U Hrvatskom saboru u srijedu je obilježena 21. godišnjica genocida u Srebrenici, gdje je istaknuto da pred težinom srebreničkog zločina civilizirani svijet ne smije ostati ravnodušan te poručeno da se jedino istinom, priznanjem zločina i prihvaćanjem odgovornosti za zločine otvara put prema katarzi bez koje istinsko pomirenje, saradnja i dijalog nisu mogući.

"Čini se da svijet nije izvukao pouku iz tog masovnog pokolja jer pravda nije zadovoljena, žrtve nisu dobile zadovoljštinu, a mi kao civilizacija sve smo dalje od mira", kazao je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić čija je stranka BM 365-Stranka rada i solidarnosti zajedno s nezavisnom zastupnicom Erminom Lekaj Prljaskaj, Vijećem bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba i Kulturnim društvom Bošnjaka Hrvatske "Preporod" organizirala komemorativni program u Saboru.

Bandić je naglasio da ni nakon 20 godina istina o Srebrenici nije potpuna niti su počinitelji odgovarali za svoja zlodjela.

"Danas kada smo svjedoci burnih previranja i ratnih stradanja hiljada ljudi širom svijeta, trebamo graditi demokratsko i slobodno društvo u duhu tolerancije i solidarnosti, poštivanja ljudskih prava i prava nacionalnih manjina jer time ispunjavamo obavezu prema onima koji su patili u vremenima kada su ovi principi bili pogaženi. To dugujemo i svima onima nevino stradalima u Srebrenici", poručio je.

Predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner kazao je da je genocid u Srebrenici na svjetlo dana iznio svu bezobzirnost i brutalnost njegovih počinitelja kao što je razotkrio i svu nesposobnost dotadašnje međunarodne politike i nevoljkost da se reagira prema srbočetničkoj agresiji na području Jugoistočne Evrope te svjesno zatvaranje očiju, okretanje glave od zločina koji su se događali najprije u Hrvatskoj, a onda i u BiH.

Naglasio je da se obilježavanjem tog tragičnog događaja u Saboru još jednom izriče oštra i nedvosmislena osuda svakog zločina počinjenog iz vjerske, rasne ili nacionalne mržnje kao i osuda svih koji još danas negiraju da je u Srebrenici počinjen planirani masovni zločin, "najteži na tlu Europe nakon Drugog svjetskog rata".

"U svakom negiranju ili prikrivanju istine ili relativiziranju zločina leži klica budućih mržnji, budućeg nasilja i novih još krvavijih ratova i zločina. Jedino istinom, priznanjem zločina i prihvaćanjem odgovornosti za zločine otvara se put prema katarzi bez koje istinsko pomirenje, saradnja i dijalog nisu mogući", učio je Reiner.

Ustvrdio je i da je Srebrenica bila i ostala poraz čitavog čovječanstva - poraz ljudskosti i opomena da zlo u svakom trenutku može prevladati te da krvavo iskustvo genocida u Srebrenici obavezuje čitavo čovječanstvo, "a pogotovo nas na području Jugoistočne Europe da ustrajemo na razotkrivanju i osudi svih zločina te privođenju svih zločinaca pravdi".

"Sve dok postoji državno politička ideja koja je stajala, ne samo iza srebreničkog genocida, koji je ne početak, već vrhunac zločina začetih u Hrvatskoj 1991., i prijetnja ostvarenja te državno-političke ideje, žrtve i Ovčare i Srebrenice neće biti mirne, a pravda neće biti ostvarena", kazao je novinarima nakon komemorativnog programa tehnički ministar kulture Zlatko Hasanbegović.

Podsjetio je da je Sabor 2009. ustanovio Dan sjećanja na žrtve srebreničkog genocida.

Predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Harun Omerbašić kazao je da se od 8372 srebreničke žrtve, traga za više od hiljadu ljudi te pokušava sastaviti ostatke 600 ljudi. Pozvao je one ljude koji imaju informacije, iako su neki napustili BiH, a neki se nalaze u drugim republikama bivše Jugoslavije, da daju informacije i pruže mogućnost da se te ljude dostojanstveno pokopa.

"Odričemo se osvete, želje za poravnavanjem računa i onoga što je moglo motivirati krvnike, ali insistiramo na pravdi. Na pravdi koja će sve one Karadžiće i Mladiće dovesti pred kakvo takvo lice pravde", naglasio je Omerbašić.

Nezavisna zastupnica Ermina Lekaj Prljaskaj istaknula je da je tragedija Srebrenice duboko potresla svjetsko javno mnijenje te natjeralo političke elite na poduzimanje odlučujućih koraka.

"Time su stvorene pretpostavke za operaciju Oluja koja je Hrvatskoj osigurala teritorijalnu cjelovitost, a BiH donijela završetak rata. Žrtva Srebrenice time je duboko ugrađena u temelje savremene hrvatske državnosti te je stoga opravdano da se u ovom visokom domu obilježava ova tužna godišnjica", kazala je.

Genocid u Srebrenici događao se između 13. i 19. jula 1995., u kojemu je ubijeno 8372 bošnjačkih muškaraca s područja enklave Srebrenice od strane Vojske Republike Srpske i paravojne formacije Škorpioni tokom rata u BiH.

Srebreničku enklavu je 1993. Vijeće sigurnosti UN-a proglasilo zaštićenom zonom, a zauzele su je srpske snage 11. jula 1995. Prema standardnim podacima, srpske snage ubile su između oko 8 hiljada nenaoružanih Bošnjaka u dobi od 13 do 77 godina.