BH. BLAGO

Prvi i jedini industrijski objekt u BiH koji je pod zaštitom države: Zenička „Papirna“ - od austrougarske fabrike do nacionalnog spomenika

Autor: E. DRAGUNIĆ
13.01.2018 14:24
A
A
A

Nekadašnja fabrika papira u Zenici, poznatija kao „Papirna“, prvi je i jedini industrijski objekt u BiH koji je pod zaštitom države. Uz Rudnik mrkog uglja i „Željezaru“, „Papirna“ je objekt po kojem je Zenica prepoznatljiva.

Snažan impuls

Aplikaciju za proglašenje „Papirne“ nacionalnim spomenikom BiH, koja je i prihvaćena 2012. godine, pripremio je Muzej Grada Zenice. Direktor Muzeja Adnadin Jašarević ispričao je za „Avaz“ historiju „Papirne“. 

- Podigao ju je austrijski proizvođač papira Eduard Musil fon Molenbruk (Von Mollenbruck) 1885. Četiri godine kasnije, otvaranje fabrike papira u Zenici bilo je od velikog značaja za industrijalizaciju BiH, a to je dalo i snažan impuls za brzi razvoj naselja i transformaciju grada Zenice - govori Jašarević.

Prema koncesionom ugovoru koji je dobio od tadašnje Austrougarske monarhije, Fon Molenbruk dobio je pravo da ova fabrika može isporučivati sve vrste papira za državnu upravu po već unaprijed utvrđenim cijenama. Osim što je sagradio fabriku sa svim potrebnim sadržajima, napravio je i radničke stanove te do fabrike doveo željeznički kolosijek koji je bio odvojak od državne željeznice.

- Potrebna celuloza nabavljana je iz tvornice u Drvaru, a neke vrste papira nabavljane su širom bivše monarhije po nižim cijenama, ali su prodavane po garantiranim višim cijenama. Prosječno je radilo 55 radnika, a većina su bili stranci - kaže Jašarević.

Nakon što je istekao 25-godišnji ugovor 1910. godine i više nije mogao dobiti privilegirani status na tržištu, Fon Molenbruk seli firmu u Austriju. Nakon što je demontirao opremu, zgrade i zemljišta prodao je trgovačkom društvu iz Sarajeva koje je na tom mjestu planiralo sagraditi metaloprerađivačku industriju.

- No, za to nisu dobili potrebne beneficije pa su sve prodali rudarskoj upravi BiH, koja to ustupa Rudniku mrkog uglja Zenica. Danas su u ovoj graditeljskoj cjelini smještena dva ugostiteljska objekta, jedan dio koristi preduzeće za održavanje sportskih terena, i tu su 54 stana - kaže Jašarević.

Graditeljsku cjelinu „Papirne“ čine zgrade fabričkog kompleksa zajedno s ekonomskim dvorištem i dimnjakom visokim 36 metara.

  • Originalni projekt „Papirne“: Tako je izgledala kada je sagrađen
    Originalni projekt „Papirne“: Tako je izgledala kada je sagrađen
  • Projektom revitalizacije bio bi vraćen stari sjaj ovom objektu
    Projektom revitalizacije bio bi vraćen stari sjaj ovom objektu

Jedna cjelina

Zenički arhitekta Bernard Bostjančić prije nekoliko godina izradio je projekt revitalizacije kompleksa „Papirne“, koji je još na čekanju. Tim projektom, kako Bostjančić kaže, bio bi vraćen stari sjaj ovom objektu.

- Predvidjeli smo da cijeli objekt bude jedna cjelina, što on i jeste. Sportski teren koji je sada zapušten bio bi natkriven pokretnim krovom. Uz to, predviđeni su hostel za mlade i tehnički muzej, kao i stambena zgrada za ljude koji sada stanuju u „Papirnoj“. Dimnjak bi također ostao u prvobitnom obliku, a cijeli objekt povezali bismo bijelom nadstrešnicom koja bi simbolizirala papir. Tako bi sve izgledalo kao da je neko uzeo bijeli papir i provukao ga kroz stroj za proizvodnju papira - pojašnjava Bostjančić.