području Tuzlanskog kantona. Borba za goli život i u ovom kantonu je svakodnevica. Kompletne porodice kopaju jalovinu koju kamioni Rudnika mrkog uglja Banovići dovoze do pogona Separacija.