REGION

NIJEMI VRISAK Ovo su poruke koje su Kragujevčani ostavili pred odlazak na strijeljanje

Stradali u Drugom svjetskom ratu

(Mi. K.)

21.10.2015

Stihovi Krvave bajke nisu ispisani samo u čuvenoj pjesmi Desanke Maksimović. Na današnji dan 1941. godine žvrljana su drhtavim rukama na đačkim knjižicama, ličnim kartama i poleđinama koverata. Pisali su ih ljudi znajući da će biti posljednji pozdrav koji nikada neće moći da izgovore voljenima.

"Na ovom mjestu upisaće se eventualne promjene" iskucao je neko u đačkoj knjižici dječaka sa slike. Neko ko nije ni slutio da će ta eventualna promjena biti smrt.

Znajući da će ga čizme stranih vojnika odvesti na strijeljanje, momak je običnom olovkom jedino stigao da napiše "Dragi mama i tata, posljednji put".

poruke

Muzej u Kragujevcu čuva na desetine takvih pozdrava. Jedan pripada Radoslavu Simiću.

"Zbogom, Mico. Ja danas pogiboh. Zbogom, srce. Posljednja mi misao na tebe. Budi sretna, sine i bez mene" napisao je čovjek, vjerovatno svojoj kćerkici.

poruke-1

Opraštala su se djeca od roditelja, rastajali su se roditelji od djece. Jedan očajan otac stigao je jedino ovo da poruči mališanima:

"Miro, poljubi djecu umjesto mene. Slušajte mamu djeco i čuvajte se. Zbogom zauvijek, vaš tata Laza".

poruke-2

Teško je povjerovati da je ovakvo zvjerstvo ljudsko biće moglo da počini drugome.

Još je teže ako znamo da je to učinjeno najmanje 2.400 puta. Toliko je bilo ubijenih. Prije 74 godine strjeljački vod bez milosti ubio je 40 djece mlađe od 15 godina, ubijen je i 261 srednjoškolac.

Čuveni naučnik Nikola Tesla u svom zaboravljenom vapaju napisao je dirljiv tekst "mi smo srpska djeca, pucajte". Nikada ih ne zaboravimo.

Kod spomenika "Peto tri" vjence su položili predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, gradonačelnik Kragujevca Radomir Nikolić, i brojne delegacije.

poruke-3

Manifestacijom "Veliki školski čas", koja se održava od 1971. godine, Kragujevac i Srbija svake godine svetu šalje poruku da se nikada i nigdje ne ponovi takav zločin kada su njemački okupatori u jednom danu strijeljali više hiljada civila.

Taj događaj predstavlja jedan od najvećih zločina njemačke vojske u Drugom svjetskom ratu, i jedan je od najtragičnijih koji se dogodio na tlu Srbije u tom ratu, piše portal 24 sata.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.