Na zaključnom ročištu u beogradskom Višem sudu u petak bi mogla da bude donijeta odluka u postupku rehabilitacije četničkog zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića, piše Danas.

Prema riječima Olivera Antića, jednog od punomoćnika podnosioca zahtjeva za rehabilitaciju i savjetnika predsjednika Srbije, ispunjeni su svi zakonski uslovi da se to desi.

Dodatni indikator da bi na ročištu zakazanom za 27. februar moglo da dođe do konačne odluke je i to što se suđenje premješta u Veliku sudnicu Palate pravde.

- Moguće je da će sudsko vijeće na sljedećem ročištu donijeti odluku, ali to ne možemo da znamo. Ispunjeni su svi zakonski uslovi da do toga dođe. Također, imajući u vidu da je pravo na suđenje u razumnom roku Ustavom zagarantovano pravo, a da se ovaj proces vodi već osam godina, dužina suđenja je premašila svaku mjeru, rekao je Antić.

Na posljednjem ročištu koje je bilo održano u septembru prošle godine, zbog promjene u sastavu sudskog vijeća proces je bio odložen na neodređen vremenski period.

Proces rehabilitacije Dragoljuba Mihailovića je pokrenut 2006. godine, na inicijativu njegovog unuka Vojislava Mihailovića, a prvo ročište je bilo održano 2010. godine.

U međuvremenu, zahtjevu su se pridružili Srpska liberalna stranka, na čelu s Kostom Čavoškim, Udruženje pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini, Udruženje političkih zatvorenika i žrtava komunističkog režima, profesorica međunarodnog prava Smilja Avramov i drugi.

Zahtjevom za rehabilitaciju se traži od suda da poništi presudu od 15. jula 1946. godine, kojom je Mihailović osuđen na smrt streljanjem, kao i vraćanje građanskih prava.

Podsjetimo, pod komandom Draže Mihailovića ravnogorske četničke formacije su tokom Drugog svjetskog rata počinile strašne ratne zločine.

Žrtve četničkog terora bili su pripadnici srpskog, hrvatskog, crnogorskog naroda, zatim mnogobrojni simpatizeri i pripadnici partizanskog oslobodilačkog pokreta, ali najviše su stradali Bošnjaci.

Naime, četničke jedinice pod komandom Mihailovića izvršile su užasne zločine nad Bošnjacima, naročito u istočnoj Bosni i na Sandžaku, što je imalo sva obilježja genocida.