Najsiromašnija zemlja Evrope, Ermenija, hoda po ivici građanskog rata. Nakon dvosedmičnih napetosti, koje su izazivale veće sukobe, završila je i talačka kriza u policijskoj stanici u glavnom gradu Jerevanu.
Vojno krilo nacionalističke stranke "Sasna crer" (Očajnici ili osvetnici Sasuna - nazvani po drevnom ermenskom središtu koje je danas na području Turske i gdje je 1915. izvršen pokolj Ermenaca) zauzelo je 17. jula policijsku stanicu i ubilo jednog policajca. Tražili su oslobađanje svog vođe Žirajra Sefiljana kao i ostavku aktuelnog predsjednika Serža Sargsjana, piše Jutarnji.
Stranka sebe predstavlja kao alternativu vlasti, svuda stvara svoje paralelne institucije vlasti i cilj joj je da stvori sasvim nov sistem uprave koji, kako kažu, odgovara nacionalnim interesima Ermenije. S obzirom na tu situaciju, legitimne vlasti Ermenije uhapsile su Sefiljana zbog posjedovanja oružja.
Žirajr Sefiljan, libanski Ermen, jedan je od junaka rata između Azerbajdžana i Ermenije 1992. godine u kome su Ermeni zauzeli pokrajinu Nagorno Karabah, većinski naseljenu Ermenima.
Osim toga, većina članova njegove stranke su ratni veterani. Sefiljan traži da se ta paradržavna tvorevina priključi Ermeniji čak i po cijenu novog rata sa Azerbajdžanom. Prije nekoliko mjeseci se već pucalo na tom području, a Ermenija i Azerbejdžan bili su na ivici novog rata.
Ove dve države nemaju diplomatske odnose pa čak i UEFA i FIFA prihvataju da ne mogu da se nađu u istoj kvalifikacionoj grupi niti da njihovi klubovi mogu da igraju međusobne utakmice.
Tokom talačke krize u Jerevanu na gradskom trgu svakodnevno su se održavali protesti protiv predsjednika Sargsjana, ali u organizaciji pokreta "Ustani, Ermenijo", a tamošnji analitičari tvrde da su protesti više bili protiv Sargasjana, nego podrška Sefiljanu. Naime, ekonomska i socijalna situacija u Ermeniji na ivici je katastrofe i zemlja živi od politički motivisanih ruskih kredita.
Stanje u toj zemlji, u kojoj živi jedan od najstarijih naroda na svijetu, na granici Irana i Turske, sve je napetije pa je predsjednik Serž Sargasjan odlučio da oslobodi Sefiljana i sa njim da pregovara kako bi se izbjegla dalja kriza i napetost koje bi mogle da dovedu do eskalacije nasilja.
