Foto: NASA

Foto: NASA

Nevjerovatan prizor: Prvi put snimljeno proljeće na Marsu

Autor: Avaz.ba
04.09.2017 00:03
A
A
A

Na sjevernoj polutki Marsa, "četvrtog kamenčića od Sunca", u trenutku nastanka ove fotografije bilo je proljeće. 

NASA-ina fotografija je posebno zanimljiva zato što pokazuje smjenu godišnjih doba, i to vrlo dramatičnu. 

Fotografija prikazuje Marsove dine, kao bijele nanose snijega koje je iz orbite planeta snimila NASA-ina sonda "Mars Reconnaissance Orbiter" (MRO). 

Snimka je nastala još 12. maja, no NASA ju je objavila tek sada. Njome se pokazuje da zima na Marsu, slično kao i na zemlji, donosi snijeg i led. 


A s jačanjem sunčevih zraka u proljeće, led na glatkoj površini dina puca, otapa se, plinovi koji se probijaju prema površini, na površinu izbacuju i tamniji pijesak. Najbitnija razlika između Zemlje i Marsa je u tome što se snijeg i led na Marsu sastoje od ugljičnog dioksida. 

Smrzavanje CO2 na Marsu je moguće zato što na njemu temperature variraju od -143°C na polovima tokom zime do 35 stepeni Celzijusa na ekvatoru ljeti.


Foto: NASA

NASA-in marsovski rover "Curiosity", koji se ne predaje još od 2012. i uporno se kotrlja marsovskim brijegovima, tako uporno da mu je NASA produžila misiju sve do 2018., nedavno je pronašao definitivne dokaze da je Mars nakon nastanka milione i milione godina imao atmosferu i uopće klimatske uslove pogodne za život.  

"Curiosity" je pronašao tragove da je krater širok 150 kilometara nekoć davno u geološkoj prapovijesti Marsa sadržavao vodu, da je na tom mjestu bilo jezero. Danas naučnici procjenjuju da je Mars bio mjesto pogodno za razvoj života prije između 3,8 i 3,1 milijardi godina.

Sljedeća misija na Mars koju NASA priprema, ići će za tim da se istraži što se nalazi u Marsovom tlu, ispod njegove površine.

Ovaj planet Zemlji je nalik čak i po dužini trajanja dana; na Marsu je on 24 sata, 39 minuta i nešto malo više od 35 sekundi.

Masa mu je oko desetine Zemljine, površinska gravitacija nešto malo veća od jedne trećine ove koja pritišće nas na površinu Zemlje.

Atmosfera na Marsu je tako rijetka da mu je površinski atmosferski pritisak pukih 0,6 posto onog na Zemlji na razini mora.

Razloge zašto je Mars izgubio skoro svu svoju atmosferu, naučnici još istražuju. Ono što se zna jest da je Mars magnetosferu izgubio prije četiri milijarde godina. Kao najvjerojatniji uzrok navodi se niz udaraca asteroida u tom razdoblju. To je značilo da zračenje Sunca udara direktno u Marsovu ionosferu i da planetu naprosto "otpuhuje" atome iz atmosfere u svemir.

U svojim pohodima tom planetu i Mars Global Surveyor i Mars Express uočili su ionizirane čestice koje ostaju iza Marsa u svemiru na njegovoj putanji.

To znači da Mars atmosferu gubi dandanas. A ona je 96 posto sastavljena od CO2, oko dva posto od argona, nešto manje od dva posto od dušika, te nešto malo kisika i CO.

Zanimljivo je da su u atmosferi uočeni i tragovi metana koji se raspada nakon najviše četiri godine. Procjenjuje se da taj metan mora nastajati na samom Marsu, i to kakvih 270 tona godišnje, a kao jedan od mogućih izvora s kojima se naučno špekulira, jesu i potencijalni metanogeni mikrobi.

No, od njih zasad nema niti traga.