Busuladžić: Afirmirao antifeminizam i muški šovinizam

Akademik Enver Redžić pisao |

Mustafa Busuladžić žestoko se borio protiv emancipacije muslimanki

Autor: N. MANJURA
11.03.2018 07:51
A
A
A

Mnogo je polemike i vatre posljednjih dana zbog osnovne škole koja se nalazi u sarajevskom naselju Dobroševići. Prije dvije godine, odlukom Skupštine Kantona Sarajevo, školi je ukinuto ime „Dobroševići“ i dobila je novo po Mustafi Busuladžiću.

Prošle sedmice Skupština KS mijenja odluku, zapravo je stavlja van snage. Na ovo reagira sarajevska općina Novi Grad stavom kako je nova kantonalna odluka nezakonito i neustavno donesena i da nije važeća. Ko stoji iza ovog stava, nije poznato, a po svoj prilici radi se o općinskom načelniku Semiru Efendiću. Kako će se ovaj slučaj raspetljati, niko neće ovog trenutka ni da prognozira.

Vezanje uz fašizam

Ko je Mustafa Busuladžić? Puno toga otkrivaju Emerik Blum i Fahrija Ajanović u nekim od svojih tekstova. Njih dvojica su dokazani antifašisti, prošli su u Drugom svjetskom ratu i koncentracione logore. Posebno je zanimljiv njihov tekst o Fuadu Midžiću objavljen u knjizi „Sarajevo u revoluciji“ koja je izašla iz štampe 1981. godine. 

Također, likom i djelom Mustafe Busuladžića posebno se bavio akademik Enver Redžić, jedan od najvećih naučnih autoriteta u povijesti BiH.  

Akademik Redžić u knjizi „Muslimansko autonomaštvo 113. SS divizija - Autonomija Bosne i Hercegovine i Hitlerov Treći rajh“ osvrće se na razgovor Busuladžića s velikim jerusalemskim muftijom objavljen u avgustu 1942. godine u muslimanskom sarajevskom nedjeljnom listu „Osvit“.  

Redžić ističe da je „Osvit“ uzdizao ličnost velikog muftije, posebno naglašavajući važnost njegovog razgovora s Hitlerom.

- „Osvit” je uzdizao ličnost velikog muftije, ističući posebno važnost njegovih razgovora s Hitlerom. List je tvrdio da je veliki jerusalimski muftija postao predvodnik i branilac miliona muslimana u svijetu i na uvodnom mjestu intervjua dao izjavu velikog muftije u kojoj je on izrazio svoje naročito zadovoljstvo sa položajem muslimana u NDH. Zajedno sa ovim dijelovima razgovora, njemački poslanik kod vlade NDH Zigfrid Kaše u izvještaju Ministarstvu inostranih poslova izložio je i druge relevantne političke stavove i poglede velikog jerusalimskog muftije, prvenstveno njegove ocjene o Hitleru i islamskoj politici Njemačke. El-Huseini je rekao: ‘Stanovište muslimana je jasno. U borbi za slobodu oni stoje na strani Njemačke, Japana i njihovih saveznika. Borba protiv Velike Britanije vodiće se do konačnog sloma Britanske imperije, kao i protiv Sovjetske Rusije, stoljećima starog neprijatelja Islama… Pobjeda sila Osovine biće i pobjeda islamskih naroda - navodi Redžić i akcentira:

Osim činjenice da je bio saradnik „Osvita“, čiji je vlasnik bio tadašnji ustaški logornik Hasan Hadžiosmanović, Busuladžić je autor spornog intervjua i davanja javnog prostora čovjeku koji će više nego iko drugi muslimane u BiH vezati za fašizam.

Govor mržnje 

Nadalje, iz knjige „Sarajevo u revoluciji“ koja je izašla iz štampe 1981. godine padaju u oči tri činjenice koje jasno govore o „intelektualnom djelovanju Mustafe Busuladžića“.

Prvo, radi se o njegovom antikomunizmu obojenim govorom mržnje, što se vidi iz teksta „Omladina i život“ koji je Busuladžić napisao za „Novi behar“ 15. januara 1937. godine.  

- Drugu grupu sačinjavaju oni duševni pigmeji čija je savjest uznemirena povjetarcem koji duva iz ateističke literature. Ovamo spada vojska bezvjeraca i njihovih saveznika komunista i marksista kojima je sve materija. Iz ove predrasude otisnuo se je val bezboštva u čijem zagrljaju pliva jedan dio naše školovane i neškolovane omladine Reminiscencije crveno obojene. To su duševni kreteni, crvi u ljudskom društvu, ljudi bez ideala i borbenosti čije je znanje u većini slučajeva ograničeno na jadno poznavanje nekoliko izreka bezvjerskih pisaca za koje se očajnički zaklanjaju kada otvaraju paljbu na kulu vjere i sve stvaralačke vrednote čovjekove - pisao je Busuladžić.

Drugo, on u svojim tekstovima afirmira i antifeminizam i muški šovinizam, protivi se emancipaciji žene. U tekstu objavljenom u časopisu „El-Hidaje“ 7. marta 1943. godine Busuladžić, između ostalog, navodi:  

- Val opće seksualne pokvarenosti i tjelesne golotinje, nošen mahnitanjima feminističkog pokreta, koji se razmahao u europskim zemljama, težeći da umjetno premosti nikad nepremostive duboke psihičke i tjelesne razlike, u biću muškarca i žene, zahvatio je djelomično muslimanku, koja je sve više zanemarujući poziv majke, postala rob svoga tijela, svojih strasti, rob vanjštine i mode kao i njezina drugarica u Europi. Stoga je naša obitelj kako u gradu tako i na selu u cijelosti ugrožena. Sada se tek može prosuditi koliko su bila kratkovidna ali istodobno za nas pogibeljna poslijeratna mahnitanja romantičarskog modernizma naših, mahom poluinteligenata sa svim osobinama osrednjosti, koji su uprezali sve svoje snage da muslimanku emancipiraju i izjednače je sa Europom, da je uvedu u vrtlog suvremenog života, kako bi sudjelovala u izgradnji društva – naveo je Busuladžić tada.

Treće, Mustafa Busuladžić radio je na fašističkom Radio Rimu kao spiker za hrvatski jezik, preciznije na poziciji koju su mogli dobiti samo podobni za nacistički režim. Historičari kažu da je on kroz novinarski rad koketirao s fašizmom i da je to bilo vidljivo.  

Vrhunski historičar 

Akademik Redžić bio je vrhunski historičar evropskih razmjera. Objavio je dvadesetak knjiga i više od 250 bibliografskih jedinica, njegove knjige prevedene su na mnoge svjetske jezike. Pored ostalih, autor je i knjige „Sto godina muslimanske politike u tezama i kontroverzama istorijske nauke“ koja se smatra remek-djelom.  

Višestruko je odlikovan i nagrađivan za društveni, kulturni i naučni angažman, aktivno je učestvovao u NOB-u, bio je vijećnik ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a. Akademik Redžić rođen je 1915. u Sanskom Mostu, a umro je u Sarajevu 4. novembra 2009. godine.