Diferencirana stopa akciza na pivo u našoj državi se trebala s početkom ove godine primjenjivati, no to se još nije desilo, jer u Parlamentu BiH nisu usvojene odgovarajuće izmjene Zakon o akcizama BiH.

Naime, Komisija za vanjsku i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH na sjednici održanoj 24. januara odgodila razmatranje izmjene ovog zakona da bi se dobilo mišljenje Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH na amandmane na taj zakon, budući da su pojedini delegati uložili niz amandmana

Ranije je Predstavnički dom usvojio ove izmjene zakona koje je Vijeće ministara BiH usvojilo na prijedlog Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH i to na način da bi akciza za pivare koji proizvode više od 400.000 hektolitara piva godišnje iznosila 0,35 KM, a za one koji proizvode ispod te kvote 0,20 KM po litru piva. Za one koji proizvode manje od navedenih količina određeno je više akciznih razreda s akcizama koje se kreću u rasponu od 0,10 do 0,20 KM po litru piva. Na litar piva, po važećem zakonu, plaća se akciza od 0,20 KM.

Upravni odbor UIOBiH je na svojoj prošloj sjednici, kako saznajemo, odbio sve uložene amandmane s osnovnim obrazloženjem da bi došlo bi do smanjenja prihoda na jedinstvenom računu Uprave po osnovu akciza za pivo, vino i bezalkoholna pića što bi se negativno odrazilo na već usvojene budžete države, entiteta i Distrikta za 2014. godinu.

Inače, amandmanima se predlagalo oslobađanje od plaćanja akcize za proizvođače i uvoznike od proizvođača do 100 000 hektolitara u proteklih pet godina jer kod proizvođača vina u Bosni  i Hercegovini ne postoji nijedan proizvođač koji bi podlijegao obavezi plaćanja akciza.

- Najveći proizvođači vina u Bosni i Hercegovini u 2013. godini ostvarili su proizvodnju manju od 100 000 hektolitara kao npr. “Hercegovina vino” d.o.o. sa cca 1,5 miliona litara; zatim “Hercegovina produkt” d.o.o. cca 0,6 miliona litara. Slična situacija je i kod proizvođača bezalkoholnih pića s tim što bi samo dva proizvođača u BiH podlijegala obavezi plaćanja akcize (Coca-Cola HBC B-H d.o.o. i Sarajevski kiseljak d.d.).  Napominjemo da su u 2013. godini prihodi od akciza na vino iznosili cca 2,6 miliona KM a prihod od akcize domaćih bezalkoholnih pića cca 15,4 miliona KM, te bi ukupan gubitak prihoda po predloženim amandmanima iznosio kod akcize na vino u visini ukupne obaveze akcize od 2,6 miliona KM a kod bezalkoholnih pića cca 3 miliona KM jer bi kao poreski obveznici ostali samo Coca-Cola i Sarajevski kiseljak – stoji, između ostalog, u obrazloženju Upravngo odbora UIOBiH.

Kako je istaknuto, predložena kategorizacija proizvođača piva bi otežala primjenu zakona budući da se prema važećim propisima vrši kategorizacija obveznika na velike poreske obveznike i ostale poreske obveznike zavisno od ostvarenog prometa i prihoda te bi naplata akcize na predloženi način bila otežana sve dok se ne bi postojeće zakonodavstvo uskladilo na način da se utvrdi kategorizacija proizvođača prema amandmanu. S druge strane, navedeno je, kategorizacija obveznika akcize na pivo na predloženi način mogla bi dovesti do zloupotrebe od strane obveznika kako u zemlji tako i dobavljača iz inostranstva čiji interes bi bio da se nađu u povoljnijoj kategoriji zbog visine akcize.

Obrazložili su da je Upravni odbor predložio diferenciranu akcizu za količine do i preko 400 000 hektolitara smatrajući da time ne narušava ni međunarodne ugovore a prije svega član 35. Privremenog sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Stav Delegacije EU u BiH i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH po ovom pitanju je nedvosmislen.

-EU je konstatirala da BiH do sada nije dozvolila smanjenje akcize za takozvane male nezavisne pivare (proizvodnja do 400.000 hektolitara godišnje). vakva praksa postoji u nekim državama članicama EU, gdje taj limit iznosi 200.000 hektolitara godišnje. EU je naglasila da u slučaju da se takvo sniženje stope dozvoli, (govori se o iznosu do 0.15 KM po litri), domaća i strana preduzeća ne smiju biti različito tretirana, a limit bi trebalo da bude isti kao u EU. Nadalje, smanjena akciza treba da se primjenjuje na male nezavisne pivare koje u domaćoj proizvodnji učestvuju samo malim dijelom – kažu u Delegaciji EU u BiH.

Adem Ibrahimpašić, vlasnik “Bihaćke pivovare”, kazao nam je da je stav grupacije pivara da podržavaju izmjene zakona koje su prošle proceduru na Predstavničkom domu.

Ibrahimpašić: Vlasnik "Bihaćke pivovare"

Ističe da bi po tim zmjenama proizvođači koji proizvode ispod 50.000 hektolitara piva plaćali 0,10 KM po litru, oni koji proizvode do 100.000 hektolitara plaćali bi 0,15 KM po litru, dok bi za proizvođače koji proizvode do 400.000 hektorlitara cijena po litru iznosila 0,20 KM. Tako bi oni koji proizvode preko 400.000 hektolitara plaćali 0,35 KM po litru.

-Mislim da Evropska komisija u svojoj direktivi dozvoljava ovakve gabarite. Apeliramo da i Dom naroda treba da usvoji zakon s ovim amandmanom. Mislim da ne treba dodavati nikakve amandmane na vino i sokove, što u neki iskoristili kako bi hrvatske pivare ne bi imale teret. U Češkoj su naprimjer akcize za pivare podijeljene u šest kategorija. Na taj način su obnovljene sve male pivare koje su ranije bile ugašene obnovljene. Ovo se mora uraditi i u BiH kako bi se zaštitile manje domaće pivovare – rekao je Ibrahimpašić.

Poslanik Narodne stranke Radom za boljitak Mladen Ivanković Lijanović ranije je uložio amandman na Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o akcizama kojim predlaže da akciza na pivo iznosi 0,5 KM po litru.

Kao obrazloženje on je naveo obezbjeđivanje boljeg punjenja budžeta, a potom i zaštitu domaće pivarske industrije.

- Pivo treba tretirati kao luksuz i oni koji piju pivo, treba da državi plate više, zaključio je Lijanović.

Niko Lozančić iz HDZ-a BiH ne slaže se da se svim navedenim mjerama podstiču domaći proizvođači piva.

-Zašto bih davao podršku pivarima kad više ljudi u BiH živi od proizvodnje vina“, zaključio je Lozančić.