Crna Gora, za razliku od Bosne i Hercegovine, konstantno ostvaruje napredak u evropskim integracija, iako pred ovom državom na tom putu stoji još dosta obaveza. U ključnim nalazima Izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2013. godinu, ocijenjeno je da je ova država postigla napredak u uspostavljanju funkcionalne tržišne ekonomije, da je poboljšala sposobnost preuzimanja obaveza koje proizilaze iz članstva u EU i nastavlja da, u dovoljnoj mjeri, ispunjava političke kriterijume.

Državni sekretar za evropske integracije i glavni pregovarač Crne Gore Aleksandar Andrija Pejović kaže u razgovoru za “Avaz” da je ova država tokom prve dvije godine pregovora, nakon otvaranja procesa 2012., formirala kvalitetnu pregovaračku strukturu koja broji 1300 ljudi različitih stručnih profila koji dolaze iz svih struktura društva, Vlade, Skupštine, pravosuđa i civilnog društva.

U prvoj godini su, kako kaže, analitički pregledali kako stoji zakonodavstvo Crne Gore u odnosu na evropsku pravnu tekovinu u svim pregovaračkim poglavljima.

Naglašava da su sav ovaj pregovarački posao pratile opsežne društvene reforme, političke i ekonomske, koje su i omogućile značajan napredak u svim oblastima. Poseban fokus je, kaže, bio na usklađivanju domaćeg zakonodavstva  s evropskim propisima i standardima, kao i na snaženju crnogorskih institucija i usavršavanju kadra.

- Rezultati našeg rada su prepoznale države članice EU i omogućile da privremeno zatvorimo dva pregovaračka poglavlja 25- Nauka i istraživanje i 26-Kultura i obrazovanje, kao i da otvorimo pregovore u sedam poglavlja.Osim najvažnijih poglavlja 23-Pravosuđe i temeljna prava i 24-Pravda, sloboda i bezbjednost, koja predstavljaju temelj vladavine prava, u decembru 2013. smo otvorili i pregovore u poglavljima 5- Javne nabavke, 6- Privredno pravo, 20 -Preduzetništvo i industrijska politika, a u martu 2014. otvorili smo poglavlja 7- Pravo intelektualne svojine i 10 -Informatičko društvo i mediji – kaže Pejović.

Navodi da je Vlada Crne Gore u protekla četiri mjeseca usvojila Program pristupanja Crne Gore EU za period 2014-2018. kojim se definišu obim i dinamika reformi koje su potrebne za dalje prilagođavanje Crne Gore pravnom poretku EU, kroz detaljan plan aktivnosti u svim pregovaračkim oblastima.

U isto vrijeme donijeli su i Strategiju informisanja za narednih pet godina, koja će pratiti sve aktivnosti u pregovaračkom procesu i kroz koju ćemo se truditi da građanima pružimo što više podataka o tome što dobijaju pristupanjem Evropskoj uniji.

- Tokom 2014. nas očekuje dalji rad na ispunjavanju uslova za otvaranje ostalih pregovaračkih poglavlja, posebno onih za koja nismo dobili mjerila za otvaranje, odnosno tamo gdje je Crna Gora već postigla visok nivo usklađenosti s pravnom tekovinom. Preostalo nam je jedanaest ovakvih poglavlja koja možemo otvoriti tokom ove godine jer nemamo posebnih zahtjeva Evropske komisije. Ipak, ono što nam je prvenstveno na umu su zahtjevnija poglavlja kao što je životna sredina, konkurencija, poljopriveda ili bezbjednost hrane, gdje radimo sve kako bismo uskoro otvorili i ova poglavlja.

Takođe, ove godine smo otpočeli i s pripremom i programiranjem novih fondova EU kroz finansijsku perspektivu EU 2014-2020, kako bismo i u narednim godinama u najboljoj mjeri iskoristili bespovratna sredstva koja nam EU daje za ubrzanje integracijskog procesa i za dobro svih građana. Zaista sam siguran da će tokom ove godine, a posebno narednih godina građani sve više vidjeti rezultate onoga što je dosad urađeno na svim poljima – rekao je Pejović.

Aleksandar Andrija Pejović

Potcrtava da su u skladu s novim pristupom u pregovorima i činjenicom da dalji napredak u oblasti vladavine prava utiče na napredovanje u ostalim poglavljima i približavanju EU, kao prvi prioritet rada definisali upravo rad na 23. i 24. Poglavlju evropske pravne stečevine.

Cijeni da je novi pristup u pregovorima dobar mehanizam jer ostavlja dovoljno vremena da Crna Gora sprovede sve neophodne reforme kako bi jednog dana ušla u Evropsku uniju bez sumnje da nije ispunila sve obaveze i zadatke i uvela “jednu novu i bolju Crnu Goru u članstvo”.

- Izradili smo i usvojili detaljne akcione planove za 23. i 24. poglavlje koji sadrže jasne ciljeve i mjere, kao i vremenske rokove, mjerljive indikatore i institucije koje će biti odgovorne za njihovo sprovođenje. Ovi akcioni planovi su bili rezultat ogromnog rada predstavnika Skupštine, Vlade, pravosudnih organa i civilnog društva. U cilju jasnog sagledavanja i praćenja ispunjavanja obaveza iz akcionih planova imenovali smo koordinatore i odgovorne osobe za svaku podoblast i mjeru iz akcionih planova, a takođe redovno izvještavamo Vladu (kvartalno) i EK (polugodišnje) o njihovom sprovođenju – kaže Pejović.

Dodaje da Evropska komisija, u skladu s ustaljenom praksom, organizuje redovne ekspertske misije koje na terenu provjeravaju sprovođenje mjera u ovim oblastima. Na primjer, tokom marta i aprila ove godine su imali dvije takve misije.

Pitanja borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala su, kaže, sastavni dio akcionih planova za 23. i 24. poglavlje i Crna Gora im posvećuje posebnu pažnju kroz kontinuirano jačanje zakonodavnog i institucionalnog okvira, obuku kadra i sprovođenje preventivnih i represivnih mjera.

Pejović naglašava da je u zakonodavnom dijelu, tokom prethodnog perioda, uspostavljen kvalitetan normativni okvir kroz izmjene postojećih i donošenje novih zakona: izmjenjen je Zakon o finansiranju političkih partija, izrađen nacrt Zakona o lobiranju, nacrt Zakona o javnim nabavkama, nacrt Zakona o Agenciji za antikorupciju i nacrt Zakona o sprečavanju sukoba interesa. Također je izmijenjen Krivični zakon, a slijede i izmjene Zakona o krivičnom postupku.

U institucionalnom dijelu su, navodi on, stvoreni preduslovi za formiranje novih tijela. Prije svega, biće osnovana Agencija za antikorupciju kao sveobuhvatnog preventivnog tijela, a uslijedit će i formiranje Specijalnog tužilaštva za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala koje će, kako on kaže, doprinijeti i jačanju represivnog mehanizma, kao i posebna Kancelarija za staranje oduzetom imovinom koja će omogućiti efikasnije raspolaganje privremeno i trajno oduzetom imovinom stečenom vršenjem krivičnih djela.

- Crna Gora bilježi solidne rezultate i po pitanju procesuiranja slučajeva korupcije i organizovanog kriminala i pravosnažnih presuda u ovoj oblasti, a sprovedene su i brojne akcije policije i tužilaštva koje su rezultirale podnošenjem krivičnih prijava, hapšenjima i suđenjima u više slučajeva.

Takođe bih istakao važnost regionalne saradnje u ovoj oblasti koja je rezultirala velikim brojem zajedničkih akcija policija regiona, a najbolji primjer za to je aktuelni slučaj “Šarić”. I sama Evropska komisija je u više izvještaja navela Crnu Goru kao pozitivan primjer po pitanju međunarodne i regionalne policijske saradnje. Uskoro očekujemo i potpisivanje Protokola o saradnji između Vrhovnog državnog tužilaštava Crne Gore i Tužilaštva Bosne i Hercegovine o saradnji u gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, čime ćemo dodatno unaprijediti saradnju u ovoj oblasti – kaže Pejović.