ANALIZA Počeli izbori za Evropski parlament

Slijedi li trijumf ekstremne desnice u Evropi?

Većina istraživanja pokazuje veliki porast desnih stranaka

Piše: S. NUMANOVIĆ
23.05.2019 19:15

Jutros su počeli izbori za Evropski parlament. U svih 28 država Evropske unije, uključujući i Veliku Britaniju, građani će izaći kako bi glasali i odlučili ko će od hiljada i hiljada kandidata dobiti jedno od ukupno 751 mjesta u Parlamentu.

Predominantna pozicija

Sva istraživanja javnog mnijenja ukazuju na to da će tradicionalne stranke ljevice i desnice izgubiti znatan broj mjesta. Najveći, mada ne odlučujući porast, imat će stranke ekstremne desnice.

Šta to znači za Bosnu i Hercegovinu te cijeli zapadni Balkan i ambiciju ulaska u Evropsku uniju? Ništa posebno.

Stranke koje su za EU, ostaju predominantne. S druge strane, vrlo heterogena ekstremna desnica tek je na početku procesa redefiniranja.

Ono što se može očekivati nakon evropskih izbora jesu mukotrpni pregovori o koalicionoj većini koja će vladati Evropskom unijom te svakovrsni manevri ekstremista.

Vjeruje se da bi upravo oni mogli dodatno zakomplicirati izbor nove Evropske komisije. Na njihovoj meti bit će i pozicija komesara za proširenje.

Blok koji simbolizira predsjednik italijanske stranke Liga Mateo Salvini (Matteo) te njegov ideološki guru Stiv Benon (Steve Banon) okuplja šaroliko ekstremističko društvo iz 11 država.

Ta ekipa u novom EP-u trebala bi udvostruči broj mandata i sa 36 porasti na 74 poslanika. Oni su ogorčeni islamofobi, protivnici proširenja te već patološki mrze sve ono što je Brisel danas.

Nasuprot njima su liberali (ALDE) i zeleni, koji čvrsto zagovaraju ubrzano širenje EU. To tim više nakon što je Velika Britanija odlučila izaći iz EU.

Haos koji je ta odluka donijela, koliko god zvučalo na prvi mah čudno, jedan je od težih udaraca ekipi oko Salvinija.

Brexit je pokazao da je ideja napuštanja EU ne samo stupidna nego i iznimno komplicirana i nadasve kontraproduktivna. Ekstremisti su tako izgubili jedan od najjačih alata.

Sređivanje avlije

Tradicionalne desne i lijeve stranke i u novom sazivu EP-a imat će najviše mandata. Ali nedovoljno da, kao do sada, vladaju Unijom. Kao logičan saveznik nameće se ALDE, koji će, odmah nakon Salvinijeve liste, imati najveći porast. Sa 67 doći će na 104 mandata, rezultati su brojnih istraživanja javnog mnijenja.

Narodnjačke (EPP) i socijaldemokratske stranke (S&D) mogle bi se okrenuti ALDE-u kako bi napravili većinu.

No, rast ALDE-a u EP-u dolazi nakon dogovorenog savezništva s listom francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron). A ni on nije baš blagonaklon (barem do sada) prema daljnjem širenju EU.

Makron zagovara da se EU prvo mora srediti iznutra, za šta bi trebalo i deset godina. Nakon toga se Brisel može okrenuti procesu proširenja.

Kako god da se stvari budu odvijale narednih dana i mjeseci, proširenje EU ostaje na dugu štapu. Aktuelna Evropska komisija djelima je to već pokazala.

Skandal u Austriji težak udarac 

Ekstremna desnica dobila je žestok udarac nakon objelodanjivanja afere u Austriji.

Sada brojni protivnici ovog bloka koriste svaku priliku da poentiraju tvrdnjom da su ekstremisti samo takvi na jeziku, dok su vjera, nacija, identitet ukupno... na prodaju za male pare.

Stoga bi ova afera i kampanja koja je uslijedila, možda mogle umanjiti rezultat Salvinijeve ekipe.

Komentari

NA VRH