Suđenje šestorici nekadašnjih visokih dužnosnika i pripadnika Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS), optuženima za genocid u Srebrenici, počinje 4. jula.
Na statusnoj konferenciji Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je navelo da namjerava pozvati velik broj svjedoka, od kojih su neki zaštićeni sa pseudonimima, neki u inostranstvu, a neki u zemljama regiona, te je izjavilo da će uložiti i velik broj materijalnih dokaza.
Materijalni dokazi
Miloš Perić, branilac Lazara Ristića je kazao da očekuje da Tužilaštvo izdvoji i kopira određene materijalne dokaze koje će predočavati, s obzirom da su od tužioca dobili podatke koji su na CD-u, a ima ih velik broj.
Perić smatra da bi Tužilaštvo trebalo napraviti plan koje će svjedoke saslušati u narednim suđenjima i reći koje će materijalne dokaze predočiti.
Tužilac Predrag Tomić je kazao da će teško precizirati unaprijed kojih će deset ili dvadeset svjedoka pozvati, ali da nije teško na CD-u doći do traženih podataka jer se radi o dokumentima ovjerenima u Hagu.
Radivoje Lazarević, koji brani Sretena Miloševića, zatražio je da se njegovom klijentu dodijeli još jedan dodatni branilac, što je Sudsko vijeće odbilo.
Ristić i Milošević su optuženi s Mladenom Mihajlovićem, Dragojem Ivanovićem te Stanojem i Miloradom Birčakovićem i terete se da su – za vrijeme širokog i sistematičnog napada VRS-a i Ministarstva unutrašnjih poslova na području Zaštićene zone Ujedinjenih nacija Srebrenica, u svojstvu nekadašnjih visokih dužnosnika i pripadnika Zvorničke brigade – svjesno pružali pomoć pripadnicima udruženog zločinačkog poduhvata u počinjenju genocida nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti.
Prisilno zatvaranje
Tužilaštvo je ranije navelo da su optuženi učestvovali u zarobljavanju i prisilnom zatvaranju više od 800 bošnjačkih muškaraca i dječaka u fiskulturnu salu škole “Grbavci” u Orahovcu, te operaciji transporta zarobljenika na mjesto strijeljanja na lokalitetima u blizini škole, gdje je ubijeno više od 800 žrtava, a tijela – pomoću mehanizacije – ukopavana u dvije masovne grobnice.
