Osnovati firmu u BiH – skoro pa nemoguća misija?!

Brojne barijere za pokretanje biznisa koče privrednike

A. Du. – Mi.K. – Dž. Č.
26.11.2014 17:32

Kako započeti biznis u BiH? Na ovo pitanje većina privrednika u našoj državi, prije nego što pokuša naći odgovor, prvo duboko uzdahne. Odgovori koji bi dobili od pojedinih dugi su koliko i spori postupci za dobivanja dozvola različitih vrsti.

Bosna i Hercegovina je po izvještaju „Doing Business" Svjetske banke o uvjetima poslovanja ove godine zauzela 107. mjesto među 189 zemalja svijeta i najlošija je u regiji. Loše smo rangirani po pokretanju posla i to na 147. mjestu, za što je, prema izvještaju, potrebno čak 37 dana i prolazak kroz 11 procedura.

Prosjek za pokretanje poslovanja u Evropi i središnjoj Aziji je pet procedura i 12 dana. Kada je riječ o regiji, prije 10 godina je za pokretanje biznisa u Makedoniji trebalo 48 dana, a danas samo dva dana. Šta je potrebno da bi se poboljšala situacija i u BiH?

Nihad Imamović, suvlasnik firme EIN Natural koja se bavi proizvodnjom 100 posto prirodnim sokovima ispričao nam je iz vlastitog iskustva koliko je teško u našoj zemlji pokrenuti bilo kakav biznis.

- Na samom početku, kad smo razmišljali o samom programu koji ćemo pokrenuti vodili smo računa o situaciji u BiH, odnosno o tome što nam zemlja pruža kako ne bismo uvozili materijal, jer tu ima mnogo više problema, a i troškovi su veći. Opredijelili smo se za privredu, odnosno preradu voća. U međuvremenu smo došli do podatka da u našoj zemlji oko 40 miliona kilograma jabuka godišnje propadne te smo odlučili da se bavimo proizvodnjom 100 posto prirodnog soka – ispričao je Imamović.

Dalje je naveo da su nailazili na prepreke gdje ih nisu očekivali.

- Hodajući po terenu u potrazi za repromaterijalom, kojeg zaista ima kod nas, uvidjeli smo da je narod u BiH prilično izvarane te se teško odlučuju da stupe sa nekim u kontakt i prodaju. Osnovni problem je što nema nekih otkupnih stanica. Ne postoje firme koje bi se bavile otkupom voća i povrća, od malih proizvođača na koje smo se mi koncentrisali. Dešavalo se da su pojedine firme uzimale voće i povrće, a nikada nisu platili – objasnio je naš sagovornik.

Sljedeći korak bila je administracija odnosno upotrebna dozvola, do koje je, kako sam navodi, jako teško doći.

- Mi se svi skoncentrišemo na registraciju firme, ali tu se najmanje vremena potroši u odnosu na stvarni početak proizvodnje. Potrebne su upotrebne dozvole, sertifikati, mnogobrojne higijenske analize, pregledi i slično. Kad smo konačno napravili proizvod problem je bio ulazak na tržište. Kod velikih trgovinskih lanaca, potrebno je platiti ulaz i to 10.000 KM, potom da bi vaš proizvod smjestili na police još 10.000 KM jer bi ga u suprotnom stavili na neko nepregledno mjesto.

Prema njegovim riječima, jedna loša navika našeg naroda je da ne vjeruju domaćim proizvodima.

- Bez obzira koliko naš proizvod bio kvalitetan, ljudi ne vjeruju domaćim proizvođačima. Slijedeći problem je sistem naplate, koji je katastrofalan. Poseban problem je nelikvidnost budžetskih korisnika koji polako i zdrave firme vuku prema dnu. Često je rok plaćanja oko 180 dana ali i poslije tog roka nema plaćanja. U ovim slučajevima je problem i PDV. Platite PDV odmah državi, a vama država ne plati račun. Normalno je da imaš neki početni kapital ali on je nedovoljan – objasnio je Imamović.

Firma EIN Natural, još uvijek je skoncentrisana isključivo na domaće tržište, koje je malo ali i slabo.

- Ukoliko bismo htjeli da izvozimo naš proizvod, opet nas čeka dosta barijera. Angažovanost nadležnih ministarstava je i institucija kao što su Vanjsko trgovinska komora, Privredna komora je jako slaba. Njih apsolutno ne interesuje. Tamo su ljudi koji većinom rade zbog svoje plate te ih ne zanima šta se dešava u privredi. Opšta politička situacija u državi je izuzetno je problematična i nimalo ne pogoduje investitorima, bilo domaćim bilo stranim – kazao je Imamović.

nihad-imamovic-mart-13-nb19

Nihad Imamović: Postoji više problema

Prilikom pokretanja biznisa, Imamović smatra da se na kraju ne bi trebali osvrtati na činjenicu da li treba 12 ili 37 dana za registraciju.

-To je bitno, ali nije suština. Zbog politike u BiH mi nemamo strateških dokumenata. Mi privrednici ne znamo u kom pravcu krenuti. Da li je strateški pravac industrija ili poljoprivreda ili turizam ili nesto drugo – kazao je Imamović.

On je naveo da svi dokumenti koji se pišu zbog EU pišu se reda radi bez vizije i strategije.

- Neka samo neko kaže ima li negdje neki strateški dokument ? Politička situacija i nestabilnost vežu ruke i domaćim i stranim investitorima. Poslije registracije firme i početka biznisa nastaju prave muke. U početku se moraš osloniti na domaće tržište koje je nestabilno. Platni promet je neredovan.

Odnos banaka je katastrofalan, a kako je naveo Imamović, da bi odobrili kredit svi moraju proći „Tantalove muke“.

- Banke se ponašaju krajnje konzervativno, bez imalo odgovornosti da pomognu pokretanju biznisa. Često je kolateral 1:4 sto je nemoguće ispuniti. Biznis koji se započinje ne može podnijeti visoke kamate. Proizvod nije cjenovno konkurentan u BiH, a pogotovo u inostranstvu. Za izvoz ima mnogo prepreka tako da ljudi kada vide šta ih sve čeka radije odustaju od posla. Državne institucije ministarstva, komore, agencije su inertne i apsolutno ih neintersuje pokretanje biznisa – naveo je Imamović.

On je dodao i da su redovni i parafiskalni nameti izuzetno visoki te biznismeni to ne mogu da izdrže. Poseban problem je korupcija koja je prisutna na svakom koraku.

- Mi bismo kao domaći prozvođači trebali imati i podsticaje koje naravno ne dobijamo. To je domaća proizvodnja, koristi domaće resurse, ali mi nigdje ne možemo da nađemo te podsticaje ni od Međunarodne zajednice ni od domaćih institucija. Samo u Goraždu je Vlada je donijela odluku da će dati podsticaje onim ljudima koji nama prodaju voće i povrće – dodao je Imamović.

Nenad Vukoje, direktor tvornice Mljekare "Padjeni" Bileća, kazao je da naša zemlja zaostaje najviše zbog spore i nejasne administracije.

- Da bi se nešto poboljšalo moraju se neki propisi usloviti i promjeniti. Ne samo na papiru, nego komplet administracija. Ne bi trebalo da u pokretanju biznisa oni budu kočnica, a jesu, i samim tim često odstupaju i od zakona. Da li iz straha da ostanu bez posla ili iz neznanja, u administraciji uvijek imamo problem. Vodaju nas od vrata do vrata, službe do službe. U našoj zemlji nikad ne znaš kad smiješ nekome pokucati na vrata, kad im je pauza. Rade neprofesionalno, a oni su uslov da se radi po propisima. Možda ih ima i previše, a kad bi se broj smanjio, moguće je da bi bolje radili . kazao je Vukoje.

Prema njegovim riječima, dosta ljudi odustane tokom same procedure, jer ih upućuju i traže određene dokumente za koje ni sami ne znaju gdje i kako ih mogu podići.

nenad-vukoja

Nenad Vukoja: Moraju promijeniti propise

U administrativnim službama imaju i neke propise koji nisu usklađeni, vjerovatno ih prepišu od drugih. Mi smo firmu pokrenuli prije 15 godina, krenuli smo sa malim biznisom i vremenom se širili. Međutim nismo čekali na administraciju nego smo uporedo radili, sakupljali dokumente, kupovali objekte. Nismo imali problema s kojima se sada susreću mnogi. Međutim, nedavno smo kupili još jedno preduzeće i u Berkovićima imamo u planu napraviti objekat, ali stalno nailazimo na prepreke. Uvijek nešto novo treba ili smeta, kao da se plaše. S te strane razumijem sve one koji odustaju ili odsele iz naše zemlje kako bi pokrenuli vlastiti posao negdje drugo – objasnio je naš sagovornik.

Šta kažu podaci

Prema mišljenju Blaženke Mišković, zamjenice direktora Agencija za promociju stranih investicija (FIPA), po izvještaju „Doing Business-a" Svjetske banke o uvjetima poslovanja, BiH je ostvarila dobre rezultate kada je u pitanju rješavanje nelikvidnosti jer se našla na 34. mjestu i u kategoriji dostupnosti kredita. Ona dodaje da je napredak ostvaren i na knjiženju imovine za jedno mjesto te se BiH našla na 88. mjestu.

Inače, najlošiju poziciju BiH je zauzela u oblasti izdavanja građevinskih dozvola, pa se tako našla na 182. mjestu. Po dostupnosti električne energije BiH se našla na 163. mjestu, a po plaćanju poreza čak na 151. mjestu. Loše ocjene su i za kategoriju pokretanja biznisa, pa se tako BiH našla na 147. mjestu, jer je za to potrebno čak 37 dana i prolazak kroz 11 procedura.

U odnosu na prošlogodišnji izvještaj, BiH je najviše nazadovala u plaćanju poreza. Sa 142. došla je na 151. mjesto, kao i u pokretanju posla sa 142. na 147. mjesto.

- Evidentno je da se mora raditi na skraćivanju procedura i ubrzavanju procesa kroz koje investitori prolaze prilikom pokretanja poslovanja, dobivanja građevinskih i drugih dozvola i plaćanja poreza, te na mehanizmima koji će osigurati praćenje i poštivanje rokova u implementaciji zakonskih normi – kazala je za „Dnevni avaz“ Mišković.

Ona također napominje kako se analiza „Doing Business-a“ odnosi samo na glavni grad zemlje za koju se radi analiza, dakle u konkretnom slučaju Sarajevo, te da u razgovorima sa drugim lokalnim zajednicama, kao i investitorima na terenu, dolazimo do zaključka kako postoje različite prakse i načini kojima neke lokalne zajednice prema svojim mjerodavnostima provode mjere u cilju privlačenje investitora i olakšavanje uslova poslovanja.

Na pitanje koje su glavne prepreke eventualnog razvoja biznisa u BiH, Mišković odgovara da ukoliko posmatramo izvještaj relevantnih međunarodnih institucija, glavne prepreke u poslovanju ali i zaostajanju BiH u odnosu na zemlje regije su prije svega politička nestabilnost, spora i neučinkovita administracija te visok stepen korupcije.

- Pored navedenog, evidentna su i ograničenja na polju neusuglašenosti i nedosljedne primjene zakona, nedostatak podzakonskih akata, kompleksnost administrativnih procedura i preklapanja mjerodavnosti, sporost aministracije i pravosudnih organa – dodaje Mišković.

NA VRH