Pravilna ishrana u periodu trudnoće, kojom se osigurava odgovarajući unos gradivnih i zaštitnih materija, uvertira je u jedan od najljepših perioda u životu žene, period dojenja.
U toku trudnoće tijelo buduće majke priprema se za važan period nakon porođaja, dojenje, time što se masno tkivo u njenom organizmu preraspodjeljuje, između ostalih dijelova tijela, i u dojke.
Fiziologija žene je takva da što novorođenče više doji, majka ima više mlijeka. Redovni obroci, raznovrsna ishrana, svakodnevne šetnje majke i bebe, utječu na dobro raspoloženje ne samo majke koja doji, već i na dojenče.
Na taj način pospješuje se i proizvodnja mlijeka. Nervna napetost, umor ili stres u životu dojilje utječu na količinu i kvalitet mlijeka.
Prvih šest do osam sedmica dojenja je period u kojem se majka i beba navikavaju jedno na drugo, i u kojem je neophodno uspostaviti redovan ritam obroka za majku.
To podrazumijeva pet obroka: doručak, užinu, ručak, užinu i večeru. U ovom ključnom periodu neophodno je da majka koja doji bude posvećena samo novorođenoj bebi. Kada beba spava, neophodno je da se i mama odmara.
Bebe koje se hrane majčinim mlijekom otpornije su na bolesti jer je 80 posto ćelija u majčinom mlijeku makrofagi, odgovorni za borbu protiv bakterija i virusa. Potrebe u energiji, gradivnim i zaštitnim materijama za majku koja doji veće su nego u trudnoći.
Nije teško zaključiti zbog čega: potrebe novorođenčeta, a kasnije i dojenčeta, u energiji, gradivnim i zaštitnim materijama zavise od ishrane majke. Tokom prvih šest mjeseci dnevna količina mlijeka koju dojilja poklanja svojoj bebi je 600 do 900 mililitara!
Dnevna količina mlijeka koja se stvara u organizmu majke je veća ili manja, u zavisnosti od potreba novorođenčeta ili dojenčeta. Mnoge žene zabrinute su zbog gubitka kilograma nakon porođaja.
Većina dojilja gubi na tjelesnoj masi u toku prvih šest mjeseci dojenja u prosjeku od pola do kilograma mjesečno. Veći gubitak u tjelesnoj masi nije poželjan, niti se preporučuju radikalnije mjere za gubitak kilograma dobijenih tokom trudnoće i dojenja.
Potrebe u bjelančevinama veće su u odnosu na žene koje nisu trudne i koje ne doje, i to za 15 do 20 grama dnevno. Najjednostavniji račun za ukupan unos bjelančevina je jedan gram bjelančevina svaki dan za svakih pola kilograma tjelesne mase.
Namirnice bogate bjelančevinam su mlijeko, mliječni proizvodi, meso i mesne prerađevine... Unos vode mora biti veći od litra dnevno, tečnost se mora obezbijediti i unosom dodatnih količina - šolja mlijeka, čaša soka...
Unos pojedinih vitamina u ishrani majke utječe na kvalitet mlijeka. To se odnosi na vitamine C, B6, B12, A i D. Ukoliko je unos ovih vitamina manji, takav je i za novorođenče.
Koliko će kalcija dojenče dobiti umnogome zavisi i od rezervi kalcija u organizmu majke. Potrebe u folnoj kiselini su povećane, jer je neophodno zadovoljiti potrebe i majki i beba za ovim vrlo važnim vitaminom.
Neophodno je izbjegavati duhan i alkohol, kao i lijekove, a ukoliko su neophodni, savjetujte se s liječnikom.
Bez alergija na majčino mlijeko
Majčino mlijeko sadrži najmanje 100 faktora koji se ne nalaze u gotovim formulama za ishranu dojenčadi. Nijedno dijete nije alergično na majčino mlijeko, ali način ishrane majke utječe na ponašanje bebe.
