Američku i svjetsku politiku obilježilo je tek nekoliko dinastija, a ovo je pet najmoćnijih porodica koje upravljaju svijetom. 

Pet sinova

Porodica Rotšild (Rothschild) već duže vrijeme smatra se najbogatijom na svijetu. Procjenjuje se da su vlasnici 500 milijardi dolara vrijednih stvari, a neke procjene kažu da upravljaju sa 100 triliona vrijednim finansijama. Od šezdesetih godina 18. stoljeća, otkako je Majer Amšel Rotšild (Mayer Amschel Rothschild) poslao svojih pet sinova u pet finansijskih centara, bili su na najvažnijim mjestima svjetskih finansija. U 19. stoljeću porodica Rotšild učvrstila je svoju poziciju globalne moći tako što su pružali finansijsku podršku monarhijama i vlastima na obje strane napoleonskih ratova.  

U današnje vrijeme pletu se teorije zavjera koje kažu da Rotšildovi kontroliraju svijet preko američke centralne banke Federal Reserve.

Druga je porodica Rokfeler (Rockefeller), čije je carstvo nastalo tokom sedamdesetih godina 19. stoljeća kada je Džon D. Rokfeler (John D. Rockefeller) osnovao kompaniju „Standard Oil“. Bila je to najveća naftna kompanija svog doba, a sam Rokfeler bio je vrijedan oko 400 milijardi dolara, čime je postao jedan od najbogatijih ljudi u svjetskoj povijesti. Legendarni američki predsjednik Teodor Ruzvelt (Theodore Roosevelt) upozorio je da Rokfelera zanima stvaranje nevidljive vlasti. Od tada su Rokfeleri pomagali gradnju sjedišta Ujedinjenih naroda u Njujorku i osnovali su konferenciju „Bilderberg“, gdje se samo najmoćniji ljudi svijeta sastaju jednom godišnje. Priča se da porodica Rokfeler danas nastavlja svoje tajno djelovanje kroz upravljanje velikim naftnim kompanijama ili bankama.

Porodica Morgan doživjela je procvat kada je Džon Pirpont Morgan (John Pierpont) zajedno s Rotšildima pozajmio stotinjak tona zlata američkim vlastima tokom bankarske krize 1893. godine. Zato što je kontrolirao najveće zalihe zlata u SAD, Morgan je finansirao stvaranje najvećih američkih kompanija poput AT&T-a te „General Electrica“. Jedno kraće vrijeme finansirao je i istraživanje Nikole Tesle. Zbog velikih veza s američkim ministarstvom financija, pojavile su se teorije da su Morganovi natjerali SAD na učestvovanje u Prvom svjetskom ratu kako bi zaštitili kredite izdane Rusiji i Francuskoj. J. P. Morgan mlađi dao je Amerikancima zajam od 500 miliona dolara, a uzimao je i jedan posto provizije za sve što su njegove kompanije prodavale američkoj vojsci. Osim toga, kolaju glasine i da su Morganovi potaknuli japanski napad na Perl Harbor tako što su obećali japanskim klanovima da će dijeliti zaradu od ratovanja. Danas Morganovi posjeduju najveću porodičnu zalihu zlata, a navodno je tunelom povezana s njujorškom podružnicom američke centralne banke.

Politička dinastija Buš (Bush), koja je svijetu podarila dva američka predsjednika, započela je Preskotom Šeldonom Bušem (Prescottom Sheldon Bush), rođenim davne 1895. godine. On se prvi put susreo s političkom elitom kada je kao student Yalea postao član društva „Lobanja i kosti“. Postoje glasine da je upravo Preskot stajao iza neuspjelog vojnog udara 1933. godine koji je za cilj imao svrgavanje s vlasti predsjednika Frenklina Ruzvelta (Franklin Roosevelt). Tokom Drugog svjetskog rata Buš je bio šef investicijske banke koja je na kraju zaplijenjena zbog dokazanih poslovnih veza s nacističkom Njemačkom.

Dva mandata

Preskotov sin Džordž postao je američki predsjednik krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća, a njegov unuk Džordž junior u dva mandata je sjedio u Bijeloj kući. Obojica su započela sukobe s Irakom, u kojima su ogromne zarade ostvarile kompanije povezane s Buševima. Porodica Buš smatra se najmoćnijom u američkoj politici, a imaju i basnoslovne svote u bankarskom i naftnom sektoru.

Du Pon i GMO

Porodica Du Pon (Du Pont) svoje bogatstvo stekla je nakon osnivanja barutane. Pustila je korijenje u američkoj visokoj politici nakon što su, navodno, osigurali američku kupovinu teritorija Luizijane od Napoleona 1803. godine. Do početka Prvog svjetskog rata, kompanija „Du Pont“ proizvodila je 40 posto svjetskog eksploziva, a tokom Drugog svjetskog rata učestvovala je u projektu gradnje američke nuklearne bombe. Neki vjeruju da je porodica Du Pon do te mjere utjecala na američke vlasti da je samo zbog nje došlo do zabrane korištenja marihuane i proizvodnje industrijske konoplje. Sve kako bi se zaštitila proizvodnja najlona, jednog od najbitnijih proizvoda kompanije „Du Pont“. Danas je ta kompanija jedan od najvećih svjetskih proizvođača genetički modificiranog sjemena i stoje iza trezora sudnjeg dana gdje se čuvaju primjerci sjemenki biljaka kako bi ljudska vrsta mogla ponovo zasijati biljke nakon apokalipse.