Procjene stručnjaka govore da BiH godišnje gubi oko 700 miliona KM kroz netransparentne i koruptivne procese javnih nabavki.
Prema izvještaju Evropske komisije o napretku BiH za 2013. godinu. usklađivanje zakonodavstva iz oblasti javnih nabavki u našoj državi nije napredovalo, te su u toj oblasti potrebne dalje aktivnosti, posebno kada je riječ o usklađivanju sa direktivama EU 2004/17 i 2004/18.
-Pravna uređenost sistema koncesija i dalje je rascjepkana zbog razlika u zakonodavstvu na nivou države, entiteta, kantona i Brčko Distrikta. To dovodi do pravne nesigurnosti, visokih transakcionih troškova i podijeljenosti ekonomskog prostora u državi – stoji, između ostalog, u ovom izvještaju.
Nakon što je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH 23. januara u prvom čitanju usvojio Prijedlog zakona o javnim nabavkama, u organizaciji Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma u proteklim sedmicama održana je javna raspravu o ovom zakonskom rješenju.
Da se i dalje radi o jednom manjkavom zakonskom aktu svjedoči činjenice da je u Parlament pristiglo više od 100 amandmana. Kluba Saveza za bolju budućnost BiH, koji je radio zajedno sa nevladinim sektorom, uputio je 21 amandman. Očekuje se da će to učiniti i ostali klubovi stranaka.
Udruženje građana “Tender” koja se godinama aktivno uključilo u ovom problematiku tvrdi da rješenja koja se predlažu u novom Zakonu o javnim nabavkama (ZJN), koja nisu u skladu sa stavovima iz direktivama, te rješenjima iz zakonskih rješenja susjednih zemalja i tranziciji.
Konkretno, iz ovog udruženja tvrde da je u ovom zakonu onemogućeno ponuđačima da učestvuju za sve lotove, tržišno natjecanje, što je, ističu, u suprotnosti sa članom 1. Ustava BiH u kome je zagarantovana sloboda kretanja lica roba, usluga i kapitala.
-Potrebno je insistirati na efikasnim, razmjernim i zastrašujućim kaznama u direktivama za sve one koji krše odredbe ZJN-a. Predložen novčana kazna za odgovorno lice od 300 do 3.000 KM je najniža poznata kazna u svijetu i očito nikoga neće moći da zastraši i čak je manja za 1.000 KM nego u aktuelnom ZJN-u. Najveće novčane kazne za ugovorne organe u Slovenije je 700.000 KM, Hrvatska 266.000 KM, Srbije 30.000 KM, dok je u BiH predlaže 15.000 KM – navode iz Udruženja „Tender“.
Također, ističu da se novousvojene visine taksi za podnošenje žalbi ponuđača na prijedlog dvije vodeće političke partije SDP/SNSD kreću od 500 do 25.000 KM i najveće su takse u svijetu kada je riječ o javnim nabavkama. Najveće takse poznate su u Hrvatskoj 7.100 KM, Srbiji 1.300 KM, Makedoniji 800 KM. Visina novousvojenih taksi, tvrde, nije u skladu sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, a time i sa članom 2. Ustava BiH, jer se istim neće moći uspješno obezbijediti pravo na pristup djelotvornom pravnom lijeku.
Najveće takse u BiH ne prelaze 10.000 KM. Npr. Najveća sudske taksa Suda BiH je 10.000 KM, u RS 10.000 KM, Kanton Sarajevo 10.000 KM, Brčko 2.000 KM.
-Stav vodećih partija da je podizanje taksi nužno zbog profesionalnih žalilaca apsolutno ne stoji jer iskustva iz naše prakse govore da se preko 65% od ukupnog broja žalbi rješavaju u korist ponuđača, a da je enormno veliki broj žalbi posljedica pogrešnog metoda rada Ureda za žalbe jer nisu praktikovali donošenje konačnih rješenja po svakoj žalbi, već su tjerali ponuđače da se žale po istoj predmetnoj nabavci tri, četiri, pa i pet puta, kako bi u konačnici obezbijedili uspješnu pravnu zaštitu, što je jedinstven slučaj u svijetu. Takva odluka vodećih partija ima za cilj da odvrati ponuđače da se uopšte žale, a time i uspješne borbe protiv korupcije u javnim nabavkama, pa samim time i obezbjeđivanja prostora za nekontrolisanu i legalnu korupciju – kažu u Udruženju „Tender“.
Dodaju i da je omogućavanje ugovornim organima da donose odluke o izboru ili poništenju postupka nakon isteka vrijednosti ponuda je krajnje koruptivna mjera koja ima ima za cilj da spriječi izbor napovoljnijeg ponuđača ukoliko nije protežiran od ugovornog organa (jednistven slučaj u svijetu), koja će na žalost biti efikasana, jer svi ponuđači će morati tražiti novu garanciju za ponudu .
Ivana Korajlić, glasnogovornica „Transparency International“ kazala nam je da su umjesto usvajanja novog Zakona o javnim nabavkama, koji bi ojačao nadzor i omogućio efikasniju kontrolu, u novembru prošle godine usvojene izmjene Zakona kojim se višestruko povećavaju naknade za pokretanje žalbenog postupka (u iznosu od 500 KM do vrtoglavih 25.000 KM, u zavisnosti od vrijednosti nabavke).
Ivana Korajlić, glasnogovornica „Transparency International“
-Ovakvi troškovi žalbenog postupka predstavljaju destimulaciju i diskriminaciju oštećenih ponuđača u postupcima nabavki i šalju poruku poslovnom svijetu i građanima da je svaki pokušaj borbe protiv neregularnosti i korupcije u javnim nabavkama i suprotstavljanja finansijskim oligarsima, koji najčešće kontinuirano i dobijaju ugovore o nabavkama, unaprijed izgubljena bitka – kaže ona.
Navodi da je istim izmjenama, predviđeno je formiranje filijala Ureda za razmatranje žalbi u Mostaru i Banjaluci, a oni i dalje nisu profunkcionisali i potpuno je onemogućena žalba ponuđačima koji potpadaju pod nadležnost ova dva ureda.
Dodaje da je TI BiH uputio Parlamentarnoj skupštini prijedloge koji sadrže antikorupcione mehanizme, te se fokusiraju na povećanje sankcija za lica odgovorna za kršenje zakona, i veću transparentnost javnih nabavki.
-Revizorski izvještaji godinama ukazuju na nepravilnosti u javnim nabavkama i direktna kršenja zakonskih odredbi, međutim do sada nije bilo slučajeva u kojim su odgovorne osobe odgovarale. Ne postoji ni adekvatan odgovor pravosuđa - kašnjenje sa donošenjem sudskih presuda čini ih bespredmetnim, jer je nakon dvije ili tri godine nemoguće ispraviti neregularan proces nabavki, a brojni izvještaji službi za reviziju koji ukazuju na nepravilnosti u provođenju javnih nabavki nisu rezultirali adekvatnim istragama – ističe Korajlić.
