Zakoni o radu, koji su u RS i u FBiH stupili na snagu u januaru, odnosno u aprilu ove godine, donijeli su brojna unapređenja i za poslodavce i radnike. Ova zakonska rješenja, koja su donesena zbog niza nedostataka u reguliranju radno-pravnog zakonodavstva, bila su osnovu za donošenje novih općih kolektivnih ugovora kojima se dodatno utvrđuju radnička prava.

Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike kazali su za “Avaz” da ovaj reformski zakon jeste donio niz značajnih promjena. Navode da je na tržište rada, gdje je zabilježen enorman porast zaposlenosti, utjecao niz odredaba.

-Utvrđena je obaveza poslodavca da radnika prijavi na obavezno osiguranje za slučaj nezaposlenosti, što je utjecalo na suzbijanje i smanjenje “rada na crno”. Niz odredaba zakona zabranjuje svaku vrstu diskirminacije, te uznemiravanje i nasilja na radu, definirani su i uvjeti za zapošljavanje maloljetnih radnika na crno, te mogućnost rada radnika izvan prostorija poslodavca – kazali su nam u ovom ministarstvu.

Nadalje, odredbe koje su već duže na snazi omogućuju za sve radnike povećanje trajanja godišnjeg odmora sa 18 na 20 dana, prava na naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i to u visini plaće koju bi radnik ostvario da je radio. 

-Zakonom je utvrđena i zabrana otkaza ugovora o radu radnici za vrijeme trudnoće, jer je praksa pokaala da je bilo slučajeva da su neki poslodavci htjeli i imali namjeru da svojim radnicama koje koriste to pravo ispalte razliku do pune plaće. U cilju zašite radnika o nezakonitog otkaza ugovora o radu decidno su utvrđeni neopravdani razlozi otkazivanja ugovora – rekli su nam u Ministarstvu rada i socijalne politike FBiH.

Ekonomski analitičlar i vanjski saradnik Vlade FBiH za pripremu pregovora po granskim kolektivnim ugovorima Zlatko Hurtić kaže za “Avaz” da su oba zakona o radu omogućili ulazak u proces kolektivnog pregovaranja.

- Naime kolektivni ugovori koje su zaključile prethodne vlade bili su potpisani sa veoma teškim klauzulama za raskid što je stvorilo ogromne štete po budžete, posebno u FBiH, koji trenutno iznose milijardu i po KM! Naime, prethodne vlade u tim kolektivnim ugovorima potpisale su prava koja su nemjerljivo veća čak i u odnosu na Njemačku pa se stoga nisu mogla implementirati, a uposlenici, posebno u dravnoj administraciji, policiji, a najviše u obrazovanju su tužili drzavu zbog neispunjenja tih obaveza, a sve to je kreiralo ogromne štete po budžete – istakao je Hurtić.
 
Ističe da se stoga i u FBiH i u RS ušlo u nove pregovore po kolektivnim ugovorima koji još traju a koji će imati za cilj da se osigura da se u njih uvrste prava koja će budžeti moći implementirati tako da se izbjegnu buduće tužbe.

- Izmjene zakona o radu išle su veoma skromno u pravcu jačanja fleksibilnosti i mobilnosti radne snage. Neke nove odredbe čak su poslodavce stavile u još teži položaj. Stoga je potrebno ići dalje u izmjene zakona o radu koje će ovaj put osigurati povoljniji poslovni ambijent za kompanije u cilju osiguranja rasta zaposlenosti a time i plata i penzija – rekao je Hurtić.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata (SSS) Ismet Bajramović, kazao je da implementacija Zakona o radu u RS-u još nije donijela kolektivne i opšte ugovore. 

- Zakon o radu ne zapošljava, on definiše odnose između radnika i kapitala. O dobrim stranama novog Zakona o radu ne mogu govoriti, zato što stari zakon nije bio nikakva prepreka investitorima ili novom zapošljavanju – kazao je Bajramović. 

On smatra da nije trebalo donositi novi, već dopuniti stari zakon o radu. 

- Trebalo je unijeti novi pojam, mobing na radnom mjestu. Novim Zakonom o radu predviđeno je poboljšanje prava trudnica. Prava trudnica će biti bolja ukoliko novi zakon uvezan sa zakonom od ječijoj zaštiti. Zakon na radu koji je sada na snazi predbviđa 12 mjeseci trudničkog odsustva, ali se postavlja pitanje šta ej sa primanjima tokom tih mjeseci – kazao je Bajramović.

Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske, kazala je za Avaz.ba da je Zakonu o radu, nametnut i u RS-u i Federaciji BiH te da nijedan od Sindikata nije dao saglasnost za njegovu implementaciju. 

- Sindikati su imali svoje stavove, koji su se nakon više mjeseci od kako se zakon primjenjuje, pokazali da je to činjenica, da je cilj novim zakonom da nestanu kolektivni ugovori i da ako se negdje uspiju potpisati da to bude slamanje Sindikata. 

Prema njenim riječima Zakon o radu, konkretno u RS-u obespravio radnike i doveo ih u jednu poziciju koja je direktno u zavisnosti od vlasnika kapitala.

- Tu nema nikakve dvojbe da je to bio cilj Međunarodnog monetarnog fonda, da je to cilj tzv. puta u Evropsku uniju te da stvori sve uslove kapitalu da se bogati, a neko mora da siromaši, a to je radnik – kazala je Mišić. 

Ona smatra da je stvoren nezaštitnički, nefer odnos prema radnicima te da je odnos Vlade je najdirektinije na strani kapitala. 

- Zakon nije otvorio nova radna mjesta, nije doveo do smanjenja stope nezaposlenosti, ali je došlo do primanja radnika na vrlo čudne ugovore o radu. Imate tako ugovor o radu, bez zasnivanja radnog odnosa. Imate mogućnost da radnik na određeno radi dok je živ – kazala je Mišić.