Bosna i Hercegovina trenutno ima udio u finalnoj potrošnji energije iz Obnovljivih izvora energije u iznosu od 34 posto, izračunato po kriterijima propisanim EU Direktivom o promoviranju korištenja energije iz obnovljivih izvora, broj 2009/28/EC.
Do 2020. godine planira se povećanje udjela od 41 posto. Ovaj procenat se odnosi na državu BiH. Međutim i dalje nedostaje Nacionalni plan korištenja, a njegov sastavni dio bi trebali biti akcioni planovi entiteta.
Vlada Republike Hrvatske je 17. oktobra 2013. godine donijela Nacionalni akcioni plan za obnovljive izvore energije do 2020. kojim su definirani nacionalni ciljevi vezani za obnovljive izvore energije.
Erdal Trhulj i Tomislav Cerovec
Kako nam je objasnio glasogovornik Ministarstva gospodarstva Hrvatske Tomislav Cerovec, iz nacionalnog akcijskog plana proizlazi da će Hrvatska u narednom periodu dodatno promovirati udio obnovljivih izvora energije po tehnologijama tj. biomasu, bioplin, deponijski plin, mikrokogeneracijska postrojenja i male hidroelektrane “jer se u tim postrojenjima daje puno veći društveni i gospodarski doprinos - poticaje kojim se doprinosi otvaranju novih radnih mjesta i mobiliziranju sektora šumarstva, poljoprivrede, industrije, gospodarenja otpadom, a u neposrednoj su funkciji razvoja toplinskih sustava”.
- Republika Hrvatska se opredijelila za iskorištavanje obnovljivih izvora energije u skladu s načelima održivog razvoja. Povećanje udjela obnovljivih izvora energije u bruto neposrednoj potrošnji energije na 20% u 2020. godini, sektorski ciljevi su slijedeći: 35% udjela OIE u proizvodnji električne energije, uključujući velike hidroelektrane,10% udjela OIE u prijevozu, 20% udjela OIE za grijanje i hlađenje – kazao je Cerovec.
Ističe da se u 2020. godini, u proizvodnji električne energije, očekuje slijedeći udio u OIE: 79,6% od velikih i malih hidroelektrana, 10,5% od vjetroelektrana, 8,3% od elektrana na biomasu, 0,9% od geotermalnih elektrana i 0,7% od sunčanih elektrana.
Kaže da se očekuje da će novi kapaciteti vezani za hidroelektrane dosegnuti 400 MW (300 MW u velikim hidroelektranama i 100 MW u malim hidroelektranama) do 2020. godine, što označava porast od 16,3%. Vjetar će služiti kao važan obnovljivi izvor s kapacitetom od 400 MW do 2020. godine. Oko 125 MW novog kapaciteta bit će sadržano u elektranama na biomasu (kruta biomasa i bioplin). U sunčevim elektranama bit će instalirano 52 MW.
- U razvoju obnovljivih izvora energije postavljen je cilj da kroz poticanje posebnih segmenata obnovljivih izvora energije, razvija poduzetništvo posebno u ruralnim sredinama i ukupno otvori što više novih radnih mjesta. Svake godine se povećava udio OIE u ukupnoj proizvodnji električne energije, a do 2020. godine Hrvatska će zadovoljiti sve preuzete europske smjernice o proizvodnji 20 posto električne energije iz obnovljivih izvora. Postignuto je također da se za industriju koja je već opterećena sustavom emisija stakleničkih plinova, tzv. zelena renta ne povećava – kaže Cerovec.
Federalni ministar energije, industrije i rudarstva Erdal Trhulj kaže za “Avaz” da je BiH lider u regionu kada je riječ o obnovljivim izvorima energije. Ističe da nijedna zemlja nema finalnu potrošnju energije iz Obnovljivih izvora energije u iznosu od 34 posto, dok Federacija ima čak 36 posto.
S obzirom da je Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije FBiH nedavno stupio na snagu, Trhulj je kazao da je u toku donošenje niza podzakonskih akata.
- Osnovan je operator za obnovljive izvore energije. Završena je konkursna procedura. Imenovana su tri stalna člana Upravnog odbora, a ranije i vršioci dužnosti direktora, završena je konkursna procedura za izbor direktora. UO će vjerovatno u toku naredne sedmice imenovati i stalnog direktora Operatora, čije će sjedište biti u Mostaru – otkrio nam je Trhulj.
Paralelno s tim, kaže, donesena uredba o izdavanju energetske dozvole. Ministarstvo je, kaže, završilo akcioni plan, kojim treba da dokaže da će ispuniti obavezujuće ciljeve.
- Iduće sedmice će biti odluka o donošenju akcionog plana kojom će biti utvrđene i kvote za poticaje, a bit će završena uredba o poticanju električne energije iz obnovljivih izvora, pa će zajedno sa akcionim planom sve to biti na sljedećoj sjednici Vlade. Akcioni plan definira dinamičke kvote za poticaje iz koji proizvodnjih pogona i u kojoj mjeri će se poticati. U jednom od amandmana je bilo rečeno pet posto od svake energije tako da smo morali da napravimo računicu da ćemo poticate u periodu do 2020. godine i solarne peoizvodnje, hidroelektrane, vjetroelektrane, biomasu itd. S druge strane imamo limitirajući faktor jer energija je skupa. Osnovni cilj je bio da se samo krećemo u granicama koje su nam propisane jer značajnije poticaje bi dovelo do povećaja cijene električne energije – objasnio je Trhulj.
Naveo je da u FBiH ima 57 postrojenja za korištenja obnovljivih izvora energije, a od toga su 34 male hidroelektrane, 21 solarna, jedna vjetroelektrana i jedno postrojenje za proizvodnju toplotne i električne energije korištenjem deponijskog plina.
Zbog prirodnih karakteristika i Republika Srpska se svrstava u oblasti bogatije hidroenergetskim potencijalom, a posjeduje i dovoljne rezerve uglja za izgradnju većih kapaciteta za proizvodnju električne energije. Procijenjeni hidroenergetski potencijal vodotokova u RS iznosi oko 10.000 GWh godišnje, od čega je neiskorišteno gotovo 70 posto. Hidroenergetski potencijal instalisane snage veće od 10 MW iskorišten je oko 36%. Hidroenergetski potencijal instalisane snage manje od 10 MW iskorišten je oko 6.5%
