Kosovo se, po mišljenju analitičara, sedam godina po proglašenju nezavisnosti našlo pred najvećim izazovom, sličnom začecima kriza i ratova - masovnim egzodusom stanovništva, prenosi Tanjug pisanje prištinskog dnevnika "Koha Ditore", povodom godišnjice nezavisnosti Kosova.

"To se smatra suštinskim pokazateljem koji govori da su kosovske institucije doživjele neuspjeh", ocijenio je taj prištinski dnevnik, navodeći da na Kosovu još nisu uspjela zaživjeti tri osnovna stupa: parlament, vlada i sudstvo.

Međutim, prenosi "Koha Ditore", najveći izazov pred kojim se našlo Kosovo za ovu godišnjicu, što po mišljenju analitičara sliči na krizna i ratna žarišta, je masovni egzodus stanovništva, što se smatra za suštinski pokazatelj neuspješnog rada institucija.

List "Zeri" piše da je Kosovo u dubokoj ekonomskoj krizi, krajnjem siromaštvu, velikoj nezaposlenosti, s kriminalom i korupcijom na najvišoj razini.

"U svoj sedmi rođendan Kosovo ulazi bolno, jer ga je masovni egzodus teško 'ranio'", ocijenio je list, navodeći da Kosovo tijekom proteklih sedam godina nikada nije bilo "bolesnije" u socijalnom i ekonomskom pogledu.

"Put Kosova u proteklih sedam godina je bio koliko težak, toliko i izazovan u mnogim oblastima. Ali, godina koju smo za sobom ostavili, a koju je karakterizirala šestomjesečna blokada, ostat će upamćena kao izgubljena godina u svim segmentima. Za proteklih sedam godina državnosti Kosovo je priznalo 106 zemalja, a za razliku od prethodnih godina, u 2014. Kosovo su priznale samo četiri države. Odgovornost za sve te neuspjehe pada na lidere institucija, ali i političkih partija", piše list.

Dan pred godišnjicu po gradovima ima manje zastava, dok u Prištini, glavnom gradu Kosova, vlada mračno raspoloženje, podvlači "Zeri".

Ekonomski eksperti navode da je u posljednjih sedam godina gospodarstvo u stalnom padu.

Ibrahim Redžepi, direktor Instituta "Strass", rekao je da svi ekonomski pokazatelji bilježe pad koji se odražava na rast nezaposlenosti i siromaštva.

"Sadašnja razina rasta nije dovoljan za nadilaženje velikih ekonomskih i socijalnih problema koji se nastavljaju gomilati. Na održavanje pozitivnog nivoa rasta je uglavnom utjecao javni sektor koji je prvo karakterizirao veliki broj stranih investicija, koje su se kasnije počele smanjivati", ukazao je Redžepi.

Prema njegovim riječima, struktura investicija nije bila dobra jer nije garantirala dugoročni razvoj, uglavnom zbog fokusa koji je stavljen na cestovnu infrastrukturu.

"Istovremeno, kao da su bili zaboravljeni ostali značajni sektori koji su mogli utjecati na kvalitetu života, standard i zapošljavanje, kao što su obrazovanje, zdravstvo, poljoprivreda", rekao je Redžepi za dnevnik "Kosova Sot".

On je precizirao da je trgovinski deficit sa 1,7 milijardi eura porastao na 2,2 milijarde, prenio je Tanjug.