Stručnjaci smatraju da je kreativnost jako važna karakteristika te da putem nje ljude pronalaze inovacije.

Za poznate probleme imaju nova rješenja. Premda se muzička terapija uglavnom koristi za smanjenje stresa, naučnici su otkrili da može potaknuti i kreativnost.

Stručnjaci sa Univerziteta Radboud, čije je istraživanje objavljeno u naučnom časopisu Plos One, podijelili su ispitanike u pet grupa. 

Svaka je grupa nasumičnim odabirom dobila jednu od četiri numere za poslušati ili su sjedili u tišini prije i za vrijeme obavljanja kreativnih zadataka.

Za bolje raspoloženje i podizanje kreativnosti neuronaučnici su odabrali ove numere: ‘The Swan’ Camillea Saint-Saensa koja je pozitivno utjecala na raspoloženje, ali nije davala poticaje nego je smirivala; ‘The Planets: Mars, The Bringer of War’ Gustava Holsta koja je na ispitanike utjecala negativno, izazvala nemir i tjeskobu; ‘Adagio for Strings’ Samuela Barbera koji je izazivao tugu i usporenost; ‘Četiri godišnja doba: Proljeće’ Antonija Vivaldija koja je jedina izazvala pozitivne osjećaje, veselje, a usto je djelovala poticajno na keativnost.

Zadaci su bili fokusirani na divergentno mišljenje koje se često koristi kao sinonim za kreativnost. Radi se o ‘razmišljanju u više pravaca’ nasuprot ‘jednocrtnom razmišljanju’. U tom smislu osoba istražuje širok spektar mogućih rješenja ili različit put do rješenja.

"Divergentno mišljenje je danas ključno za naučna, tehnološka i kulturna područja jer su inovacija i ideja osnove", stoji u studiji.

Najbolje rezultate postigla je grupa koja je slušala Vivaldija. Njegovo ‘Proljeće’ najviše je inspiriralo ispitanike, a naučnici tvrde da je dovoljno poslušati pjesmu samo nekoliko sekundi, piše Inc.

Otkrili su i da je potpuno nevažno zna li osoba o kojoj se pjesmi radi. Navodno utječe na kreativnost i ako ispitanik ne prepoznaje numeru ili mu se čak ne sviđa.