Kleveta u BiH – sredstvo za zaštitu ili zloupotrebu?

Zbog neadekvatne zakonske regulative

A. Du. – Mi. K. – Dž. Č.
20.02.2015 14:51

Zaštita od klevete, od 2003. godine od kada je u Bosni i Hercegovini regulisana odgovarajućim zakonom, prema svim relevantnim istraživanjima, pretvorila se u direktan pritisak na novinare i medije, odnosno u kršenje prava na slobodu izražavanja, uključujući i pravo na slobodni rad medija i novinarsko izvještavanje.

U posljednje tri godine novinari u BiH su tuženi više od 1.000 puta, a najveći broj tužbi za klevetu podnijeli su političari. U sudskim procesima su novinari ti koji moraju dokazati da klevete nije bilo.

Mehmed Halilović, novinar i bivši ombudsmen za medije u Federaciji BiH nedavno je u Banjaluci održao predavanje o kleveti. Kaže da se definicije klevete u našim zakonima razlikuju. U Zakonu o zaštiti od klevete RS kleveta je, naime, definisana kao iznošenje ili pronošenje "nečeg netačnog", a u Zakonu u FBiH – kao iznošenje ili pronošenje "neistinih činjenica".

mehmed-halilovic

Foto: Arhiva (Halilović: Namjera ili nepažnja najveća novinarska zamka)

- Da bi nešto bilo kleveta moraju, dakle, postojati ovi elementi – netačna-neistinita informacija, šteta koju trpi fizičko ili pravno lice, namjera ili nepažnja onoga ko čini klevetu i, konačno, prenošenje trećim licima. Klevete nema ako ne postoji svi ovi elementi. Naravno, kleveta ne postoji samo onda kad je objavljena u medijima, što je ipak najčešći slučaj, nego i na javnoj sceni, pa ako hoćete i na ulici. Ali da bi postojala kleveta, kao što sam rekao, mora biti ispunjen i uslov "iznošenja i pronošenja" trećim licima. Dakle, to mora biti izjavljeno, preneseno, objavljeno...- objasnio nam je Halilović.

Prema njegovim riječima, domaći mediji su puni informacija koje imaju sve elemente klevete.

- Mora se, naime, priznati da veliki broj objavljenih informacija nije utemeljen na osnovnim profesionalnim normama i da nije zasnovan na višestrukim provjerama. I to se odnosi na sve vrste informacija, ali do sudskih postupaka najčešće dolazi onda kad su u pitanju informacije o javnim ličnostima i o političarima. Ako je riječ o novinarima i medijima, treba imati u vidu da je jedan od bitnih elemenata klevete – namjera ili nepažnja – ujedno najveća novinarska zamka i, svakako, u suprotnom slučaju, uz poštovanje profesionalnih normi - najbolja odbrana novinara. Naši zakoni omogućavaju novinarima, urednicima i vlasnicima medija da se odbrane čak ako su objavili informaciju koja je netačna i sadrži sve druge elemente klevete. Ali, ne zaboravimo, samo pod uslovom da su postupali dobronamjerno i u skladu s profesionalnim standardima - kazao je Halilović.

Sudski postupci za klevetu su, ističe, isključivo parnični (građanski) postupci i u njima nema sankcija/kazni. U tim postupcima se izriču isključivo naknade štete.

- U našim sudovima dosuđene naknade štete su uglavnom u iznosima od 500 KM do 20.000 KM. Najveći broj obeštećenja su u rasponu od 2.000 do 5.000 KM. Na žalost, sudovi su najviše iznose obeštećenja dosudili najvišim državnim i političkim funkcionerima (od 10 do 20 hiljada KM), što posredno govori o tome da se naši sudovi ne pridržavaju standarda Evropskog suda koji zaključuje da upravo javne ličnosti moraju imati viši prag tolerancije u odnosu na javnu kritiku, pa i kritiku u medijima, što uključuje i niži stepen zaštite i obeštećenja u takvim slučajevima - kazao je Halilović.

Milan Šutalo, glavni urednik Hrvatskog Medijskog Servisa, međutim, ne smatra da je kleveta česta pojava u bh. medijima.

- Većina bh. medija, pogotovo tiskani i online poštuju Etički kodeks i profesionalne novinarske standarde, koji podrazumjevaju izjavu druge, potencijalno oklevetane strane, objavu demantija ili ispravke netačnog navoda. Slažem se da zakonska definicija klevete nije odgovarajuća. Po mom mišljenju klevetu bi trebalo definirati kao "objavljivanje netačne informacije o nekoj osobi, koja može uzorkovati štetu oklevetanoj osobi - koja je mjerljiva i koja se može dokazati - kazao je Šutalo.

milan-sutalo-1

Foto: Arhiva (Šutalo: Političari koriste svoj utjecaj na sudce)

Prema njegovim riječima sudska praksa u BiH, kada je riječ o presudama za klevetu nije ujednačena.

- I u slučajevima kada običan građanin novinara tuži za klevetu, rijetko kad sudovi presude na štetu novinara. U tim slučajevima tužilac mora predočiti konkretne dokaze da mu je pričinjena šteta- recimo izave svjedoka, koji će potvrditi kako zbog predmetnog teksta ta osoba doživljava neugodnost, izrugivanja, uvrede i slično, ljekarska uvjerenja, ako tvrdi da mu je kleveta prouzročila zdravstvene problme. Dokaz da je izgubio posao zbog klevete... -objasnio je Šutalo.

No, on objašnjava dalje da isto tako postoji puno primjera da su političari koristili zakonske odredbe o kleveti za tužbe protiv novinara, odnosno za njihovo zastrašivanje.

- Postoje slučajevi u kojima su određeni političari dobili sve slučajeve protiv novinara, i gdje je proces protiv novinara uslijedio u vrlo kratkom roku nakon podizanja tužbe. Iz tog se može zaključiti kako su određeni političari koristili svoj utjecaj na sudce kako bi ishodili presude protiv novinara i na taj način ih obeshrabrivali da o njima kritički pišu, ili da istražuju njihove njihove eventualne kriminalne ili koruptivne aktivnosti. Kazne za klevetu su novčane i u praksi nisu veće od 5.000 KM. To, međutim i nije tako mali iznos s obzirom na skromna novinarska primanja - naveo je naš sagovornik.

Dalje on smatra da bi bilo važno da se sudovi u BiH pridržavaju evropske prakse gdje se toleriše i objavljivanje netačnih informacija o političarima, ukoliko nije postojala namjera da se nekom političaru nanese šteta, a tema o kojoj se pisalo je bila od interesa javnosti i ukoliko je novinar, odnosno medij učinio sve da dođe do tačnih informacija.

Izvršna direktorica Vijeća za štampu BiH Ljiljana Zurovac kaže da su definicije klevete u zakonima o zaštiti od klevete u Federaciji BiH i RS-u široko otvorene i neprecizne, zbog čega smatra da se one moraju mijenjati jer se ne smiju razlikovati i davati mogućnost slobodnog tumačenja.  Također, ona naglašava da postoje i brojne nepravilnosti u drugim članovima ovih zakona, kao što je na primjer u članu 8. koji kaže:

-Oštećeni je dužan da poduzme sve potrebne mjere da ublaži štetu uzrokovanu izražavanjem neistinite činjenice, a naročito da štetniku podnese zahtjev za ispravku tog izražavanja“.

ljiljana-zurovac

Foto: Arhiva (Zurovac: Postoje brojne nepravilosti u Zakonu o zaštiti od klevete)

- Prije svega kleveta je gramatički nepravilno definisana. Očito je da se prilikom definisanja koristio neki rogobatan prijevod stranog jezika s kojeg su preuzeti zakoni. Moramo raditi reviziju i poliranje zakona što znači da moramo pročistiti sve definicije u njima – kazala je Zurovac za „Avaz“. 

Vijeće za štampu BiH je prije nekoliko godina pokrenulo pitanje izjednačavanja zakona u FBiH i RS-u, ali kako kaže Zurovac, nisu uspjeli dovesti ovu ideju do kraja. Kako saznajemo, trenutno su u pregovorima sa predsjednikom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, Milanom Tegeltijom, o uvođenju reda u Zakon o zaštiti od klevete.

Prema mišljenju glavnog i odgovornog urednika portala „Buka“, dizanje kvaliteta postojećih medijskih sadržaja je najbolja odbrana od optužbi za klevete i da je kvalitet taj koji će zaštiti novinara od svake vrste pritiska.

- Kada govorite o kleveti uvijek imate dvije strane, novinara i onog na kog se kletva odnosi. Te dvije vrste tumačenja uvijek su različite, a ne bi trebale, jer ako govorimo o javnim ličnostim, političarima prije svega, njihov odnos prema kleveti bi trebao biti u srazmjeri sa javnom funkcijom koju obavljaju i nikako ne mogu svako spominjanje u medijima koje im se ne dopada smatrati klevetom. Mišljenja sam da se dobar i novinar koji ima častan odnos prema profesiji ne treba bojati da će kvalifikovanje nekog njegovog medijskog proizvoda klevetom moći da ga ušutka. Istina je najbolja zaštita od klevete, i pridržavanje definicije klevete također, bez moguićnosti da se ta definicija širi po potrebi - kazao je Trifunović.

aleksandar-trifunovic

Foto: Arhiva (Trifunović: Istina je najbolja zaštita od klevete)

Također, Trifunović dodaje da pored neodgovorne politke postoji  i mnogo neodgovornih novinara. 

- Novinari su kao i svako drugo zanimanje vezani za kodekse i etiku. Profesionalizam i odgovornost prije svega. Medijski stručnjaci iz BiH smatraju da je institut klevete poprilično dobro obrađen u našem zakonodavstvu, da su tumačenja problematična. Mislim da i novinarima i javnosti treba više edukacije iz ove oblasti - dodaje Trifunović.

 

 

NA VRH