Goran Hadžić traži privremeno oslobađanje zbog bolesti

Ratni zločinac preživio infarkt u Sheveningenu

Redakcija
29.01.2015 18:11

Bivši lider Srba u Hrvatskoj Goran Hadžić zatražio je danas od Haškog tribunala, koji mu sudi po optužnici za zločine nad Hrvatima, da ga pusti na privremenu
slobodu zbog bolesti.

Sve informacije o Hadžićevom zdravstvenom stanju redigovane su u zahtjevu odbrane. Tribunal ih, također, ne saopštava, budući da se, bez dozvole optuženog, one smatraju povjerljivim i privatnim.

Hadžić je, po nezvaničnim informacijama, krajem oktobra prošle godine, preživio infarkt u sudskom pritvoru. Od tada je proces ratnom predsjedniku Republike Srpske Krajine u prekidu.

U hitnom zahtjevu, odbrana traži od sudija da Hadžića smjesta puste na privremenu slobodu radi liječenja, zato što za to, kako tvrde, nema uslova u pritvoru u Sheveningenu, prenijela je Beta.

Po zahtjevu branilaca, Hadžić bio na privremenoj slobodi bio najmanje četiri mjeseca. Precizirajućći da je danas završen prvi dio liječenja, odbrana navodi da je u sljedećim planiranim fazama tretmana neophodno da se pacijent što više odmara "što je nemoguće u pritvorskim uslovima".

"Hadžića često bude drugi pritvorenici, on nema određenog njegovatelja i nije mu pružena njega koja bi omogućila njegov oporavak...Zadržati Hadžića u pritvoru tokom ove ključne faze njegovog liječenja, uzimajući u obzir sve okolnosti, bilo bi nečovječno i i lišilo bi ga najbole prilike", piše u zahtjevu, uz ocjenu da pritvor "nije primjereno mjesto za Hadžića u ovoj kritičnoj fazi".

Odbrana se poziva na odluke kojim je Tribunal privremeno oslobodio generale Momira Taliča i Đorda Đukića zbog neizlječive bolesti. Obojica su umrla ubrzo po oslobađanju.

Po odbrani, Hadžić bi se obavezao da se sa privremene slobode poslije liječenja vrati na nastavak suđenja pred Tribunalom.

Raspravno vijeće nedavno je naložilo da Hadžića pregledaju dva nezavisna ljekara-specijaliste i da sudije obavijeste da li će, kada i pod kojim uslovima optuženi biti spreman za nastavak procesa. Vijeće, kojim predsjedava belgijski sudija Guy Delvoi, odluku o Hadžićevom zahtjevu donijet će uskoro.

Hadžića su, kao posljednjeg optuženog u bjekstvu, vlasti Srbije uhapsile u ljeto 2011. Suđenje je počelo u oktobru 2012. U trenutku prekida procesa, u toku je bila Hadžićeva odbrana.

Optužnica Hadžića tereti za progon Hrvata na rasnoj, vjerskoj i političkoj osnovi, istrebljenje, ubistva, nezakonito pritvaranje, mučenje, nečovječna djela, deportaciju i prisilno premeštanje, 1991-93. u istočnoj Slavoniji i Kninskoj krajini. Ta djela kvalifikovana su kao zločini protiv čovječnosti.

Optužen je i za kršenje zakona i običaja rata: ubistva, mučenje, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje naselja neopravdano vojnom potrebom, uništavanje vjerskih objekata i pljačku privatne i javne imovine.

Cilj tih zločina, po optužnici, bilo je trajno i nasilno uklanjanje nesrpskog stanovništva radi uključivanja velikog dijela teritorije Hrvatske u ujedinjenu srpsku državu.

U tom "udruženom zločinačkom poduhvatu", po optužnici, Hadžić je učestvovao zajedno sa tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem, Milanom Martićem, Milanom Babićem, Jovicom Stanišićem, Frankom Simatovićem zvanim Frenki, Vojislavom Šešeljem, Radovanom Stojčićem zvanim Badža, generalima JNA Veljkom Kadijevićem i Blagojem Adžićem, Radmilom Bogdanovićem, Mihaljem Kertesom i Željkom Ražnatovićem zvanim Arkan.

NA VRH