Hrvatska ministrica vanjskih i evropskih poslova Vesna Pusić rekla je u petak kako smatra da se uzbuđenje zbog puštanja na slobodu optuženog ratnog zločinca Vojislava Šešelja moglo spriječiti "jednom rečenicom" nekog srbijanskog dužnosnika.

 Pusić je, gostujući u emisiji "Javna stvar" HTV-a, podsjetila da su ključne institucije kad je riječ o Šešelju Haaški sud, tužiteljstvo i Vijeće sigurnosti.

 "Na dan objavljivanja odluke o puštanju mi smo odmah reagirali na to", rekla je ministrica, podsjećajući da je reagirao predsjednik Hrvatske, te da se ona obratila ministrima vanjskih poslova EU smatrajući da Šešeljev "ratnohuškački govor" ometa napredak koji donose evropske integracije. Također je spomenula da će hrvatski predstavnik u UN-u iduće sedmice govoriti o tome prilikom podnošenja izvještaja o radu Haaškog suda u Vijeću sigurnosti. 

 "Mislim da se cijeli cirkus dao spriječiti jednom rečenicom od nekog visokog dužnosnika u Srbiji, ne zato što su oni odgovorni, nisu odgovorni za puštanje iz zatvora, ali jednom rečenicom kojom bi se Srbija formalno i javno distancirala od onoga što Šešelj govori", rekla je Pusić. 

 Ona smatra da Šešelj dobiva na važnosti zbog monstruoznosti onoga što govori, ali da u "činjenično-političkom smislu" on zapravo više i ne postoji. 

 Pusić je u emisiji podržala odluku predsjednika vlade Zorana Milanovića da ne ode u Beograd na sastanak 16 zemalja iz srednje i istočne Europe s Kinom, na koji će umjesto njega ići ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić. 

 "Mislim da ekonomske štete tu nema", rekla je Pusić, koja također smatra da je Milanovićeva odluka o neodlasku u Beograd usljed rasprave o Šešelju umjerena. 

 Pusić je utorak i srijedu provela u Bruxellesu na sjednica ministara NATO-a, gdje su tema bile Rusija i stanje u Ukrajini. 

 "U ovom trenutku zaista je niska razina komunikacije između Rusije i Zapada, ali ja ne mislim da je to hladnoratovska situacija. Jer su okolnosti sasvim drugačije, za vrijeme Hladnog rata nije postojala nikakva ekonomska i energetska međuovisnost. A danas postoji vrlo visoki stupanj i energetske i ekonomske međuovisnosti između Zapada i Rusije, Europe i Rusije", rekla je. 

 Kad je riječ o odnosima između Zapada i Rusije, Pusić je važnost komunikacije naglasila i u kontekstu nedavne izjave ruskog predsjednika Vladimira Putina da odustaje od plinovoda Južni tok, koji je bio trn u oku Europskoj uniji. 

 "Ja svakako mislim da postoji interes pa i potreba da se nekakva komunikacija s ruskom stranom održi. Ja mislim da NATO nije prva organizacija koja treba to raditi, ali Europska unija jest", naglasila je. 

 U emisiji je bilo riječi i o članstvu Crne Gore i Makedonije u NATO-u. 

 Pusić je potvrdila da to nije bila tema sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a, ali da je ona o tome razgovarala s kolegama ministrima. Podsjetila je na odluku od prošlog ljeta da će ministri vanjskih poslova NATO-a najkasnije krajem 2015. razmotriti ispunjava li Crna Gora kriterije za članstvo i na temelju toga donijeti odluku o slanju pozivnice za članstvo. 

 "Mi podupiremo članstvo Crne Gore, mi smo čak smatrali da je Crna Gora već trebala dobiti pozivnicu", rekla je. 

 Što se pak članstva Makedonije tiče, tu ima velikih prepreka, a Hrvatska želi Makedoniju i u NATO-u i u EU, poručila je Pusić.