Evropska unija ostaje snažno uključena u oporavak BiH!

Veliki doprinos evropskih zemalja područjima pogođenim poplavama

A. DUČIĆ
06.06.2014 11:07

- Evropska unija je od prvog trenutka kada su poplave pogodile ugrožena područja u zemlji, odmah aktivirala svoj hitni mehanizam intervencije i osigurala je hitnu pomoć. Odmah je 20 zemalja članica dalo finansijsku, te pomoć u akcijama spašavanja i hitne službe, kazao nam je portparol Delegacije EU u BiH Andy McGuffie.

Više od 800 ljudi, ističe, i dalje je angažirano u sklopu službi za spašavanje, uključujući Oružane snage zemalja članica EU-a koji su bili dio cjelokupne pomoći putem Mehanizma civilne zaštite, a učestvovali su u spašavanju oko 1.700 ljudi. Uz to, EUFOR-a je u svojim operacijama spasio oko 1.500 ljudi. Mehanizam civilne zaštite EU ostaje na terenu kako bi koordinirali aktivnostima Evropske unije.

- Mehanizam za civilnu zaštitu, osnovan 2007, olakšava saradnju u oblasti civilne zaštite intervencijama pomoći u slučaju velikih nesreća koje mogu zahtijevati hitne akcije. Trenutno vodimo razogovore s vlastima Bosne i Hercegovine radi raspodjele 42 miliona eura iz IPA-e za

različite projekte oporavka i pomoći projekte u BiH. Očekuje se da će taj novac će biti na raspolaganju do kraja juna.


 

Aktivnosti na oporavku i procjena potreba, koje vode vlasti BiH uz podršku Evropske unije, Ujedinjenih naroda i Svjetske banke će procijeniti utjecaj poplava na živote ljudi i bitnih sektora u pogođenim područjima. Procjena, koja bi trebala biti završena do 18. juna, bit će važni referentni dokument za bh. vlasti i međunarodne organizacije u odlučivanju o budućim sredstava pomoći – kazao je McGuffie.

Da Evropska unija ostaje uključena u fazi rekonstrukcije i sanacije štete uzrokovane poplavama u BiH izvijestili su srijedu na konferenciji za novinare u Sarajevu šef Delegacije Evropske unije u i specijalni predstavnik EU u BiH Peter Sorensen i vođa tima i koordinator uime EU za Procjenu potreba za sanacijom Ricardo Zapata Marti.

Marti je i dobitnik Nobelove nagrade za mir 2007. godine zajedno s ostalim članovima Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC).

- Sada ulazimo u mnogo težu i komplikovaniju drugu fazu obnove i razvoja. UN koordinira fazu hitne pomoći, a EU u ime ostalih međunarodnih partnera koordinira 2. fazu obnove i sanacije, a sve to zahtijeva prvobitnu procjenu za sanacijom nakon poplava u BiH - izjavio je Sorensen.

Međunarodna zajednica, kaže, radi timski s vlastima BiH i imali su izvanrednu saradnju tokom prve faze.

- Uvjeren sam da ćemo uspjeti izvršiti kombinovanu procjenu potreba za sanacijom u kojoj će učestvovati međunarodni stručnjaci iz EU, vlasti BiH, organizacije UN-a i Svjetske banke do 18. juna - istaknuo je šef Delegacije EU Sorensen.

Dodao je da je optimističniji sada nego što je bio prije dvije sedmice, ali je ponovio da je potrebno pričekati rezultate procjene da se vidi gdje i šta je potrebno uraditi.

Na upit da li postoji neki mehanizam da se zaustave prevare i krađe donirane novčane i ostale pomoći jer BiH je već imala negativno iskustvo za vrijeme prethodnog rata, Sorensen je odgovorio da je to odgovornost vlasti koje vrše dodjelu pomoći.

- Vlasti trebaju osigurati sigurne donacije, ne znam kakvi će biti mehanizmi dodjele pomoći, trenutno se na tome radi dok sada vodimo ovaj razgovor, ali sve će biti u skladu s pravilima - kazao je Sorensen.

Vođa tima i koordinator u ime EU za Procjenu potreba za sanacijom Ricardo Zapata Marti kazao je da osjeća bol kroz koji je BiH prošla jer je, nažalost, to vidio i ranije u drugim zemljama, te da zna koliko je sada teško gledati u budućnost, obnovu i razvoj.

- Formirali smo timove koji će raditi na procjeni šest osnovnih sektora, a to su poljoprivreda, energetika, saobraćaj, vodosnabdijevanje, sredstva za život i zapošljavanje, te stambeno zbrinjavanje. Nadam se da ćemo imati jasnu sliku što prije da bismo osigurali sredstva da djelujemo tamo gdje je najpotrebnije - pojasnio je Zapata Marti.

Inače, koordinirana procjena potreba za oporavkom nakon katastrofalnih poplava u Bosni i Hercegovini počela je 29. maja u Sarajevu. Ovo je zajednička aktivnost Ujedinjenih nacija, Svjetske banke i država članica EU, na čelu sa vlastima BiH. Tim koji će koordinirati rad tokom procjene potreba za oporavkom je uspostavila Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini/EUSR.

Ovaj proces je zvanično počeo dvodnevnom orijentacionom obukom (29. i 30. maja) za predstavnike institucija Bosne i Hercegovine (na državnom nivou), Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta BiH, kao i međunarodne stručnjake iz EU, organizacija UN i Svjetske banke. Domaćin obuke je Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini/specijalni predstavnik EU u BiH.

Procjena potreba za oporavkom biće završena u roku od tri sedmice i rezultiraće izvještajem koji će biti završen do 18. juna.

Evropska komisija je u proteklom mjesecu izdvojila dodatnih 65 miliona eura za saniranje posljedica nakon poplava u BiH i Srbiji. Od tog iznosa, tri miliona je za humanitarnu pomoć najugroženijima u objema zemljama, i to za njihove najhitnije potrebe, naročito za prehrambene artikle, zdravstvenu zaštitu i sredstva za čišćenje, prvu pomoć i zbrinjavanje.

Prioritet je snabdijevanje zdravstveno ispravnom vodom za piće i osnovnim hitno potrebnim artiklima kao što su: ćebad, madraci, kreveti, posteljina, aparati i sredstva kao što su isušivači vlage radi saniranja oštećenih kuća.

Ova sredstva bit će upućena posredstvom Crvenog krsta/Crvenog polumjeseca i ostalih partnerskih organizacija na terenu.Preostali iznos od 62 miliona eura je za obnovu i humanitarne potrebe u pogođenim područjima u kratkoročnom i srednjoročnom periodu. Ovaj novac je preraspodijeljen iz ranijih programa koji se finansiraju iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA).

Pored toga, program IPA 2013. obuhvatiće i poziv za podnošenje prijedloga (dva miliona), koji će biti objavljen u junu mjesecu kao pomoć kod uvođenja modula za odgovor na poplave u skladu s mehanizmom civilne zaštite EU.

 

U okviru namjenskog instrumenta EU za doprinos stabilnosti i miru (IcSP, bivši Instrument za stabilnost) već se izdvaja ciljana podrška, uz pomoć stručnjaka na procjeni potreba.

U okviru ovog instrumenta, također će biti izdvojena dodatna sredstva za rješavanje problema mina u Bosni i Hercegovini, koje je od najvećeg značaja.

Humantarna sredstva u iznosu od tri miliona eura izdvojena su povrh pomoći u materijalnim sredstvima koju su dostavile 22 države članice EU putem Mehanizma civilne zaštite EU.

Centar Evropske komisije za koordinaciju intervencija u vanrednim situacijama (ERCC) je u stalnom kontaktu s nadležnim organima u pogođenim zemljama i vodi računa o tome da pomoć koja se šalje odgovara potrebama na terenu.

Komesarka Evropske unije za međunarodnu saradnju, humanitarnu pomoć i odgovor na krize Kristalina Georgieva posjetila je 22. maja poplavljena područja u BiH. Poručila je da BiH može da računa na daljnju pomoć Evropske unije (EU).
 

 

Komesarka Georgieva je, kaže, prilikom posjete vidjela koliko su razorne posljedice poplava, jer tri dana nakon prestanka padavina još uvijek ima stanovništva koje nije u mogućnosti da se vrati u svoje domove koji su pod vodom.
 
- Od prvog dana kada je BiH zatražila pomoć od EU, mi smo dostavili helikoptere, čamce, pumpe za vodu, sisteme za prečišćavanje vode, krevete, dušeke i sve ostalo što je bilo potrebno. Poslali smo čak i više nego što su vlasti BiH tražile, jer se radi o zaista vanrednoj katastrofi - kazala je ona.

Prema raspoloživim informacijama pomoć putem Mehanizma civilne zaštite EU se u kriznom periodu ogledala u dva helikoptera, 22 crpne stanice visokog kapaciteta (12 za BiH i 10 za Srbiju), 111 pumpi (85 za BiH i 26 za Srbiju), 39 spasilačkih čamaca (25 za BiH i 14 za Srbiju) i 15 modula za prečišćavanje vode (14 za BiH i jedan za Srbiju). Sva ova oprema angažovana je i koristi je više od 660 humanitarnih radnika iz država članica EU koji rade na terenu u ove dvije zemlje. Evropska komisija sufinansira troškove transporta pomoći do ugroženih područja i obezbjeđuje satelitske snimke pogođenih područja.

NA VRH