Gradsko vijeće je danas, javnim glasanjem, između dva predložena kandidata za dodjelu pojedinačne Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva u 2024. godini: prof. dr. Branislava Draženović rođ. Peruničić, za značajna ostvarenja i značajne rezultate rada u oblasti nauke i obrazovanja i Zdravko Čolić, za značajna ostvarenja i značajne rezultate rada u oblasti kulture i umjetnosti, odlučilo da je dobitnik pojedinačne Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva u 2024. godini prof. dr. Branislava Draženović rođ. Peruničić.<h2>Ključna postignuća</h2>Branislava Peruničić-Draženović je emeritus profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu, na Odsjeku za automatiku i elektroniku. Član je Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine od 1987. godine, a potpredsjednica iste u periodu od 2008. do 2011. godine.Glavne doprinose je ostvarila u oblastima teorije sistema s promjenljivim strukturama, digitalnoj zaštiti, lokaciji kvara i mjerenju u elektroenergetskim sistemima. Velike doprinose ostvarila je u oblasti sistema s promjenljivim strukturama na temu kliznih režima upravljanja. Unutar te oblasti definisala je pojam ekvivalentnog upravljanja, uslov invarijantnosti na smetnje i promjene parametara i klizne režime na presjeku više kliznih hiperpovršina. Prvi rad o temi kliznih režima na engleskom jeziku objavila je upravo Branislava Peruničić, te je ovo do danas najcitiraniji rad u ovoj oblasti s prostora bivše Jugoslavije. Uslov invarijantnosti na smetnje je nazvan upravo po njoj.U oblasti teorije grafova definisala je prvi algoritam za postavljanje grafova u projektivnu ravan, a u oblasti digitalne zaštite, lokacije kvara i mjerenja baziranog na uzorcima definisala je 1988. godine metod analize pomoću bilinearnih formi.Na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu predavala je predmete iz oblasti analize signala, energetike i telekomunikacija.Za dopisnu članicu Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Odjeljenje tehničkih nauka izabrana je 1987. godine, a za redovnu članicu 2002. godine. Bila je potpredsjednica Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine od 2008. do 2011. godine.Osnivač je IEEE sekcije za Bosnu i Hercegovinu i predsjednik upravnog odbora Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu<h2>Rođena u Pančevu</h2>Njen otac Toma Peruničić rođen je u Pljevljima, a majka Katica u Županji. Branislava se rodila u Pančevu i živjela je s porodicom u Beogradu, Negotinu i Kraljevu.Branislava Peruničić završila je osnovnu školu u Beogradu, srednju školu u Kraljevu, a završila je Elektrotehnički fakultet u Beogradu 1960. godine. Na Moskovskom Energetskom institutu je 1969. godine odbranila titulu kandidata tehničkih nauka. Doktorsku disertaciju je 1971. godine odbranila na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu. Godine 1966., biva izabrana za docenticu, zatim 1972. godine u zvanje vanredne profesorice, a 1976.&nbsp; je izabrana u zvanje redovne profesorice na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu. Uporedo s profesorskom karijerom, bila je naučna saradnica instituta Istraživačko razvojnog centra (IRCA) "Energoinvesta", te saradnica Instituta za računarske i informacione sisteme (IRIS) "Energoinvesta".Do 1992. godine bila je predsjednica Savjeta za kompjuterizaciju "Energoinvesta", članica Izdavačkog savjeta Svjetlost i delegat Savjeta akademija SFRJ u komisiji za nauku.U periodu od 1992. do 1998. godine živjela u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je obnašala funkciju gostujuće istraživačice na A&amp;M Univerzitetu u Texasu do kraja 1992. godine, a zatim gostujuće profesorice na Univerzitetu u Illinoisu u Urbani, da bi od 1993. godine do 1998. godine bila na poziciji redovne profesorice Univerziteta Lamar u Texasu. Godine 1998., vratila se u Bosnu i Hercegovinu.U okviru Sarajevo Innovations Festival dodjeljuje se posebna nagrada "Dr. Branislava Peruničić" za najbolje ocijenjeni rad od učesnika.

U periodu od 1992. do 1998. godine živjela u Sjedinjenim Američkim Državama 

Ko je Branislava Peruničić, dobitnica Šestoaprilske nagrade: Naučnica svjetskog glasa koja se vratila u svoje Sarajevo

Bošnjački nacionalistički krugovi politički okupljeni mahom u i oko SDA i DF-a (ali i mnogo šire od toga) posljednjih mjeseci su u otvorenom ratu za idejno preuzimanje Sarajeva. Od "pravedničkog gnjeva" njihove patriotske agresije u kakofoniji javnog linča strada svako suprotno mišljenje. Stradaju tu „FGR-ovci“, „Jugosloveni“, „jugobalije“, „islamofobi“, a preostali Srbi i Hrvati u Sarajevu postaju „dodikovci“, „četnici“ i „uzp-ovci“, kako već vole pežorativno da kite svoje neistomišljenike.<h2>Islamisti i graDžanisti</h2>Da apsurd bude veći, mnogi od njih, mahom ovi bliže DF-u, to čine upravo u ime navodne borbe za građansku državu. No, u vizuri tog kafanskog filozofiranja, građanska BiH može da postoji isključivo prema uzusima bošnjačke moralne supremacije, temeljene na mitovima o vlastitoj historijskih žrtvi koja zaslužuje kosmičku pravdu u vidu države po svojoj mjeri, a ona je po principu jedan čovjek – jedan glas.Taj prostor otvoren je za nebošnjake, ali samo pod uslovom da beskompromisno prihvataju taj narativ. U suprotnom se prema njima zauzima odbrambeni stav kao prema neprijateljima države. Neki među njima su nešto iskreniji i konkretniji, pa otvoreno zastupaju stav da je ta „građanska država“ samo sredstvo ka uspostavi „vladavine demokratske većine“ (čitaj: nametanja bošnjačke političke volje Srbima i Hrvatima).Iako su s njima u interesnoj koaliciji, druga grupa među njima je vjerski obilježenija, pa tako i mnogo skeptičnija i prema samom konceptu građanske ideje, smatrajući da bi se primat u potpunosti trebao dati bošnjaštvu s islamskom religijom kao njegovim nosećim stubom i islamskim svijetom kao željenim kultuno-političkim ambijentom. Mada će i zagoravati očuvanje BiH kao države, ali iz megalomanske nacionalističke pozicije kao prostora koji bi, inšallah, jednog dana predominanto trebao pripadati Bošnjacima, oni neće kriti stav da bi Bošnjaci, za sada, trebali da zaokruže vlastiti etnički prostor i na njemu jačaju, ističu i veličaju isključivo vlastite nacionalno-vjerske simbole, uz zatiranje svih ostalih. Za razliku od onoga što je bio SDA-ovski mainstream koji je javno zagovarao zajedništvo, a u praksi provodio fildžaniju, ovi krugovi se ne libe i same ideje o zajedništvu i bosanskohercegovačkoj cjelovitosti tretirati kao zlo koje slabi bošnjačku nacionalnu poziciju.<h2>Bosanstvo kao jugoslovenstvo</h2>Tako će u poluzvaničnom rahmetli sedmičniku SDA čiji autori, i pored minornog javnog ugleda i utjecaja, iz nekog razloga sebe vole predstavljati kao certificirane ideologe bošnjaštva koji će određivati političke puteve i vrijednosti koje bi Bošnjaci trebali slijediti, stanoviti „mislilac“ zaključiti kako bosanstvo Bošnjake vodi, ni manje ni više,&nbsp; drito u genocid: - Bošnjaci nemaju namjeru eksperimentirati s bosanstvom jer ih je jedan eksperiment zvani “jugoslavenstvo” već koštao genocida. Stoga Bošnjaci ne smiju pasti u zamku “bosanstva” pro futuro, kojeg niko među srpskohrvatskim blokom ne želi – zagalamio je ovaj branitelj bošnjačkih interesa.Drugim riječima, ako već većina Srba i Hrvata u BiH ne želi „bosanstvo“, tj. zajednički identitet građen na zajedničkoj državnoj, historijskoj i kulturnoj pripadnosti Bosni i Hercegovini, onda bi i Bošnjaci od svega trebali dići ruke.I uistinu, posljednjih godina u javnom, političkom i kulturnom životu Sarajeva svjedočimo agresivnoj manifestaciji bošnjačkog nacionalizma i vjerskih simbola, uz galopirajuću verbalnu agresiju bošnjačkih nacionalista i nipodaštavanje svake politike i ideje koja bi išla u pravcu izgradnje zajedničkog bh. narativa i vrijednosti. Njihova verbalna agresija posebno brutalno se sručuje na preostale Srbe i Hrvate u intelektualnom i društvenom životu Sarajeva koji se usude podići glas protiv rastućeg bošnjačkog nacionalizma. Ne samo da se njihov patriotizam sada dovodi u pitanje (uostalom, kao da čovjek u slobodnom i otvorenom društvu ne bi smio i ne biti patriot) nego se svako njihovo propitivanje bošnjačkih manifestacija nacionalizma samo po sebi tretira kao služenje srpskom i hrvatskom nacionalizmu i velikodržavnom interesu, pa tako i ljudi koji su u prelomnim historijskim trenucima nacionalnim vođama svojih naroda rekli NE u ime gradnje zajedničke bh. države, u toj nacionalističkoj krvoločnosti i paranoičnoj bezumnosti bošnjačkih verbalnih batinaša postaju „uzp-ovci“, „četnici“ i „strani agenti“. Drugim riječima, Srbin, Hrvat i Jevrej u njihovom Sarajevo je prihvatljiv samo dok kritikuje „svoje“ i bezuslovno podržava „naše“, s tim što Jevrej svoju lojalnost morati dokazivati i redovnim osuđivanjem zločina i politika izraelske vlade. No, svaka kritika i bošnjačkih politika i nacionalističkih ispada bit će automatsko zeleno svjetlo tim bošnjačkim nacionalno-vjerksim prvoborcima potpomognutim narandžastim graDŽanistima za lov na "nacionalne neprijatelje" u vlastitom lebensraumu.A to je isti onaj put etabliranja nacionalističkog jednoumlja kojim su decenijama ranije krenuli gradovi pod kontrolom srpskih i hrvatskih nacionalističkih snaga. Bošnjački bezumnici sada taj proces pokušavaju dovršiti i u bošnjačkim urbanim područjima, posljednjim mjestima u kojima je bosanskohercegovačka ideja u većoj mjeri preživjela.Ovome procesu se, dakako, suprotstavljaju mnogi intelektualci i javne ličnosti koje djeluju u Sarajevu, no to protivljenje jedva da postoji na zvaničnoj političkoj sceni kojom dominiraju potkapacitirani populisti u vječnoj potrazi za glasovima i vječitom izbjegavanju bilo kakvog zamjeranja, posebno ako su grupe kojima bi se mogli zamjeriti toliko agresivne. Pa su tako neki od vodećih predstavnika trojke danas likovi i likuše koje rado dijele odlikovanja notornim desničarskim radikalima, ali zato nebošnjačkim profesorima perfidno crtaju mete na čelo zbog "pogrešnog mišljenja".&nbsp;<h2>„A šta Srbi i Hrvati rade“</h2>I sami pokušaji da ukažete na ove opasne tendencije unutar Sarajeva, naići će često na argument tipa „a što se uporno mi Bošnjaci moramo dokazivati, a šta rade u Banjoj Luci i zapadnom Mostaru“. Problem je što mnogi Bošnjaci ne shvataju da argument "a što bi mi u Sarajevu... nešto... A što ne pitaš šta u Banjaluci i zapadnom Mostaru rade", znači zagovaranje konačne podjele zemlje. Ako žele očuvati Bosnu i Hercegovinu kao cjelovitu državu, a Bošnjaci tvrde da hoće, onda im ono što rade srpske i hrvatske društvene elite ne može biti model. Jer srpske i hrvatske nacionalističke elite su jasno rekle da oni hoće zaokruživanje svojih etničkih područja i da ih zajedništvo ne interesuje.Ako ćemo slijediti njihov model, to bi značilo da i Bošnjaci žele isto.To je, da se razumijemo, legitiman politički cilj. Na Bošnjacima je teret preveliki da budu toliko bolji od svojih komšija i suspregnu svoj identitet u korist stvaranja zajedničkog, no u tom slučaju u vodu padaju sve priče o građanskoj državi, multietničkom društvu, evropskom Jeruzalemu i slično.Ne može se pričati o multietničkom društvu dok se u praksi agresivno etablira jednoetničko. Ne se može se pričati o bosanstvu ako će se potpuna dominacija dati bošnjaštvu.Bošnjaci mogu do kraja zaokružiti svoja etnička područja i u njima uspostaviti potpunu kulturnu, simboličku i političku dominaciju, no u tom slučaju imamo i definitivnu podjelu zemlje.Čak i ako BiH opstane kao država, a opstat će, u praksi će ona postojati kao zemlja tri potpuno odvojena i međusobno suprotstavljena društva, u kojoj više ni na idejnom nivou neće biti pretjerano smisleno govoriti o stvaranju nekog jedinstvenog društva sa zajedničkim vrijednostima.Sarajevo može postojati kao posljednja nada, kao klica da je neka drugačija Bosna i Hercegovina moguća, pa ta klica možda jednog dana u nekim promijenjenim okolnostima izraste u jedan prelijepi cvijet. Ali, ako uništimo i tu klicu, onda je trajno podijeljena zemlja jedina izvjesna budućnosti.Bošnjački nacionalisti danas su odlučni ne da s njom koegzistiraju, nego da tu klicu do kraja zgaze i uspostave monopol vlastitog narativa.Stoga, unutarbošnjačka ideološka borba mogla bi, zapravo, presudno odlučiti sudbinu i same Bosne i Hercegovine.

Sarajevo može postojati kao posljednja nada, kao klica da je neka drugačija Bosna i Hercegovina moguća

Hoće li Sarajevo biti glavni grad BiH ili prijestonica fildžanistana?

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Von Leyen) obratila se u Evropskom parlamentu, gdje je obećala da će Bosni i Hercegovini dati zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s EU, što je dočekano gromoglasnim aplauzom.Fon der Lajen lično se enormno založila da se pomogne našoj državi da uhvati evropski voz i dobije zeleno svjetlo za početak pregovora te da se izvrši pritisak na domaće političare da ozbiljno shvate historijsku priliku koja im se pruža i provedu potrebne uvjete.A za početak pregovora EU je maksimalno snizila kriterije: tražilo se usvajanje svega tri zakona koja su bh. političari, uz mnogo muke i natezanja, u posljednji tren usvojili te tako stvorili preduvjete za dobivanje zelenog svjetla.Naravno, put ka EU ima duboke pozitivne reperkusije po bh. društvo. Osim što od nas traži usvajanje zakona i standarda koji će od Bosne i Hercegovine učiniti daleko pravednije, funkcionalnije i transparentnije društvo, on obećava kreiranje pozitivne atmosfere ujedinjenosti oko evropske budućnosti, jedne od rijetkih stvari oko kojih među bh. građanima postoji konsenzus.Ursula Gertrud fon der Lajen njemačka je političarka koja je od 1. decembra 2019. godine predsjednica Evropske komisije. Članica je Kršćansko-demokratske unije (CDU), kao i Evropske narodne stranke (EPP).

Fon der Lajen lično se enormno založila da se pomogne našoj državi da uhvati evropski voz

Ursula fon der Lajen: Vjetar u leđa za BiH

Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) krajem prošle godine dao je rok od "dvije-tri sedmice“ bh. političarima da naprave tehničke izmjene Izbornog zakona, najavivši da će, u suprotnom, iskoristiti bonske ovlasti i nametnuti izmjene. <h2>Pokušaj zloupotrebe</h2>Nekoliko dana poslije toga lideri državne koalicije su brže-bolje pohitali u Laktaše te postigli “brdo” dogovora, između ostalog i o Izbornom zakonu. No, umjesto da se ispoštovao Šmitov uvjet u vezi s Izbornim zakonom, zajedno s ostalim zahtjevima, lideri su iskoristili priliku da u njih “nadrobe” vlastite političko-nacionalne ciljeve, pa su tako Dragan Čović i HDZ poručivali da svaka izmjena Izbornog zakona mora uključivati i promjenu načina izbora članova Predsjedništva BiH.Pojedini političari su bili spremni mijenjati i sama Šmitova rješenja u vezi s izbornim procesom, pa su tako neki od njih predlagali da se, umjesto skeniranja izbornog listića odmah nakon glasanja, čime bi automatski u bazu podataka ulazila informacija o tome kako se glasalo, a mogućnost zloupotreba bila svedena na minimum, listići skeniraju od članova biračkih odbora nakon što se birališta zatvore. Jasno je da mnogi od njih i dalje ne žele odustati od mogućnosti zloupotreba.Kako bilo, prošlo je nekoliko sedmica, a političari se nisu još uspjeli dogovoriti o izmjenama ovog zakona. Ipak, prema pouzdanim informacijama koje posjeduje „Dnevni avaz“, Šmit je strpljiv i odlučan da im da šansu do posljednjeg dana prije nametanja izmjena. <h2>Pola godine</h2>Naime, s obzirom na to da je potrebno najmanje šest mjeseci od donošenja da bi neki zakon stupio na snagu, Šmit je spreman čekati otprilike do Bajrama, kada će, ukoliko domaći lideri dotad ne dogovore i ne usvoje, nametnuti izmjene Izbornog zakona.Stoga je očekivano da ćemo ove godine imati prve istinske poštene izbore koji bi mogli poslati i nešto precizniju sliku o razmjerama krađa kojima smo svjedočili prethodnih godina.<h2>Uvođenje tehnologije</h2>Šmit je već spremio odluku, i to sveobuhvatnu, koja će, osim tehnologije, odnosno skenera, videonadzora, depolitizacije u rukovodstvima biračkih odbora, podrazumijevati i zabranu kandidiranja na izborima osobama osuđenim za ratne zločine, načine finansiranja političkih stranaka i još niz drugih detalja.

Šmit je spreman čekati otprilike do Bajrama, kada će, ukoliko domaći lideri dotad ne dogovore i ne usvoje, nametnuti izmjene Izbornog zakona

Kristijan Šmit ima sve već pripremljeno: Izborni zakon do Bajrama

FK Sarajevo godinama je prepoznatljivo po svojim bordo dresovima, no zanimljivo je da, iako je klub osnovan 1946. godine, u ovom prepoznatljivom dresu počeo je igrati tek od šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Izvorne klupske boje Sarajeva bile su nebesko plava i bijela. Do promjene je došlo u ljeto 1962. kada je klub izvučen u istu skupinu Rapan kupa sa švicarskim Servette FC, čiji je kapitan bio bivša zvijezda Sarajeva Lav Mantula. Nakon utakmice na Koševu, Mantula je posjetio prostorije kluba, te je u razgovoru s upravom predložio da Sarajevo preuzme klupske boje Servettea. Njegova ideja se svidjela rukovodstvu, što je dovelo do historijske odluke donesene na sljedećoj klupskoj skupštini kojom je Sarajevo prihvatilo bordo kao svoju stalnu klupsku boju.

Nadimak „bordo tim“ temelji se na klupskim bojama, koje su postale popularna referenca pop kulture u gradu od njihovog usvajanja.Od tada prvi dres kluba u svakoj sezoni je bordo boje, dok je rezervni dres najčešće bijeli. Posljednji godina crni dres je također popularan kao alternativa za prva dva dresa.

Izvorne klupske boje Sarajeva bile su nebesko plava i bijela

Kako je FK Sarajevo dobilo bordo dresove: Za to su zaslužni jedan čovjek i Švicarska

U vrijeme Austro-Ugarske, kada se politički i kulturni život u našoj zemlji ubrzano razvijao, svaka bitna stranka svakog naroda, svako veće kulturno udruženje, svaka veća organizacija imala je svoje glavno sjedište u Sarajevu. Tako je ostalo sve do agresije 1992. godine. Slijedili su različite, često potpuno međusobno suprotstavljene ideje koje su se kretale u rasponu od ultranacionalističkih do ultraliberalnih. No, sve su one uspijevale koegzistirati u istom gradu koji su sva tri naroda u zemlji i ljudi različitih opredjeljenja posmatrali kao svoj prirodni centar u BiH. Naravno, srpski i hrvatski nacionalisti su, s ratom, svoja središta i ključne institucije premjestili van Sarajeva.No, iako je (ne svojom krivicom) postalo dominantno bošnjački grad, u Sarajevu je opstala ideja o BiH kao multietničkoj i jedinstvenoj državi, s gradom i dalje dovoljno širokim da oko te ideje okupi i nemali broj nebošnjaka.Ipak, bošnjački nacionalisti procijenili su da je to previše, a da Sarajevo ima da bude bošnjačka replika Banje Luke i Širokog Brijega i isključivo bošnjački, a ne bh. politički i kulturni centar.Tri decenije obrazovnog sistema skrojenog po novobošnjačkom narativu, frustracije vlastitim političkim položajem, nasrtaji srpskog i hrvatskog nacionalizma na državu, kao i gnjev bošnjačkih nacionalista zbog gubitka vlasti stvorili su novi omikron bošnjačkog nacionalizma.On ne da dovodi u pitanje patriotizam srpskih i hrvatskih intelektualaca u Sarajevu nego ih sada otvoreno kiti epitetima poput UZP-ovci, četnici, ustaše, a one Bošnjake koji zagovaraju zajedništvo proglašava petom kolonom.Oni su odlučni, i to sve otvorenije pokazuju, Sarajevo očistiti od svega što ne bi bio bošnjački nacionalistički narativ, proglašavajući to „slabljenjem vlastite nacionalne pozicije“.Ako uspiju, a u velikom su zamahu, tu onda i prestaje priča o Bosni i Hercegovini kao državi. Jer, ako Sarajevo poklekne i postane bastion bošnjačkog nacionalizma iz kojeg je protjerano svako drugačije mišljenje, tu nema centripetalne sile koja bi državu držala na okupu.Umjesto toga, imat ćemo trajno tri odvojena etnički čista društva koja jedna druge posmatraju kao neprijateljske teritorije i s mukom preko krhkih institucija održavaju privid države koje u praksi nema.

Bošnjački nacionalisti pokušavaju glavni grad BiH pretvoriti u bošnjačku repliku Banje Luke i Širokog Brijega

Ako padne Sarajevo...

Na današnji dan 1937. godine rođen je Jovan Divjak, legendarni general Armije BiH i jedan od prvih organizatora otpora tokom agresije na našu zemlju.On je bio i sinonim za multietničnost, ne samo naše domovine, već i Armije RBiH.I danas u ušima bh. građana odzvanja rečenica po kojoj, između ostalog, pamtimo generala Divjaka - "ne pucaj".Time je u jednom od najtežih trenutaka ponovo pokazao svoju ljudskost.Podsjetimo, tog 3. maja 1992. godine konvoj vojnika JNA je napuštao Sarajevo prema dogovoru o povlačenju, u zamjenu za puštanje na slobodu predsjednika BiH Alije Izetbegovića, kojeg je dan ranije zarobila JNA. Prilikom prolaska kroz Dobrovoljačku ulicu konvoj je napadnut, i tada je poginulo šest ljudi iz konvoja.Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je utvrdio da je kolona JNA bila legitimni vojni cilj, a sudovi u Londonu i Beču ustanovili su da nema dokaza na osnovu kojih bi se moglo utvrditi da je u Dobrovoljačkoj 3. maja data naredba za otvaranje vatre na kolonu JNA, te su oslobodili odgovornosti bivše vojno-političke zvaničnike BiH Ejupa Ganića i Jovana Divjaka.Tužilaštvo BiH obustavilo je istragu o ovom slučaju.

<h2>Porijeklom iz Bosanske krajine</h2>Rođen je u Beogradu, gdje mu je otac, porijeklom iz Bosanske krajine, radio je kao učitelj. Završio je 12. klasu Vojne akademije u Beogradu, kurs za zapovjednika bojne, Zapovjedno-stožernu akademiju i Ratnu školu. Kasnije je također završio Stožernu školu francuske vojske. Predavao je na vojnoj školi u Sarajevu. Divjak je 32 godine služio u JNA, a bio je i član Titovih ličnih tjelohranitelja.Vidjevši da JNA naoružava srpske paravojne formacije i civile, odlučio je da oružje iz Kiseljaka preda Teritorijalnoj odbrani BiH, kako ga JNA ne bi zloupotrijebila. Vojni sud JNA ga je 1991. osudio na 9 mjeseci zatvora zbog izdavanja oružja TO BiH. Kaznu je izbjegao napustivši JNA, nakon čega se pridružio Teritorijalnoj odbrani Bosne i Hercegovine.Pred početak agresije, učestvovao je u pripremi odbrane. U ratu je postao brigadni general Armije RBiH i pomoćnik načelnika Glavnog stožera armije. Kasnije se oštro se suprotstavljao islamizaciji armije koju su nastojali provesti pojedini kadrovi SDA i zločinima nad Srbima i u tom cilju je u dva pisma (jedno od svibnja 1992. i drugo od svibnja 1993.) molio Aliju Izetbegovića da zaštiti Srbe. U Parizu je na francuskom jeziku objavljena knjiga njegovih razgovora pod naslovom "Sarajevo mon amour" (Sarajevo moja ljubavi). Divjak je bio jedan od osumnjičenih od strane MUP-a Republike Srpske za napad 3. maja na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici. Osnovao je i ugradio sebe u fondaciju "Obrazovanje gradi BiH". <h2>Preminuo 2021. godine</h2>Suprotstavio se srpskoj propagandi u manipuliranju srpskim žrtvama u Sarajevu, odbivši svaku pomisao na masovna stradanja Srba, ističući da su Srbi u Sarajevu pretežno stradali od srpskih granata, a da nad Srbima nije vršen planski ili sistematski zločin.Jovan Divjak je preminuo u Sarajevu, 8. aprila 2021. godine.Komemoracija je održana u Narodnom pozorištu u Sarajevu 13. aprila 2020. godine.

On je bio i sinonim za multietničnost, ne samo naše domovine, već i Armije RBiH

Na današnji dan rođen je Jovan Divjak: "Ne pucaj" ostalo je vječni svjedok njegove humanosti

U oktobru ove godine očekuju nas lokalni izbori. Za razliku od Banje Luke, Zenice ili Tuzle, građani Sarajeva ni na ovim izborima neće moći direktno birati gradonačelnika, što predstavlja ozbiljan demokratski deficit u ovom kantonu.<h2>Podrška za ideju</h2>Nakon prošlih izbora mogli su se čuti glasovi da će se promijeniti način izbora te da će se građanima omogućiti da sami biraju čelnika Grada. Takvu ideju svojevremeno je podržala i aktuelna gradonačelnica Benjamina Karić.- Apsolutno podržavam da se gradonačelnik Sarajeva bira na izborima - kazala je Karić.Izborni zakon BiH u svom članu 13. 7. nalaže da se “općinski načelnik, odnosno gradonačelnik bira u skladu s Izbornim zakonom, ustavima, entitetskim zakonima i statutom općine, odnosno grada”, te u nastavku, u stavu (2), kaže:- Ako se općinski načelnik, odnosno gradonačelnik bira neposredno, općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika biraju birači upisani u centralni birački popis u toj izbornoj jedinici u skladu s ovim zakonom, entitetskim zakonom, statutom općine, odnosno grada.Dakle, Izborni zakon BiH, u zavisnosti od toga kako je sam grad organiziran, ostavlja prostor da se ustavnim i/ili zakonskim rješenjima na nižim nivoima regulira način izbora gradonačelnika. S obzirom na to da se Grad Sarajevo sastoji od četiri općine, Ustav FBiH za taj slučaj amandmanom 16., u dijelu „Gradske vlasti“, propisuje da se “za područje dvije ili više općina koje su urbano i teritorijalno povezane svakodnevnim potrebama građana formira grad kao jedinica lokalne uprave i samouprave, u skladu s federalnim zakonom - te, pored ostalog, dodaje da je Gradsko vijeće to koje bira gradonačelnika.<h2>Začkoljica u Ustavu</h2>S obzirom na to da je Sarajevo jedini grad s više općine, ova začkoljica u Ustavu FBiH zapravo onemogućava direktan izbor gradonačelnika, tj. zahtijeva i izmjene samog Ustava Federacije.Osim toga, u oba slučaja podrazumijeva se da bi tom procesu morali biti prilagođeni kako Ustav Kantona Sarajevo tako i Statut Grada.Jedna od takvih inicijativa polovinom 2017. godine pokrenuta je od Naše stranke, u okviru koje su se našli prijedlozi izmjena državnog Izbornog zakona, Ustava FBiH i Ustava KS, a kojima se, između ostalog, tražilo i uvođenje direktnog izbora gradonačelnika Sarajeva i Mostara.<h2>Teren za malverzacije</h2>Nakon prošlih izbora propao je pokušaj da se za gradonačelnika Sarajeva izabere Bogić Bogićević, kandidat SDP-a BiH, poslije čega je u konačnici za gradonačelnicu izabrana Benjamina Karić. Sličnoj situaciji svjedočili smo četiri godine prije toga. Iako SDA nije imala većinu u Gradskom vijeću, njihov kandidat Abdulah Skaka u konačnici je izabran zahvaljujući „promjeni mišljenja“ pojedinih vijećnika.

Za direktan izbor morali bi biti prilagođeni kako Ustav Kantona Sarajevo tako i Statut Grada

Karić: Izabrana nakon odustajanja Bogićevića

Ponovo otvoren prostor za postizborne igrice: Zašto Sarajlije ne mogu direktno birati gradonačelnika

Razumno je očekivati još američkih sankcija za one koji podrivaju mir, stabilnost i teritorijalni integritet BiH, poručila je u petak, u razgovoru s predstavnicima bh. medija,&nbsp;Ana Moris (Anna Morris), vršiteljica dužnosti pomoćnika sekretara za finansije SAD. <h2>Dodatne mjere</h2>Većina kritičara isticala je kako američke sankcije prema bh. državljanima i nisu imale neke ozbiljnije posljedice u praksi, s obzirom na to da se sankcije, prije svega, odnose na zamrzavanje imovine i zabranu poslovanja u SAD, a oni, u pravilu, naravno, nemaju imovinu u toj državi.No, posebno je zanimljiv bio detalj koji je većini promakao, a koji otkriva da bi težina tih sankcija mogla biti i mnogo veća nego što se trenutno čini. Naime, upravo u vezi s pitanjem imovine, Moris je kazala kako se prate aktivnosti sankcioniranih širom svijeta.- Ako sankcionirana osoba nema imovinu ili račune u SAD, za međunarodne i lokalne banke bilo bi rizično ako bi dozvolili ovim stranama da imaju račune kod njih. To je važno prenijeti finansijskom sektoru ovdje, da se sankcije povezane s Bosnom i Hercegovinom ne odnose samo na sankcionirane osobe ili subjekte nego nose rizik za svakoga ko podržava takve osobe ili subjekte - kazala je Moris.<h2>Direktna poruka</h2>Ovo je bila direktna poruka bankama koje posluju u BiH da će za njih biti krajnje rizično držati račune i poslovati s pojedincima koji su na američkoj crnoj listi.A to bi za sve domaće crnolistaše moglo donijeti ozbiljne glavobolje. Mogli bi, naime, biti finansijski potpuno isključeni iz svih društvenih tokova te bi njihova mogućnost za poslovanje mogla biti svedena na minimum.Također, dosadašnje sankcije, iako za mnoge možda nemaju vidljive posljedice, itekako imaju efekta ispod površine. RS već trpi mnogo teže sankcije na makroekonomskom planu. Kreditna sredstva nedostupna su, a entitet se zadužuje izdavanjem obveznica i po rekordno visokim kamatama, dok je budžet RS godinama u deficitu. Ono što je posebno ''nevidljivo'' široj javnosti jeste otežano poslovanje kompanijama uvezanim s pojedincima s crne liste, koje su svakako označene kao rizične za poslovne interakcije.A sve bi to u konačnici mnoge društvene subjekte moglo odvratiti od crnolistaša.<h2>Izlaganje riziku</h2>Sankcioniranje domaćih banaka koje bi poslovale s crnolistašima regulirano je Uredbom o materijalnoj podršci, a to znači da, ako neka finansijska institucija obavlja transakciju za sankcioniranu osobu ili subjekt u BiH, ona izlaže samu sebe riziku od sankcija, poručila je Moris.Nama je bilo veoma važno prenijeti ovu poruku bankarskom sektoru ovdje, u zemlji, kako bi oni shvatili eventualne posljedice sankcija.

Poslana direktna poruka bankama koje posluju u BiH da će za njih biti krajnje rizično držati račune crnolistaša

Najava Ane Moris mogla bi im zakomplicirati život: Crnolistaši ostaju bez računa u bankama?

Načelnik Općine Novi Grad i predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu Semir Efendić najavio je da će ova stranka na lokalne izbore u Kantonu Sarajevo vjerovatno izaći u koaliciji s Demokratskom frontom.Podsjetimo, "Avaz" je prije nekoliko dana najavio mogućnost da upravo ove stranke formiraju zajednički blok.U vezi s listama za općinska vijeća širom Federacije, Efendić kaže kako je najizglednije da će stranka nastupiti samostalno, "izuzev općina gdje je specifična situacija poput Mostara, gdje će eventualno biti zajedničke liste."&nbsp;- Već imamo potpisane dogovore s DF-om, NES-om i Prvom mostarskom strankom za grad Mostar - rekao je.

Izbori 2024.: Mnoštvo stranaka, a samo dva puta

I SDA traži partnere da na izbore izađu sa zajedničkim kandidatom: Građani će vjerovatno birati između dva bloka

Efendić, međutim, nije siguran oko saradnje s NES-om, za koji je kazao da je "nešto manjeg kapaciteta."- Na listama za vijeće, vjerovatno, idemo samostalno, a kad su u pitanju načelnička mjesta, izgledna je koalicija s DF-om u općinama Kantona Sarajevo - kazao je Efendić.Ranije je već i Bakir Izetbegović najavljivao mogućnost formiranja političkog bloka "četvorke" koji bi činili SDA, DF, SBiH i NES.Poučeni porazom na prošlim izborima, vrlo je moguće da će ove stranke podržavati zajedničke kandidate na predstojećim lokalnim izborima u Sarajevu.

Krenulo i zvanično formiranje novog političkog bloka

Efendić najavio da će SBiH i DF zajedno izaći na izbore

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je prekjučer Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH. Sada je neophodno da ovaj zakon još usvoje i oba doma Parlamenta BiH.Radi se o jednom od tri zakona koje je EU postavila kao uvjet za BiH da bi s našom zemljom započela pregovore o pridruživanju.<h2>Strožije kontrole </h2>Ovaj zakon uvest će strožije kontrole i sankcije kada su u pitanju okolnosti u kojima nosilac javne funkcije ima privatni interes koji utječe ili može utjecati na nepristrasno i objektivno obavljanje javnih dužnosti. Nosilac javne funkcije bi u roku od 30 dana od stupanja na funkciju morao podnijeti izvještaj o finansijskom stanju i imovini, a on bi morao sadržavati podatke o pokretnim stvarima u vrijednosti višoj od 2.000 KM, nekretninama, umjetninama, kolekcionarskim predmetima, depozitima u bankama, kao i gotovini u iznosu većem od 5.000 KM.Zakonom bi bio uspostavljen i jedinstveni registar imovine nosilaca funkcija, a, prema njegovim odredbama, bilo bi moguće obavljati samo jednu javnu funkciju.Nespojivost obavljanja funkcije odnosi se i na bliske srodnike nosilaca javne funkcije ako oni u ime privatnog preduzeća koriste javna sredstva za finansiranje ili sufinansiranje u iznosu većem od 10.000 KM. Također je predviđeno da funkcioner može primiti dar u maksimalnom iznosu do 200 KM, dok svaki dar u vrijednosti od 100 KM i više moraju prijaviti.<h2>Kraj zloupotrebama</h2>Osobe koje obnašaju javne funkcije također ne mogu koristiti službeno osoblje, javnu imovinu i finansijska sredstva za promociju političkih stranaka.Jasno je da ovaj zakon neće biti po volji mnogim nosiocima javnih funkcija u BiH, a sve navedene stavke – od sakrivanja imovine, preko korištenja državnih resursa u stranačke svrhe, do primanja skupocjenih darova – bile su gotovo uobičajena praksa.Jedan od najkrupnijih primjera posljednjih godina svakako je bio onaj suspendiranog i uhapšenog predsjednika Suda BiH Ranka Debevca. Naime, Debevec svojevremeno nije prijavio imovinu koju posjeduje u Španiji, kao ni dvojni identitet, jer se u ovoj zemlji vodio kao Ranko Debevec Kaveson. Debevec se, podsjetimo, nalazi u pritvoru zbog sumnji za brojna krivična djela, između ostalog i da je, zajedno s bivšim direktorom OSA-e Osmanom Mehmedagićem Osmicom, nelegalno špijunirao sudije Suda BiH.U fokusu javnosti svojevremeno je bila i vila Milorada Dodika u Beogradu koju su javno razotkrili srbijanski mediji.<h2>Ko će zakočiti</h2>Iako Bosna i Hercegovina još nije usvojila sva tri zakona potrebna za početak pregovora, prema našim saznanjima, postoje velike šanse da bi, uprkos tome, naša zemlja mogla dobiti zeleno svjetlo. Najveći problem u vezi s tim predstavljaju Nizozemska i Danska, koje su najskeptičnije prema otvaranju pregovora s BiH. Nakon mišljenja Evropske komisije, Evropsko vijeće bi poslije 20. marta trebalo odlučiti o odobravanju otvaranja pristupnih pregovora.

Pritvoreni Debevec svojevremeno nije prijavio imovinu koju posjeduje u Španiji. Svi moraju prijaviti sve što imaju, kazne rigorozne

Zakon o sukobu interesa: Mnogima neće biti po volji

Šta Zakon o sukobu interesa podrazumijeva u praksi: Noćna mora za mnoge domaće funkcionere

Posljednjih dana mogli smo ispratiti domaće izbore Hrvatske i Srbije za predstavnika za pjesmu Evrovizije. Posebno kontroverzno je prošao onaj kod istočnih susjeda, kada je stručni žiri odlučio da bolja i kvalitetnija pjesma Teya Dora ide na Evroviziju umjesto "volje naroda“, tj. Breskvicinog naricanja o orlovima, gnijezdima, crnim pticama koje će otići (vidjeti pod: albanska zastava), bogtepita.Godine 1999. na obnovljenom festivalu “Vaš šlager sezone”, na kojem se istovremeno birao predstavnik BiH za Evroviziju, učestvovao je sam vrh bh. muzičke estrade. Dino Merlin, Hari Mata Hari, “Plavi orkestar”, Žera, 7Up, Vajta ... bili su samo neki od učesnika. Svi na jednom festivalu. Onda smo ukinuli festivale. Pa smo ubrzo ukinuli i izbore za pjesmu Evrovizije i birali unaprijed jednog izvođača. Pa smo onda prestali i ići na Evroviziju.Zbog nesposobnosti i dugovanja BHRT-a na ovom takmičenju nismo nastupali od 2013. (uz prekid 2016.), a javni servisi su nam pod sankcijama Evropske radiodifuzijske unije (EBU). Niti je zbog toga ko odgovarao niti je iko ikog pozivao na odgovornost niti ko će odgovarati, a pojedinci krivi što BiH nema na Evroviziji i dalje sjede na svojim pozicijama. I nikom ništa.Uglavnom, na najvećoj evropskoj muzičkoj smotri i jednom od rijetkih međunarodnih događaja na kojem je naša zemlja imala zapažene rezultate, pa osvajala i 3. i 6. mjesta, BiH nema.I javni servisi koji upravljaju takmičenjem su u međuvremenu, manje-više, propali. A propala je, manje-više, i muzička produkcija, pa nije jasno ni ko bi se više takmičio na nekom domaćem festivalu. Kao što su propale i još desetine institucija i organizacija koje čine jednu državu, od kulture do sporta. I nikom ništa. Ali zato imamo spomenika i zastava da ih vežemo oko regio glutealisa.

Posljednji put smo na Evroviziji nastupali davne 2016. godine

Bosanske breskvice

Iako je do lokalnih izbora u BiH ostalo nekih sedam mjeseci, u Kantonu Sarajevo se, doduše iza kulisa, već uveliko raspreda o potencijalnim zajedničkim kandidatima i listama s kojima će se ciljati na rukovođenje općinama. Izlazak sa zajedničkim kandidatima na izbore u Sarajevu prije četiri godine ispostavio se kao pun pogodak za stranke trojke, s obzirom na to da su odnijeli pobjedu u tri od četiri gradske općine, što im je omogućilo da u konačnici dobiju i gradonačelnika Sarajeva.<h2>Narušena koalicija</h2>Ipak, u međuvremenu, vlast trojke je na općinskom nivou prilično narušena, s obzirom na to da se u Centru Općinski odbor Naroda i pravde (NiP) pobunio protiv načelnika Srđana Mandića i neuspješno pokušao pokrenuti njegov opoziv, dok u Novom Sarajevu Hasan Tanović, sa svojim ogrankom SDP-a u Općinskom vijeću, računa na podršku SDA. Ipak, rukovodstva stranaka trojke svjesna su da im samo zajednički kandidati garantiraju uspjeh te da bi sve suprotno bilo ravno političkom samoubistvu. I dok ponovne kandidature načelnika Ilidže Nermina Muzura i Starog Grada Irfana Čengića ne bi trebale biti sporne, veliko je pitanje kakav će dogovor stranke trojke uspjeti postići glede kandidata u općinama Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad.No, o imenima, ali i zajedničkim kandidatima na izborima uveliko se razmišlja i među opozicionim strankama. Samostalan izlazak SDA je već koštao pobjede na prethodnim lokalnim izborima, a nedostatak koalicionog kapaciteta i gubitka vlasti na višim nivoima. Stoga se može očekivati da, kao što će trojka izaći na izbore sa zajedničkim kandidatima, to će, vrlo vjerovatno, učiniti i opozicioni blok koji bi činili SDA, DF i Stranka za BiH (uz podršku NES-a, koji u Sarajevu igra u suštini marginalnu ulogu).<h2>Kandidat DF-a</h2>U Novom Gradu SDA će na kraju vjerovatno morati podržati Semira Efendića, koji već više od decenije suvereno upravlja ovom općinom, posebno u jeku činjenica da je partnerstvo za Strankom za BiH prijeko potrebno ovoj stranci.S druge strane, već uveliko se špekulira da bi zajednički kandidat kojeg bi SDA podržala u općini Centar trebao biti DF-ov Dennis Gratz.&nbsp;

Upravo u Centru SDA tradicionalno uživa najmanju podršku, a 2016. načelnika u ovoj općini su dobili zahvaljujući maksimalnoj rascjepkanosti opozicije. Za Gratza se svakako može procijeniti da bi među urbanim stanovništvom mogao imati daleko veće šanse od prosječnog kandidata SDA, posebno u jeku sukoba unutar same trojke u ovoj općini.S druge strane, u Starom Gradu bit će teško ugroziti poziciju tek imenovanog Irfana Čengića, dok bi posebno zanimljivo moglo biti u Novom Sarajevu, gdje se koalicija trojke doslovno raspala.Sve to vodi ka izglednom scenariju da će građani Sarajeva na izborima birati između dva bloka.<h2>Predgrađa sigurna</h2>SDA će u cilju povratka na vlast morati biti spremna i "gurati“ kandidate iz drugih stranaka tamo gdje imaju više šanse. SDA će vjerovatno moći računati na načelnička mjesta u prigradskim općinama Ilijašu, Vogošći, Hadžićima i Trnovu. Ipak, u gradu će to mnogo teže ići.

Već se uveliko špekulira da bi zajednički kandidat kojeg bi SDA podržala u općini Centar trebao biti DF-ov Dennis Gratz

Krajnje su zabrinjavajući trendovi kada je u pitanju demografska situacija u Bosni i Hercegovini. Od 2012. godine do danas u Federaciji BiH više stanovnika je umrlo nego što ih se rodilo, a ako se tome pridoda činjenica da se stanovništvo masovno seli iz zemlje, opravdana je zabrinutost na šta će ličiti ova zemlja već kroz nekoliko godina.<h2>Centar najgori</h2>Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u 2022. godini tri općine su imale pozitivan, jedna neutralan i pet općina negativan prirodni priraštaj.Pozitivan priraštaj imali su Ilidža, Ilijaš i Vogošća, Hadžići su imali jednak broj rođenih i umrlih, dok su Centar, Stari Grad, Novo Sarajevo, Novi Grad i Trnovo imali više umrlih nego rođenih. Najalarmantnija situacija je u općini Centar, gdje broj umrlih nadmašuje broj živorođenih za 291 osobu, a zatim slijede Novi Grad (-195), Stari Grad (-195) i Novo Sarajevo (-175). Najveći prirodni priraštaj imali su Ilijaš (67) i Vogošća (66).<h2>Nastavak trendova</h2>Isti trendovi nastavljeni su i tokom 2023. godine, s tek neznatnim razlikama među općinama. Tako je pet općina imalo negativan, a četiri pozitivan prirodni priraštaj.Ono što je zanimljivo jeste da se sve četiri općine s pozitivnim priraštajem nalaze izvan područja koje administrativno pripada gradu Sarajevu.&nbsp;

Slični trendovi prisutni su godinama unazad. Gradske sarajevske općine imaju negativan prirodni priraštaj, a rekord je oborio Novi Grad 2021., kada je čak 543 ljudi više umrlo nego što se rodilo. Najveći prirodni priraštaj imala je Ilidža 2019., kada je broj novorođenih premašio broj umrlih za 204 osobe. Općine Vogošća i Ilijaš jedine imaju kontinuirano pozitivan priraštaj.<h2>Rekordna 2021. godina</h2>Kada se osvrnemo na statistiku za Sarajevo, podaci su alarmantni. Četiri gradske općine iz godine u godinu akumuliraju nekoliko stotina više umrlih nego rođenih. Rekordna u tom smislu je bila 2021. godina, kada je u Sarajevu čak 1.757 ljudi više umrlo nego što ih je rođeno.

Zanimljivo je da se sve četiri općine s pozitivnim priraštajem nalaze izvan područja grada Sarajeva

Glavni grad godinama bilježi negativan prirodni priraštaj: Sarajlije izumiru!

Na današnji dan prije 25 godina tadašnji visoki predstavnik u BiH Karlos Vestendorp smijenio je predsjendika RS Nikolu Poplašena. Razlog: Milorad Dodik, tadašnji neupitni miljenik međunarodne zajednice.<h2>SFOR-ovi tenkovi</h2>Priča je počela 1997. kada je Dodik, lider Stranke nezavisnih socijaldemokrata (kasnije Savezom) koja je imala svega dva zastupnika u Skupštini RS, uz pomoć glasova Socijalističke partije RS, novoosnovanog Srpskog narodnog saveza RS ii manjinskih glasova, ali i tenkova SFOR-a koji su stražarili ispred objekta, izabran za premijera RS.Elem, Dodik je na mjestu premijera dočekao izbore 1998. na kojem je za predsjednika RS izabran četnički vojvoda Nikola Poplašen, član Šešeljevih radikala kojeg je na izborima podržao SDS. Nakon što Dragan Kalinić iz SDS-a nije uspio dobiti većinu za sastavljanje vlade, Poplašen je, nakon što se sastao s jugoslavenskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem, za mandatara imenovao Branu Miljuša, člana SNSD-a Milorada Dodika. No kako nije imao podršku, izbačen je iz stranke. Miljuš je uživao Miloševićevu podršku, dok je visoki predstavnik Karlos Vestendorp (Carlos Westendorp) podržavao Dodika kao umjerenog političara. Poplašen je u martu 1999. pokušao smijeniti Dodika, pozivajući se na ustavne ovlasti, zbog čega je Vestendorp zaprijetio Poplašenu da će ga suspendirati, što je 5. marta i učinio, optuživši ga za rušenje Dejtonskog sporazuma. Vestendorpovu odluku Poplašen je ocijenio "nedemokratskom i nedejtonskom" te je nije prihvatio, dok ju je Dodik podržao objašnjenjem da Poplašen je ugrožavao instituciju predsjednika, te da ju je Vestendorp zaštitio. -	Pravo je visokog predstavnika da posegne za tom odlukom, koje je dobio prema Dejtonskom sporazumu, u kojem je sadržana klauzula da je on iznad Ustava BiH i ustava entiteta. Nije Vestendorp diskvalifikovao Poplašena već se Poplašen sam diskvalifikovao u proteklih pet mjeseci, vršeći funkciju na samo njemu svojstven način. On je ugrožavao demokratski razvoj Republike Srpske, i u tom pogledu joj je nanio mnogo štete. Dobro je što je otišao - izjavio je.<h2>Zaokret za 180 stepeni</h2>U to vrijeme trajala je i arbitraža oko Brčkog koje je na isti dan proglašeno distriktom, a kako je Dodik prethodno obećao dati ostavku ako ne pripadne Republici Srpskoj, to je i učinio. Međutim, Vestendorp je zamolio Dodika da promijeni odluku, pa je ovaj dva dana kasnije i najavio takvu mogućnost. Tog dana je Narodna skupština Republike Srpske podržala Poplašena i glasala protiv Vestendorpove odluke o smjeni, a Poplašena su podržali i Dodikovi koalicijski partneri. Vestendorp je, međutim, ignorirao odluku Narodne skupštine i 8. marta proglasio odluku konačnom. Zahvaljujući Vestendorpovoj odluci, Dodik je ostao predsjednik Vlade do januara 2001., s čime je držao rekord kao najdugovječniji premijer u tehničkom mandatu sve do pojave Fadila Novalića.Tako je Dodik, kao miljenik međunarodne zajednice i visokog predstavnika, preko dvije godine bio držan u tehničkom mandatu i pored izbornog poraza. Dvije i po decenije kasnije, Dodik, koji je nekoć stravstveno podržavao intervencije visokog predstavnika kada su mu išle u korist, usvaja zakone o nevaženju odluka visokog predstavnika na teritoriji RS, organizira proteste protiv visokog predstavnika, ali i odgovara pred Sudom BiH zbog neispunjavanja njegovih odluka.

Pravo je visokog predstavnika da posegne za tom odlukom, koje je dobio prema Dejtonskom sporazumu - govorio je Dodik

Kako je visoki predstavnik smijenio Poplašena da bi spasio Dodika

Sarajevski SDP nalazi se u priličnom haosu i to se više ne pokušava ni sakriti. Prije nekoliko mjeseci čelnici općinskih odbora u Centru, Novom Sarajevu, Novom Gradu, Trnovu i Ilijašu poslali su pismo predsjedniku stranke Nerminu Nikšiću u kojem su od njega tražili da spriječi raspuštanje općinskih odbora. U oktobru prošle godine tridesetak članova Općinskog odbora Novi Grad podnijelo je ostavku. <h2>Prozvali Hadžića</h2>U nedjelju su nezadovoljni članovi Općinskog odbora (OO) SDP Novi Grad, njih 27, uoči sjednice ove organizacije 6. marta, ponovo pisali Nerminu Nikšiću, tvrdeći da Općinski odbor nema kvorum niti legitimitet za donošenje bilo kakvih odluka.- Predloženi dnevni red sjednice očigledno upućuje na nastavak sinhroniziranog i orkestriranog nestatutarnog djelovanja dvojca Baltić-Hadžić i nastavak preuzimanja OO Novi Grad od nekolicine članova i nametanja njihove volje većini - ističu u svojoj reakciji.Spomenuti Hadžić u ovom pismu je Damir Hadžić, bivši ministar komunikacija i prometa koji je u vrijeme Zlatka Lagumdžije važio za drugog najvažnijeg čovjeka unutar stranke. Pad Lagumdžije značio je istovremeno i njegov pad, pa se nakon potopa na izborima 2014. povukao iz SDP-a te je 2016. imenovan za predsjednika Uprave kompanije “Euroherc” d.d. Sarajevo.Ipak, dobro upućeni u unutrašnja dešavanja u stranci dobro znaju da je Hadžić i danas veoma utjecajan i moćan unutar stranke, a poluge vuče prvenstveno preko predsjednika Kantonalnog odbora SDP-a i ministra saobraćaja KS Adnana Štete. <h2>Dugoročni plan</h2>Javna je tajna da Šteta planira staviti pod svoju kontrolu sve odbore u Kantonu Sarajevo koji mu pokazuju otvoren otpor zbog toga. No, ambicija je i mnogo dugoročnija - naime, s obzirom na to da će se sljedeće godine morati birati novi predsjednik stranke, nakon što je prošle privremeno ugašen požar produženjem mandata Nikšiću na još dvije godine, Šteta, zajedno s uskim krugom ljudi, na ovoj poziciji želi vidjeti upravo sebe. U tom cilju vjerovatno će im najveća prepreka biti Denis Bećirović, koji ima podršku tuzlanske frakcije ove stranke. No, da bi uopće mogao razmišljati o takvoj mogućnosti, Šteta najprije pod svoju kontrolu mora staviti sarajevski SDP u kojem se suočava s otvorenim otporom cijelih općinskih odbora. A ovaj sukob između Štete i općinskih odbora samo je dio frakcijskih podjela i animoziteta koji vladaju u ovoj stranci.<h2>Historijsko iskustvo</h2>Historija nas uči da je svaki dolazak SDP-a na vlast bio propraćen unutarstranačkim borbama i u konačnici formiranjem novih stranaka. Da li će ovaj put doživjeti sličnu sudbinu ili će nekim čudom uspjeti da zakopaju ratne sjekire?

Ko je Branislava Peruničić, dobitnica Šestoaprilske nagrade: Naučnica svjetskog glasa koja se vratila u svoje Sarajevo

Hoće li Sarajevo biti glavni grad BiH ili prijestonica fildžanistana?

Ursula fon der Lajen: Vjetar u leđa za BiH

Kristijan Šmit ima sve već pripremljeno: Izborni zakon do Bajrama

Kako je FK Sarajevo dobilo bordo dresove: Za to su zaslužni jedan čovjek i Švicarska

Ako padne Sarajevo...

Na današnji dan rođen je Jovan Divjak: "Ne pucaj" ostalo je vječni svjedok njegove humanosti

Ponovo otvoren prostor za postizborne igrice: Zašto Sarajlije ne mogu direktno birati gradonačelnika

Najava Ane Moris mogla bi im zakomplicirati život: Crnolistaši ostaju bez računa u bankama?

Efendić najavio da će SBiH i DF zajedno izaći na izbore

Šta Zakon o sukobu interesa podrazumijeva u praksi: Noćna mora za mnoge domaće funkcionere

Bosanske breskvice

I SDA traži partnere da na izbore izađu sa zajedničkim kandidatom: Građani će vjerovatno birati između dva bloka

Glavni grad godinama bilježi negativan prirodni priraštaj: Sarajlije izumiru!

Kako je visoki predstavnik smijenio Poplašena da bi spasio Dodika

U Kantonu Sarajevo vodi se pravi mali rat unutar stranke: Šteta preko Damira Hadžića pokušava preuzeti SDP?

Ko je Branislava Peruničić, dobitnica Šestoaprilske nagrade: Naučnica svjetskog glasa koja se vratila u svoje Sarajevo

Hoće li Sarajevo biti glavni grad BiH ili prijestonica fildžanistana?

Ursula fon der Lajen: Vjetar u leđa za BiH

Kristijan Šmit ima sve već pripremljeno: Izborni zakon do Bajrama

Kako je FK Sarajevo dobilo bordo dresove: Za to su zaslužni jedan čovjek i Švicarska

Ako padne Sarajevo...

Na današnji dan rođen je Jovan Divjak: "Ne pucaj" ostalo je vječni svjedok njegove humanosti

Ponovo otvoren prostor za postizborne igrice: Zašto Sarajlije ne mogu direktno birati gradonačelnika

Najava Ane Moris mogla bi im zakomplicirati život: Crnolistaši ostaju bez računa u bankama?

Efendić najavio da će SBiH i DF zajedno izaći na izbore

Šta Zakon o sukobu interesa podrazumijeva u praksi: Noćna mora za mnoge domaće funkcionere

Bosanske breskvice

I SDA traži partnere da na izbore izađu sa zajedničkim kandidatom: Građani će vjerovatno birati između dva bloka

Glavni grad godinama bilježi negativan prirodni priraštaj: Sarajlije izumiru!

Kako je visoki predstavnik smijenio Poplašena da bi spasio Dodika

U Kantonu Sarajevo vodi se pravi mali rat unutar stranke: Šteta preko Damira Hadžića pokušava preuzeti SDP?