Iako je detektivska djelatnost postojala još u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, Srbija je tek nedavno dobila prvih 30 licenciranih detektiva i dvije licencirane detektivske agencije.

Naime, Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), koje je shodno Zakonu o detektivskoj djelatnosti zaduženo za obuku detektiva, licenciranje detektiva i agencija i vršenje nadzora nad obavljanjem detektivske djelatnosti, tijekom ove godine započelo je proces licenciranja koji će trajati do kraja godine.

Tačan broj

Goran Trivan, predsjednik Grupacije detektivskih agencija u gospdarskoj komori Srbije i osnivač i vlasnik privatne detektivske agencije "Protekta" - jedne od prve dvije licencirane detektivske agencije u Srbiji, rekao je Tanjugu da je od MUP-a do sada licence za rad dobilo 30 detektiva.

"Točan broj detektivskih agencija i detektiva u Srbiji znat će se do kraja godine kada se okonča proces izdavanja licenci", precizirao je Trivan koji u izjavi za Tanjug govori i o detektivskoj djelatnosti, uslugama, odnosu prema klijentima, suradnji s policijom.

Ukazujući da se detektivska djelatnost, iako je postojala u Srbiji još u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, i dan danas mistificira.

"Sada, s obzirom da imamo zakon koji uređuje detektivsku djelatnost, možemo reći da detektivi uvijek spremno priskaču u pomoć kako fizičkim osobama koja im se obrate tako i pravnim", naveo je Trivan.

Po njegovim riječima detektivske agencije u Srbiji pružaju svojim klijentima različit dijapazon svojih usluga.

Od usluga za fizička lica, on je izdvojio segment pomoći obitelji kada su u pitanju problemi s djecom koja su, kako je naveo, u pred-deliktnom ili deliktnom stanju, zatim kućne krađe i probleme u vezi s narkomanijom.

U Srbiji ozbiljnu perspektivu imaju detektivske istrage za velike korporacije i kompanije koje sve više angažiraju upravo detektive.

Velike korporacije mahom traže provjere životopisa - kada neko aplicira za određeno radno mjesto, kao i konzalting o tome kako sprječiti kompanijske krađe i pronevjere, kako zaštiti poslovnu tajnu i kako očuvati sigurnost poslovanja korporacije, naveo je detektiv s prvom licencom u Srbiji koja mu je dodijeljena u veljači ove godine.

On je napomenuo da detektivi često angažiraju i poligrafiste kada su u pitanju kompanijske unutarnje istrage.

Ističući da se u radu detektiva diskrecija podrazumijeva, Trivan je ukazao da je povjerljivost jedno od najvažnijih načela u detektivskom radu.

"Kada detektivi ne bi mogli osigurati apsolutnu diskreciju i garantirati klijentu da će sve tajne i tijekom angažiranja detektiva ostati samo njegove tajne, sve ovo ne bi imalo smisla", napomenuo je.

Po njegovim riječima, kada detektiv primijeti neko kazneno djelo tijekom svog rada, obvezan je prijaviti ga policiji.

"Sam Zakon o detektivskoj djelatnosti upravo to i predviđa što je obveza i svakog građanina", napomenuo je detektiv.

Od niza zanimljivih slučajeva na kojima je radio tijekom višegodišnje karijere, Trivan je za Tanjug ispričao slučaj koji je na njega ostavio veliki utisak.

U pitanju je bila potraga za nestalom osobom, na kojem je agencija radila prije sedam-osam godina.

Majka je krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća, zbog nemogućnosti da prehrani sebe i novorođenče, ostavila bebu ispred jedne beogradske kompanije i odatle otišla vlakom za Švedsku, kako bi mogla osigurati egzistenciju.

Nakon više desetljeća vratila se u Srbiju sa željom da pronađe sina i ostavi mu što je stekla u Švedskoj, a drugu djecu nije imala.

Zbog toga je zatražila pomoć detektivske agencije i nakon tri mjeseca potrage detektivi Protekte pronašli su njenog sina u Skoplju.

"Imali smo njegov mobilni telefon, ali naša interna pravila kažu da bez obzira na to tko nas angažira, ako pronađena osoba ne želi stupiti u kontakt s klijentom mi to nećemo omogućiti", ukazao je Trivan.

U prvom razgovoru s tim čovjekom prvo je, kako je naveo, provjerio zna li da je usvojen i pošto je znao, pitao ga je zna li svoje pravo ime.

"Rekao je da zna, ali je rekao ime pod kojim je službeno zaveden pa sam ja tada, čovjeku koji je 1967. godište, rekao njegovo pravo ime kao i pravi datum rođenja, jer je imao službeno zavedeni datum rođenja u veljači, a rođen je zapravo u ožujku.

"Priča je završena pozitivno, sin je upoznao svoju biološku majku", naveo je detektiv.

Inače, da bi netko postao privatni detektiv mora prije svega biti državljanin Srbije, kao i visokoškolsko obrazovanje što, prema Trivanovim riječima, ovu profesiju podiže na višu razinu.

Psihofizička sposobnost

"Jedan od uvjeta za dobivanje detektivske licence je i da kandidat nije osuđivan, da nije imao problema sa zakonom, kao i da ima liječničko uvjerenje da je psihofizički sposoban za obavljanje detektivskih poslova", naveo je Trivan koji je i sveučilišni profesor na predmetima koji se tiču sigurnosti i detektivske djelatnosti.

Polaganje stručnog ispita obavezno je za sve kandidate, a oni koji nemaju iskustvo u policijskim ili detektivskim poslovima, prije ispita, moraju pohađati obuku koju organizira MUP.

Stručni ispit se polaže pred komisijom MUP-a, nakon čega kandidati koji ga polože, dobiva licencu za obavljanje detektivskih poslova.

Kada je u pitanju nošenje oružja, aktualni zakon o detektivskoj djelatnosti predviđa da detektivi u Republici Srbiji mogu nositi vatreno oružje u smislu zaštite svoje osobne sigurnosti, a ne u svrhu obavljanja detektivske djelatnosti.

"Procedura je slična kao i za svakog drugog građana i u pitanju je osnova za zaštitu svoje osobne sigurnosti", rekao je Trivan.