Dok Donald Trump napada Hillary Clinton govoreći kako je previše slaba da bi bila predsjednica SAD, Putin se izgleda plaši demokratske predstavnice, piše CNN u svojoj analizi.
Dokazi da Rusija aktivno radi na tome da ugrozi predsjedničke izglede Hillary Clinton neprestano rastu. Kada su hakeri objavili mejlove Demokratskog nacionalnog komiteta samo nekoliko sati prije Demokratske nacionalne konvencije, stručnjaci za sigurnost na internetu pronašli su otiske ruskih agenata. Zatim je došlo i do hakiranja Johan Podesta, predsjedavajućeg u Clintonovoj kampanji.
Iako se Trumpova kampanja fokusira da glasače obavijesti i naznači sve Clinton greške i posrtanja, Putin demokratsku predstavnicu vidi kao prijetnju koja može ugroziti njegove ciljeve.
Za Putina, kako piše CNN, zaustavljanje Clinton nije samo važan strateški cilj, već je i pitanje lične pobjede.
Ako se vratimo u 2011. godinu, Putin se suočavao sa protestima u zemlji koji su bili najveći još od raspada Sovjetskog Saveza. Odslužio je dva mandata kao predsjednik, što je brojka koja je dozvoljena, a 2008. je postao premijer, ali još uvijek držeći sve konce u svojim rukama, dok je njegov saveznik, Medvedev, bio predsjednik.
Zatim je objavio da želi i treći mandat kao predsjednik. Tri mjeseca kasnije, opozicija je bila bijesna kad je njegova stranaka ubjedljivo pobijedila, navodno zahvaljujući prevarama.
Tada su, uprkos ledenim moskovskim temperaturama, ljudi izašli na ulice ruske prijestolnice tražeći fer izbore i kraj Putinove vladavine. Tadašnja sekretarka SAD, Hillari Clinton, je stala na stranu protestanata: "Ruski narod zaslužuje transparentne i fer izbore, koji su slobodni i pošteni".
Putin je krivio Clinton za proteste, i tvrdio kako je ona poslala signal opoziciji. Od tada, njegova lična netrpeljivost poklapa se i sa njegovim velikim strateškim ciljevima. U posljednjih nekoliko godina, on izaziva NATO, EU i SAD, kad god može, piše CNN.
Prema mišljenju zapadnih analitičara, Rusija "pokušava da diskreditira trans-atlantske veze i zapadni liberalni demokratski model, podržavajući krajnju desnicu protiv EU i manipulirajući zemljama istočne Evrope".
Clinton je za razliku od Trumpa, godinama komentirala kako će ona biti mnogo "tvrđi" protivnik Putinovim ambicijama nego Obama, rekavši "kako SAD moraju pronaći način da spriječe Rusku agresiju u Evropi i šire."
Dok Hillary djeluje odlučno u tome da pooštri američke stavove, spoljna politika Donalda Trumpa se poklapa sa ruskom. On je govorio o usklađivanju svoje politike u Siriji sa Putinovom i Assadovom, kao i o ukidanju ekonomskih sankcija protiv Rusije.
Kad je Putin opravdao rusko preuzimanje Krima kao napor da zaštiti rusku manjinu koja se tamo nalazi, Clintonova je rekla da to podsjeća na Hitlerovo opravdanje za preuzimanje dijelova istočne Evrope. Putin je prokomentarao kako "u njenim izjavama nikad nije bilo previše ljubaznosti".
Najvažnija stavka vanjske politike, i za SAD i za Rusiju, je građanski rat u Siriji. Trumpova kampanja je nudila dosta konfliktne ideje, ali u skorašnjoj debati čini se kako je republikanski kandidat stao uz Putina.
Dok Obama ima veoma uzdržan stav prema krizi i šalje državnog sekretara Johna Carrya na maratonske pregovore sa ruskim kolegom, Rusija nastavlja sa granatiranjem civila u znak podrške Assadu, piše CNN.
Clinton zvuči odlučnije i želi uvesti "zonu zabranjenog leta", koja će poraziti ne samo sirijsku vojsku već i samog Putina. Ona kaže kako bi informirala redovno Rusiju o svemu što se tu dešava, kako ne bi došlo do sukoba, dodajući "kako ih želi na stolu", ali to je oštro odstupanje od trenutne politike, i one koja najvjerovatnije duboko uznemirava ruskog predsjednika, piše CNN.
