Hrvatska bi, uz pomoć Evropske komisije, trebalo do 2019. godine da izgradi LNG terminal za tečni naftni plin na ostrvu Krku, čime bi bio napravljen veliki korak ka diverzifikaciji snabdijevanja zapadne i dijela istočne Evrope plinom, piše danas Juranji list.
Konačni cilj je povezivanje LNG terminala na Krku i onog na Baltiku u Poljskoj, čime bi se stvorio sjeverno-južni energetski koridor Baltik-Krk i omogućilo snabdijevanje plinom Poljske, Češke, Slovačke, Mađarske i Hrvatske, mimo Rusije.
Gradnja će koštati oko 630 miliona eura, sufinansirat će ga Evropska komisija, a uskoro bi trebalo da bude izdata lokacijska dozvola.
Projekat, kojim bi Hrvatska konačno postala važno energetsko evropsko čvorište, naglo je dobio na značaju nakon eskalacije krize u Ukrajini i želje zapadne Evrope da se riješi energetske zavisnosti od Moskve, a stručnjaci američke vlade već pomažu hrvatskoj vladi na realizaciji projekta, piše list.
Napominje, također, da je sve jači američki pritisak SAD na Evropsku komisiju da projekat sufinansira iz svojih fondova. Pritisak je urodio plodom i njemačka kancelarka Angela Merkel tokom nedavne posjete Dubrovniku poručila je predsjedniku Ivi Josipoviću da će EK sufinansirati ovaj projekat, piše Jutarnji.
U Hrvatskoj se intenzivno radi na sređivanju potrebne dokumentacije, a pregovara se i o dobavljanju plina za terminal.
Također, kako saznaje Jutarnji list, Ukrajina je jedna od zemalja koja bi nabavljala plin sa Krka, o čemu se već pregovara.
Cijelim projektom upravlja kompanija LNG Hrvatska koja je u vlasništvu državnih kompanija Plinakro i Hrvatska elektroprivreda.
Ministarstvu građevinarstva nedavno je predat zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole, a očekuje se da će vlada uskoro ovaj projekat proglasiti strateškim.
Prema projektu, kopneni dio terminala prostirao bi se na oko 332.101 kvadratnih metara.
Morski dio koji bi bio pristanište za brodove ostat će u vlasništvu države, a na taj dio prostora će se, nakon dobijanja lokacijske dozvole i odluke vlade o proglašenju LNG terminala strateškim projektom, od Ministarstva pomorstva dobiti koncesija na pomorsko dobro.
Maksimalni kapacitet terminala bio bi šest milijardi kubnih metara plina godišnje.
