BIH

Za put ka EU potrebno unaprijediti zdravstveni sektor

Mandić, Ademaj i Petrović za "Avaz.ba" govore o reformama

A. NUHANOVIĆ

20.12.2016

Zbog teškog stanja u kojem se zdravstvo godinama nalazi, te izuzetno složene i teške finansijske situacije u bolnicama i kliničkim centrima, čiji dugovi premašuju cifru od 360 miliona KM, pokrenuta je najsveobuhvatnija reforma zdravstva u federaciji BiH. Ona se provodi na osnovu mjera koje propisuje Reformska agenda.

O važnosti ovog procesa za “Avaz.ba” govore federalni ministar zdravstva doc. dr. Vjekoslav Mandić, ministrica zdravstva KS Zilha Ademaj, te mr.ph. Ana Petrović, direktorica Udruženja inovativnih farmaceutskih proizvođača lijekova u BiH.

Svi su složni da je za pacijente neophodno da se što prije dođe do nužnih promjena u zdravstvu, zato što su one preduvjet da im se pruži kvalitetnija, učinkovitija i dostupnija zdravstvena zaštita.

Potrebe pacijenta

- Često ponavljam da je reforma zdravstvenog sustava kontinuirani proces, jer se zdravstvo uvijek i iznova mora prilagođavati socijalno-ekonomskoj situaciji u društvu, potrebama pacijenata, promjenama u demografiji, novim organizacijskim modelima, razvoju medicinske i farmaceutske znanosti, fiskalnoj politici itd... S obzirom na trenutnu financijsku situaciju u sektoru zdravstva u FBiH u kojem su zdravstvene ustanove, osobito bolnice, opterećene velikim dugovima, naš prioritet je reforma financiranja zdravstva. S jedne strane, to se odnosi na pronalaženje novih izvora financiranja zdravstva, poput dijela sredstava od trošarina na duhan i alkohol, a s druge strane na racionalizaciju unutar sektora, te eventualno uvođenje novih modela plaćanja usluga zdravstvenim ustanovama od strane fondova - pojašnjava Mandić u izjavi za "Avaz".

U tom pravcu, kako navodi Mandić, ministarstvo priprema novi zakon o zdravstvenom osiguranju, koji je jedan od temeljenih zakona u području zdravstva. Uz to će biti potrebno nastaviti sa uvođenjem IT tehnologija u sustavu, jer je, kako kaže, informatizacija neophodna kako bi bolje pratili i financijske, ali i javnozdravstvene podatke u sektoru, a što je preduvjet za definiranje i provedbu zdravstvenih politika.

Potcrtava i da je reforma financiranja sektora preduvjet za unapređenje zdravstvenog sustava u cilju osiguranja kvalitetne, učinkovite i dostupne zdravstvene zaštitu za stanovništvo FBiH.

- Sve mjere i aktivnosti koje provodimo su usmjerene prema pacijentima, ali i zdravstvenim djelatnicima. Na kraju, moram istaći da uspjeh dijela reformi u ovom sektoru direktno zavisi od spremnosti i odgovornosti izvršne i zakonodavne vlasti na svim razinama, a ne samo od odgovornih u zdravstvenom sektoru, jer, ponavljam, zdravstveni sustav, direktno ili indirektno ovisi od cjelokupne društveno-političke situacije u državi - navodi Mandić.

vjekoslav-mandic-1

Mandić: Uspjeh dijela reformi

I nadležni iz ministarstva zdravstva KS smatraju da je nužno izvršiti reorganizaciju i restrukturiranje zdravstvenih ustanova na području Kantona Sarajevo. Ovom reorganizacijom značajan broj institucija će pripojen ili ugašen.

Ministrica Ademaj u izjavi za “Avaz” kazala je da je zdravstveni sistem u Kantonu Sarajevo neracionalno organiziran sa nepotrebno velikim brojem zdravstvenih ustanova koje obavljaju istu djelatnost, duplirajući kapacitete, sa nedovoljnim stepenom iskorištenosti, nepotrebno visokim troškovima poslovanja koji opterećuju zdravstveni fond.

- Nije uspostavljena jasna podjela rada između pojedinih nivoa zdravstvene zaštite niti zdravstvenih ustanova. Određene zdravstvene ustanove obavljaju djelatnost suprotno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, registriranoj djelatnosti i osnivačkom aktu ustanove, što je dovelo do dupliranja usluga, neiskorištenosti kadrova, prostora i opreme, te povećanja troškova zdravstvene zaštite. Zbog toga, kao i nenamjenskog i neracinalnog korištenja sredstava neke zdravstvene ustanove su iskazivale  gubitke u svom poslovanju i akumulirale dugovanja – kaže Ademaj.

Osnovne slabosti, kako naglašava Ademaj, postojeće organizacije zdravstvene djelatnosti u Kantonu Sarajevo ogledaju se u slijedećem:

- neusklađenosti organizacije i djelatnosti zdravstvenih ustanova sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, 
- otežan i nedefinisan „put pacijenta" kroz zdravstveni sistem,
- nizak stepen iskorištenosti kapaciteta,
- nenamjensko trošenje sredstava,
- rasipanje kadrovskih potencijala,
- neracionalna potrošnja lijekova i medicinskih sredstava,
- duge liste čekanja na dijagnostičke pretrage i specijalističke usluge,
- neuređen sistem finansiranja,
- veliki broj invalida rada zaposlenih u zdravstvenim ustanovama, nemogućnost njihovog prerasporeda na poslove u skladu sa radnom sposobnošću,
- veliki broj uposlenih u javnom sektoru istovremeno radi i u privatnom sektoru, što otvara prostor za neracionalno korištenje radnog vremena u javnom sektoru.

Nezadovoljstvo pacijenata

Ademaj kaže da su navedene slabosti rezultirale nezadovoljstvom pacijenata kao i zaposlenih u zdravstvenim ustanovama.

- Polazeći od osnovnih načela zdravstvene zaštite kao što su pravičnost, dostupnost, sveobuhvatnost, efikasnost i kontinuiranost, sistem zdravstvene zaštite mora biti organiziran na način da se građanima osigura blagovremena, adekvatna i kvalitetna zdravstvena usluga, u skladu sa raspoloživim finansijskim sredstvima za zdravstvenu zaštitu. Iz navedenih razloga se nametnula potreba za reorganizacijom i racionalizacijom zdravstvenih ustanova u KS, te je Ministarstvo zdravstva KS u saradnji sa Zavodom za javno zdravstvo KS i Zavodom zdravstvenog osiguranja KS izradilo Plan restruktuiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo – kaže Ademaj.

zilha-ademaj-1

Ademaj: Zdravstveni sistem u KS neracionalno organiziran

Ciljevi restruktuiranja zdravstvene djelatnosti u KS

Ciljevi restruktuiranja zdravstvene djelatnosti i reorganizacije zdravstvenih ustanova u Kantonu Sarajevo:

  • uskladiti organizaciju i djelatnost zdravstvenih ustanova sa pozitivnom legislativom što će dovesti do jasne podjele rada i nadležnosti svake ustanove, bolje iskorištenosti prostora, opreme i kadra i prestanka dupliranja usluga
  • izmjeniti način finansiranja zdravstvene zaštite po Programu zdravstvene zaštite
  • racionalizovati poslovanje zdravstvenih ustanova koje treba rezultirati poboljšanjem uslova rada i standarda zaposlenih, odnosno povećanja plaća,
  • uspostaviti kontrolu rada i troškova poslovanja u zdravstvenim ustanovama, 
  • povećati kvalitet zdravstvenih usluga i zadovoljstvo korisnika zdravstvenom zaštitom,
  • obezbijediti mobilnost zdravstvenog kadra unutar jedne i više zdravstvenih ustanova prema potrebama, tj. izvršiti preraspodjelu resursa prema stvarnim potrebama, čime će se otvoriti mogućnost mobilnosti zdravstvenog kadra prema stvarnim potrebama stanovništva, poboljšati komunikacija između nivoa zdravstvene zaštite, povećati mogućnost napredovanja i edukacije zdravstvenog kadra, što u konačnici treba da rezultira  povećanjem kvaliteta zdravstvenih usluga i zadovoljstvom korisnika zdravstvenom zaštitom,
  • skratiti liste čekanja i „lutanje" pacijenata kroz zdravstveni sistem definisanjem puta pacijenta.

Podsjetila je i da je plan reorganizacije zdravstva razmatran na Skupštini Kantona Sarajevo u 26.okotbra ove godine. Završena je i javna rasprava, tako da trenutno Komisija koja je radila na izradi ovog plana razmatra dostavljene primjedbe i prijedloge koji će biti dostavljeni Skupštini Kantona na razmatranje i konačno izjašnjenje.

Ministrica Ademaj podsjetila je da je u skladu sa Ustavom FBiH zdravstveni sistem u Federaciji koncipiran na osnovama podijeljene nadležnosti između federalne i kantonalne vlasti, pri čemu je u nadležnosti federalne vlasti da utvrđuje politiku i donosi zakone, a kantoni imaju potpunu autonomiju u ostvarivanju i alokaciji sredstava za finansiranje zdravstvene djelatnosti.

- Decentraliziran sistem ima za rezultat  značajne  razlike u ostvarivanju prava građana na zdravstvenu zaštitu, kako u pogledu dostupnosti zdravstvene zaštite , tako i po obimu prava. Prema zvaničnim podacima razlike su evidentne, a uzrokovane su prvenstveno stepenom ekonomske moći pojedinih kantona, odnosno visinom sredstava koje kantoni ostvaruju za zdravstvenu zaštitu – kaže Ademaj.

Pojašnjava i da na visinu sredstava koja se ostvaruju u obaveznom zdravstvenom osiguranju utječe niz faktora, od kojih su kao najznačajniji visina osnovica i stopa za obračun i uplatu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje, obuhvat stanovništva zdravstvenim osiguranjem, stepen naplate doprinosa, broj zaposlenih, visina plaća idr.

Navodi i da je Zakonom o zdravstvenom osiguranju je propisano da svi građani u imaju pravo na zdravstveno osiguranje po nekom osnovu, a Zakonom o zdravstvenoj zaštiti da imaju pravo na zdravstvenu zaštitu.

- Na osnovu navedenog nedvosmisleno proizilazi da svaki građanin ima pravo na zdravstveno osiguranje i na zdravstvenu zaštitu, a što u praksi i nije slučaj, jer je postupak ostvarivanja tih prava u određenim slučajevima uvjetvan ispinjenjem određenih uvjeta - pojašnjava ministrica.

Ističe i da se zdravstvena djelatnost najvećim dijelom finansira sredstvima iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, a najveći dio sredstava u obaveznom zdravstvenom osiguranju se ostvaruje od doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje zaposlenih,preko 90 posto, dok sve ostale kataegorije osiguranika učestvuju manje od 10 posto ostvarenih sredstava.

- Dakle, zaposleni nose teret obezbjeđivanja sredstava za zdravstvenu zaštitu. Ako se uzme u obzir da neki poslodavci ne prijavljuju svoje radnike na zdravstveno osiguranje, odnosno da praktično rade na crno kao i da neki poslodavci ne uplaćuju doprinose za radnike koji su prijavljeni na zdravstveno osiguranje, time je sistem obaveznog zdravstvenog osiguranja ozbiljno poremećen i dovedena je u pitanje njegova održivost. Međutim, i pored toga ukupna izdvajanja za zdravstvenu zaštitu su velika. Učešće zdravstvene potrošnje u GDP-u u posljednjim godinama iznosi u prosjeku oko 10 posto,  što je na nivou visoko razvijenih zemalja. Zdravstvena potrošnja se svake godine povećava, a na povećanje najviše utječe povećano izdvajanje građana za usluge koje ostvaruju u privatnom sektoru i koje plaćaju vlastitim sredstvima iz džepa – pojašnjava Ademaj.

Tvrdi i da se pored velikih izdvajanja ne može reći da je zdravstvena zaštita na zadovoljavjućem nivou, posebno kada se posmatra regionalno. To je posljedica pretjerane decentralizacije na malom prostoru koju opterećuje velika administracija, a  svaki  kanton ima želju da razvija visokosofisticiranu medicinu koja je veoma skupa i koje se ostvarenim sredstvima u pojedinim kantonima ne može finansirati.

- Sa ciljem ujednačavanja prava osiguranih lica u FBiH, posebno u dijelu visokodiferencirane zdravstvene zaštite, 2002. godine osnovan je Federalni fond solidarnosti koji ostvaruje sredstva dijelom od doprinosa, a dijelom iz Budžeta FBiH. U proteklom periodu iz sredstava ovog fonda finansirani su određeni programi koji nisu jasno definirani i ne predstavljaju zaokruženu cjelinu u finansiranju određenih oboljenja i stanja, jer obuhvataju samo neke zdravstvene usluge i lijekove. Time su samo dijelom kompenzirane razlike u pravima na visokodiferenciranu zdravstvenu zaštitu po kantonima, tako da ovaj fond nije opravdao osnovni cilj zbog koga je i osnovan – kaže Ademaj.

Dodaje i da u Kantonu Sarajevo situacija u zdravstvu, također, nije na zadovoljavajućem nivou i pored činjenice da ovaj kanton ostvaruje 32 posto od ukupnih sredstava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja ostvarenih u FBiH, a da je učešće osiguranih lica u KS u ukupnom broju osiguranih lica u FBiH 20 posto, što bi trebalo rezultirati i značajno boljom zdravstvenom zaštitom.

- Unatoč postojećim kadrovskim i prostornim kapacitetima zdravstveni sistem Kantona Sarajevo ne obezbjeđuje optimalnu zdravstvenu zaštitu. Veliki broj pacijenata dugo čeka na zdravstvenu uslugu što utječe na pogoršanje zdravstvenog stanja – kaže ministrica Ademaj.

ana-petrovic-1

Petrović: Jasna vizija

Petrović: Dostupnost lijekova je prioritet

Za inovativne kompanije prisutne na tržištu BiH od izuzetnog je značaja provođenja sveobuhvatne, transparentne, finansijski održive i razumne reformske agende u smislu reforme zdravstvenog sustava. Članice ovog Udruženja, kako navodi Petrović, smatraju da reforma zdravstvenog sustava bi trebala naći načina da riješi probleme u vezi s finansiranjem zdravstvenog sektora i to naročito u pogledu nabavke lijekova i dostupnosti inovativnih terapija pacijentima na cijelojj teritoriji BiH.

- U tu svrhu podržavamo izdvajanje dijela sredstava od akciza na duhan i goriva koji bi trebali biti usmjereni za finansiranje zdravstvenog sektora uz ključno preciziranje projekata koji će biti finansirani iz ovih sredstava. Također, smanjenje ili diferenciranje stope PDV-a na lijekove, ukidanje carinskih troškova , kao što je slučaj u svim zemljama u okruženju također, značajno mogu doprinijeti smanjenju cijena lijekova I većoj dostupnosti novih, kvalitetnijih lijekova svim pacijentima. Očekujemo da će se reformom zdravstva uvesti protokoli za kontinuirano planiranje I praćenje troškova zdravstva u državnom propračunu kako bi I planirane uštede dale kvalitetniji I učinkoviti efekat tamo gdje nam treba , a ne samo da kažemo da smo uštedili. Nadamo se da po ovom pitanju postoji jasna vizija koja neće uključivati puko pokrivanje dugova, već unaprijeđenje sustema zdravstva s ciljem unaprijeđenja zdravlja stanoviništva bez čega nema ni razvoja društva – kazala je Petrović.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.