U 57 crnogorskih medija radi ukupno 809 novinara s prosječnom zaradom od 470 eura, što je manje od državnog prosjeka koji iznosi osam eura više, navodi se u analizi "Socijalni položaj novinarske profesije u Crnoj Gori", koju je danas u Podgorici predstavio Centar za demokraciju i ljudska prava (CEDEM). 

Analiza je pokazala da je svakom petom novinaru u Crnoj Gori plaća u prethodnih godinu dana smanjena, što je značajno izraženije u printanim u odnosu na elektronske medije (35,5 prema 14,1 posto), odnosno u privatnim u odnosu na državne (30 prema 10 posto). 

- U istraživanju je sudjelovalo 35,7 posto novinara koji rade na televiziji, 29,3 posto koji rade u dnevnoj štampi, 5,3 posto novinara u internet medijima, 2,7 posto onih koji rade u sedmičnoj štampi i dva posto onih koji rade u informativnim agencijama - kazao je analitičar CEDEM-a Miloš Bešić. 

Prema njegovim riječima, od svih medija obuhvaćenih uzorkom 53,3 posto su u državnom, a 46,7 posto u privatnom vlasništvu, prenosi Tanjug pisanje crnogorskih medija. 

Zanimljiv podatak iz analize je da su u medijima u Crnoj Gori novinari u većoj mjeri ženskog spola (61,3 posto) nego muškog - 38,7 posto. 

Bešić je naveo i da su novinari "solidno" obrazovani u prosjeku - točnije, 78 posto novinara je završilo fakultet, a u odnosu na tip vlasništva obrazovna struktura u državnim/javnim medijima je nešto povoljnija u odnosu na privatne medije. 

Od ukupnog broja anketiranih preko tri četvrtine imaju stalni radni odnos, preko 13 posto su zaposleni na određeno, dok je ostatak (nešto preko 11 posto) zaposlen honorarno ili ima nedefinisan status. 

Istraživanje je pokazalo da je prosječna neto plaća novinara u Crnoj Gori oko 470 eura i da u tom pogledu ne postoje značajna odstupanja u odnosu na kategoriju medija. 

Više od jedne četvrtine novinara je izjavilo da njihove kolege nemaju istu plaću kao i oni, a pritom rade iste poslove, skoro 55 posto ispitanih novinara je izjavilo da plaću prima redovno, uz gotovo 29 posto onih koji su naveli da je to "uglavnom redovno". 

Nešto više od 45 posto novinara ima osmosatno radno vrijeme, međutim oko 30 posto ih radi više od osam sati dnevno. 

Prema Bešićevi riječima, skoro jedna četvrtina novinara svakodnevno radi prekovremeno, uz gotovo jednu petinu onih koji prekovremeno rade nekoliko puta sedmično. 

Gotovo svaki drugi novinar ne dobiva naknadu za prekovremeni rad, a samo 18 posto dobiva u potpunosti naknadu za ovaj tip rada, pojašnjava on i dodaje da se prekovremeni rad značajno manje naplaćuje u privatnim medijima u odnosu na državne, a razlika postoji i kada je riječ o tipu medija - u elektronskim se u manjoj mjeri naplaćuje prekovremeni rad u odnosu na printane medije. 

Više od 68 posto novinara ima sedmično dva slobodna dana, preko 22 posto ima samo jedan dan sedmično slobodno, uz 3,3 posto onih koji nemaju nijedan slobodan dan, dok svaki deseti novinar nema redovan godišnji odmor. 

Kada je riječ o rodnom aspektu istraživanje je pokazalo da su u nešto većoj mjeri ispitanici odgovorili da muškarci imaju bolji tretman. U ovom pogledu, poslodavci i urednici su najmanje diskriminativni, a najveći stupanj diskriminacije izražava javnost, odnosno građani. 

Inače, gotovo 60 posto novinara smatra da državni mediji imaju bolje uvjete poslovanja, a zanimljiv je i podatak da je samo 17,3 posto novinara izjavilo da su članovi novinarskih udruženja. 

Istraživanje je provedeno u razdoblju od septembra do novembra ove godine.