Ukoliko poslodavac u Bosni i Hercegovini želi isplatiti platu potencijalnom zaposleniku u iznosu od 1.000 KM, prvo mora platiti 600 KM vlastima kroz poreze i socijalne doprinose.

Ovakav, izrazito visok iznos za plaćanje djeluje kao značajan faktor odvraćanja od zapošljavanja i često rezultira time da poslodavci odlučuju da uopće nikoga ne zaposle ili da zaposle ljude mimo znanja nadležnih vlasti.

Prema relevantnim istraživanjima, opterećenje poslodavaca u FBiH najveće je u regionu i među najvećim u Evropi, iznosi 72,2 posto, tako da poslodavac na svaku isplaćenu marku radniku, mora državi platiti 72 feninga. Sa svim ostalim parafiskalnim nametima, u zavisnosti od kantona i općine poslodavac mora isplatiti i do 90 feninga na isplaćenu 1 KM!

Sve ovo za posljedicu ima da poslodavac plaća mnogo, a radnik prima malo. Rezultat je lančana reakcija koja za sobom nosi nizak nivo produktivnosti, a u konačnici i zapošljavanje na crno.

Mladen Pandurević, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, kaže za “Avaz” da su sa ovom situacijom upoznati i MMF i Svjetska banka, kao i Vlada te sve političke stranke. On naglašava da zbog toga više nema smisla govoriti o opterećenju, već vlast treba pristupiti konkretnim koracima promjene stanja.

Mladen Pandurević

- Svaki od nameta se može smanjiti, kao što se i određena davanja mogu osloboditi ili nadomjestiti drugim. Mogu se smanjiti porezi, doprinosi, određene naknade i takse. Postoji i čitav niz naknada i fiskalnih nameta koje poslodavci apsolutno ne bi trebali plaćati, kao što su naknade za opštekorisnu funkciju šuma i voda koje bi trebale ići na teret građana kao njihovih korisnika  – dodaje Pandurević.

S druge strane, predsjednik Privredne komore FBiH Avdo Rapa smatra da se ne treba restriktivno ulaziti u analize naknada za opća dobra, već da se treba voditi računa da njihova upotreba bude učinkovitija. Kako kaže, postoji prijedlog stručne službe Vlade FBiH o mogućim reformama za smanjenje opterećenja, koje se mogu očekivati u martu iduće godine.

- Sistemi u Evropi i svijetu se također razlikuju, tako da ne mora značiti da je procenat od 72,2 posto direktno veliko opterećenje, ako bismo ga poredili sa drugim stvarima koje su u tom kontekstu. U svakom slučaju bi se trebalo prići analizi i pokušaju smanjenja opterećenja – kaže Rapa, koji naglašava da se određeni nameti uvijek mogu smanjiti.

Zapošljavanje se može podstaknuti stimulativnim mjerama, a Rapa naročito ističe malu privredu.

Avdo Rapa

- Trebaju se obezbijediti uslovi da ljudi nemaju dadžbine u početnim periodima rada, kako bi eventualno znali kad već uđu u posao da se osposobe za uspješno poslovanje – dodaje Rapa.

Vladimir Blagoijević, portparol Privredne komore Republike Srpske kazao je za “Avaz” da je radi povoljnijih uslova poslovanja neophodno raditi na ukidanju niza fiskalnih, a naročito parafiskalnih opterećenja koja u najvećoj mjeri opterećuju privredu.

- Uslovi poslovanja u Republici Srpskoj, kao i u BiH u cjelini, nisu zadovoljavajući i mi, kao asocijacija privrede Srpske, na to konstantno ukazujemo. Kao potvrdu toga vidimo i u istraživanjima, kao što je israživanje Svejtske banke, koje nas i dalje svrstava na začelje među zemljama regiona, kada su u pitanju uslovi poslovanja – kazao je Blagojević.
 
Naime, neki od prioritetnih zahtjeva privrednika u RS odnose se na donošenje novog Zakona o radu koji bi bio prilagođen tržišnim uslovima privređivanja.

- Novim Zakonom bi se pojednostavile procedure zaključivanja i otkazivanja ugovora o radu, odnosno postigla veća mobilnost radne snage, povećala odgovornost prema preuzetim obavezama i radnika i poslodavca, te smanjilo opterećenje privrede – kazao je Blagojević.

Prema njegovim riječima, neophodno je izmijeniti Zakon o porezu na dohodak, u pravcu vraćanja neoporezivog dijela dohotka i stope poreza na dohodak, kao i ukidanja oporezivanja dividende i udjela u dobiti, s ciljem kreiranja povoljnijeg poslovnog ambijenta i konkurentnijih uslova privređivanja u RS.

- Ova izmjena je predložena u cilju privlačenja direktnih stanih investicija. Naime, u FBiH nema poreza na dividendu, a preduzeća koja izvezu više od 30 posto svojih proizvoda oslobođena su prve godine plaćanja poreza na dobit – objašnjava Blagojević.

Direktor Unije udruženja poslodavaca RS Saša Aćić kazao je da povećanje stopa poreza i doprinosa predstavlja jedan od osnovnih uzroka neformalnog zapošljavanja.

Saša Aćić
Prema njegovim riječima nužno je napraviti evidenciju svih fiskalnih i parafiskalnih opterećenja, izvršiti komparativnu analizu u odnosu na zemlje regiona i zemlje koje su do sada najviše investirale u RS/BiH i region, i na osnovu navedenog istraživanja izvršiti korekciju poreskih opterećenja ili eliminisati pojedina opterećenja sa ciljem poboljšanja konkurentnosti RS/BIH.

- Bez odlučnog i brzog rješavanja sistemskih problema neće biti ni značajnijeg smanjenja nezaposlenosti. Reforma radnog zakonodavstva sa ciljem postizanja veće pokretljivosti na tržištu rada, smanjenje poreskih opterećenja na rad, prilagođavanje upisne politike potrebama tržišta rada i značajno smanjenje razlika u platama u javnom i realnom sektoru predstavljaju četiri osnovna pravca djelovanja. Radi se o teškim i bolnim odlukama – objasnio je naš sagovornik.
 
S druge strane, nedosljednost i kompleksnost u poreskim sistemima u različitim dijelovima zemlje predstavljaju velike probleme za potencijalne investitore u privredi. Prema podacima iz Svjetske banka od 189 zemalja, Bosna i Hercegovina je rangirana na 131. mjestu prema kriterijima za „jednostavnost plaćanja poreza“. To zemlju ostavlja na veoma lošoj poziciji u utrci za strane investicije.

Ekonomski analitičar Erol Mujanović kazao nam je da su opterećenja na privredu previsoka i potpuno neizdrživa jer u proteklih 10 godina u BiH je gotovo neprekidno raslo finansijsko opterećenje na poslodavce kao i obim javnog sektora te nivo plaća u istom.

- Odlične primjere imamo u novoj vijesti o  porastu broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji gdje je  stvoreno nekoliko hiljada novih radnih mjesta. Radi se o školskom primjeru prekvalifikacije i dokvalifikacije mladih nezaposlenih lica  za poznatog poslodavca,  u drvnoj industriji u ovom slučaju – naveo je Mujanović

Kompanije su, kaže, imale porast narudžbi za izvoz ali nisu imale dovoljno kvalifikovanu radnu snagu kako bi povećale proizvodnju.

- Svi nameti koji su prisutni prilikom zapošljavanja radnika mogu biti smanjeni a  privrednicima i domaćoj proizvodnji se može veoma pomoći i nevezano za namete. Naime dovoljno bi bilo zaštiti više domaću proizvodnju, smanjiti snagu uvozničkih lobija u različitim industrijama ili na primjer modernizacijom Zakona o radu – objasnio je Mujanović.