Puno skeptika i nevjernih Toma bilo je u aprilu 2017. godine kada je kalesijsko preduzeće “Lafat Komerc” privatiziralo Fabriku radijatora “Termal” u Loparama.

Bilo je i zluradih komentara poput onog šta će oni iz Federacije BiH da kupuju fabrike na teritoriju Republike Srpske, ali skoro godinu kasnije plodove privatizacije “Termala” i otvaranja novih radnih mjesta ubire općinski budžet, koji je u poređenju s prošlogodišnjim uvećan za čak 11 posto.  

Utrka za posao

Loparska fabrika radijatora je prije rata u BiH bila jedina takve vrste na našim prostorima. Proizvodnja je ugašena 2004. godine, a stečajni postupak otvoren 2008. godine. Agonija radnika i lokalne zajednice trajala je sve do aprila 2017. godine, kada kalesijski “Lafat Komerc” uplaćuje 650.000 KM i fabriku izvlači iz stečajnog postupka, a potom vrlo brzo ispunjava obaveze i obećanja.  

- Do sada smo uložili oko 2,5 miliona KM, ali na tome nećemo stati. Očekujemo da će do kraja februara ove godine startati linija za proizvodnju radijatora, a naš je plan da u ovoj fabrici proizvodimo kotlove za pelet, rezervoare za naftu ili ulje, pelet i radijatore – kaže Mahir Hamzić, generalni direktor “Termala” Lopare.

Čim je lokalna zajednica prepoznala njihove dobre namjere, neka vrsta oportunizma je iščezla. S “Termalom” su živnule prodavnice, knjižare, objekti za brzu hranu... Trenutno radi 70 zaposlenika, a drugi koji žele raditi naprosto se utrkuju za posao u “Termalu” jer je prosječna plaća 900 KM.

- Kada zaokružimo kompletnu našu proizvodnu viziju, trebali bismo imati 120 zaposlenika. Naš plan je da između 50 i 70 posto osvojimo tržište radijatora u BiH, dok smo u proizvodnji kotlova odavno u vrhu - navodi Hamzić, koji ističe i kako su “Termal” zatekli u katastrofalnom stanju, s halama koje su prokišnjavale i havarisanim proizvodnim linijama, te da će zaokruživanjem proizvodnog procesa biti jedina fabrika u regiji koja će proizvoditi pelet, kotlove za pelet i radijatore.  

Šansa za napredak

Načelnik općine Lopare Rado Savić (SDS) troši treći povjereni mandat dobiven od stanovnika majevičkog kraja. Dočekao je budžet u iznosu od tri miliona KM 2008. godine, a u 2018. na raspolaganju će imati 5.670.000 KM.

- Čim imate zapošljavanja, imate i veći budžet. Mi smo u 2017. godini imali novouposlenih u realnom sektoru oko 150 i na osnovu Zakona o porezu na platu povećali budžet. No, moram reći kako se po Zakonu o porezu na platu u kasu RS slijeva 75 odsto, a u lokalnu zajednicu tek 25 odsto sredstava. Ako bi se to promijenilo, nerazvijene opštine u RS, kakve su i Lopare, imale bi veću šansu za napredak – kaže Savić. 

No, opstrukcija je na svakom koraku, tvrdi on, pogotovo ako ste načelnik iz opozicione stranke, kakav je njegov slučaj. Ipak, Savić je odlučio predanim radom pokrenuti stvari nabolje, a ističe veliki doprinos loparske dijaspore koja ulaže u rodni kraj. Izgrađena je nova zgrada, gradit će se klizalište, bazen...

Međutim, strateški je najvažnije povezivanje s Tuzlom i Brčko Distriktom.

Samo saradnjom lokalnih zajednica i naroda može se doći do uspjeha

- Mi smo od Tuzle udaljeni 25 godina i uvijek smo bili naslonjeni na taj veliki centar. Zagovornik sam rahabilitacije najstarije i najkraće putne veze Tuzle i Brčkog preko Lopara. Put ide preko Gornje Tuzle, Lopara i Čelića, dakle povezuje lokalne zajednice, entitete i Brčko Distrikt. Nekada su kroz Lopare prolazili autobusi za Beograd ili Zagreb svaki sat, a trenutno na dnevnoj bazi imamo samo dva autobusa iz Bijeljine. Veoma nam je značajno povezivanje s Tuzlom i zbog Međunarodnog aerodroma Tuzla, ali i zbog činjenice da je Tuzla univerzitetski i zdravstveni centar – kaže Savić, koji smatra kako se samo saradnjom može doći do uspjeha i apsolutni je zagovornik kreiranja bolje budućnosti između lokalnih zajednica i naroda.

Preko Gornje Tuzle 15 kilometara kraći put

Fabrika radijatora “Termal” nalazi se na saobraćajnici koja Tuzlu preko Gornje Tuzle povezuje s Loparama. No, vozači kamiona iz Kalesije, koji svakodnevno saobraćaju, prinuđeni su da do Lopara idu prvo magistralnim putem Tuzla – Bijeljina, a potom regionalnom cestom ka Loparama i Čeliću.

- U jednom pravcu naši kamioni idu 15 kilometara dužom trasom. Dakle, jedan kamion u dolasku i povratku prijeđe 30 kilometara više nego što bi prešao putem preko Gornje Tuzle. Kada se to sve preračuna na godišnji nivo, onda je mnogo jasnije koliko se gubi, a koliko dobiva – kaže Hamzić.