Opasna bolest prijeti svjetskoj populaciji, uskoro će biti drugi uzrok smrtnosti

Autor: Avaz.ba
29.10.2017 15:23
A
A
A

Kanadski naučnici su tokom šezdesetgodišnjeg perioda  u tri navrata pratili omjer između mentalnog zdravlja i smrtnosti kod 3.410 odraslih osoba: od 1952. do 1967., od 1968. do 1990., i od 1991. do 2011.

Povećan rizik od preuranjene smrti zbog posljedica depresije u svakoj su deceniji evidentirali kod muške populacije, a nakon devedesetih godina i kod žena. 

Povezanost između depresije i kraćeg životnog vijeka pokazala se snažnijom u periodu netom nakon depresivne epizode. Iz toga su naučnici zaključili da se bar dio podataka može izmijeniti nakon učinkovitog liječenja, prenosi Dnevnik.hr.

- Depresija je u nekim slučajevima vrlo ozbiljno stanje - kazao je voditelj studije Stiven Gilman (Stephen) s državnog Instituta za zdravlje djece i ljudski razvoj.

- Dugogodišnje istraživanje pokazalo je da su osobe kod kojih se depresija javljala u više navrata bile u lošijoj poziciji, zbog čega je iznimno važno ovaj mentalni poremećaj na vrijeme otkriti i liječiti, a usto voditi računa o recidivu - kazao je Gilman.

Depresija ubija indirektno

Pokazalo se da najveći broj preuranjenih slučajeva smrti zapravo nije direktno povezan s mentalnim poremećajem, već s onim što nastane kao izravna posljedica depresije, poput primjerice srčanog udara. 

Depresija se godinama povezuje s nizom zdravstvenih problema, djelimično zbog toga što može rezultirati fiziološkim promjenama u organizmu te pridonijeti nezdravim navikama, poput loše prehrane, fizičke neaktivnosti, pušenja i pretjeranog konzumiranja alkohola.

Kanadska je studija potvrdila povezanost između depresije i preuranjene smrti kao posljedice pretilosti, pušenja i pretjeranog konzumiranja alkohola.

Rizik od smrti oboljelih žena s vremenom rastao  

Studija je započela 1952., a njezini sudionici imali su prosječno pedeset godina kada su se u nju uključili.

Kod muškaraca oboljelih od depresije izgledi za preuranjenu smrt bili su gotovo triput veći na početku studije, no s vremenom su se smanjivali te su na kraju studije pali za 52 posto.

Kod žena je rizik od preuranjene smrti s vremenom rastao. U početku studije su kod oboljelih žena izgledi za preuranjenu smrt iznosili osam posto, a na kraju su se povećali na 51 posto, čime su se žene izjednačile s muškarcima.

Bolest koja je jednako opasna kao i pušenje

Ranije provedena studija naučnika s Oxforda pokazala je da borba s depresijom vremenski skraćuje život koliko i pušenje, prosječno sedam do 11 godina. U 2006. godini slična studija je pokazala da ljudima koji pate od teške depresije životni vijek može biti skraćen za 13 do čak 31 godinu. 

Podaci govore da i do 15 posto depresivnih osoba počini samoubistvo. Koliko je značajna ova povezanost govori podatak po kojem je samoubistvo drugi vodeći uzrok smrtnosti u populaciji mladih od 15 do 29 godina.

Procjene pak govore da je depresivni poremećaj neprepoznat u čak 50 posto slučajeva, neliječen u 75 posto, nedovoljno liječen u 90 posto, a adekvatno liječen tek u 10 posto slučajeva. 

Uskoro drugi po redu zdravstveni problem

Depresivni poremećaj je jedan od najčešćih psihičkih poremećaja današnjice i predstavlja značajan problem na području mentalnog zdravlja, patnju za oboljelu osobu i njenu obitelj te težak ekonomski teret za svako društvo. Broj osoba s depresijom kontinuirano raste od početka prošlog stoljeća u svim razvijenim zemljama svijeta. Epidemiološke studije pokazuju da tri do četiri posto populacije boluje od težih, a 1,5 do dva posto od blažih oblika depresije. 

Naučnici već dugo upozoravaju da će depresivni poremećaj do 2020. godine postati drugi po raširenosti svjetski zdravstveni problem.