Referendum u Republici Srpskoj za Hrvatsku nije prihvatljiv i očekujemo da vlasti u Beogradu utječu na čelnike RS-a i odvrate ih od toga, rekao je u srijedu hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač.
Hrvatska je zemlja koja je supotpisala Daytonski sporazum, te kao takva želi da Bosna i Hercegovina opstane kao država, da napreduje prema članstvu u Evropskoj uniji, te da Hrvati tamo budu ravnopravni i ustavotvorni i zato za nas referendum u Republici Srpskoj nije prihvatljiv, izjavio je ministar Kovač, javila je Hina.
"Sve to nije kompatibilno s nekakvim referendumima o samostalnosti i izdvajanju Republike Srpske. To je za nas neprihvatljivo i mi očekujemo i da će državni vrh Srbije učiniti odgovarajući utjecaj na čelnike Republike Srpske i odvratiti ih od tih nakana", rekao je Kovač.
Predsjednik i premijer Srbije Tomislav Nikolić i Aleksandar Vučić sastat će se u četvrtak s političkim vođama Srba u BiH u povodu referenduma o Danu Republike Srpske zakazanog za 25.septembra, pošto je Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC) vlastima Republike Srpske (RS) poručilo da odustanu od referenduma.
Danas je u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova pod Kovačevim predsjedanjem održan sastanak vladinog Povjerenstva za praćenje provedbe prijelaznih mjerila u pregovaračkim poglavljima 23. i 24. o pristupanju Republike Srbije u EU, na kojem su, između ostalih, sudjelovali i ministar pravosuđa Ante Šprlje i ministar branitelja Tomo Medved.
Povjerenstvo se prvi put sastalo krajem jula, a danas je rezimiralo zadaće određene na prvoj sjednici, rekao je Kovač na konferenciji za novinare poslije sastanka.
Hrvatsko je ministarstvo pravosuđa od srpskog resornog ministarstva tražilo da u skladu s preuzetim obavezama nastavi dostavljati podatke što je prestalo činiti 2011., rekao je ministar pravosuđa Ante Šprlje, zamjenik predsjednika Povjerenstva.
"Mi tražimo samo ono na što se Srbija obavezala, dakle razmjenu podatka", istaknao je Šprlje, dodavši kako Hrvatska svoje obaveze ispunjava.
"Republika Hrvatska, kao i sve ostale članice EU-a, te međunarodna zajednica, očekuju i da se Srbija u svojim postupanjima prilagodi traženjima Haaškog suda s obzirom da su potpisnici ispunjavanja onih obaveza koje proizlaze iz saradnje s njim", zaključio je Šprlje, referirajući se na izručenje traženih građana, te na prilagodbu onih propisa koji nisu u skladu s haaškim pravilima.
Ministar Kovač je istakao kako "ova hrvatska vlada, te Hrvatska kao država, ne sudjeluje u nekim besplodnim raspravama i napadima koje kao zemlja doživljavamo od Republike Srbije".
"Mi ne sazivamo diplomatski zbor, ne napadamo Srbiju s nekim referencama iz historije i Drugog svjetskog rata, nego želimo normalno sarađivati i to na temelju dobrosusjedskih odnosa i u evropskom duhu", zaključio je Kovač, dodavši kako Hrvatska želi da Srbija počne izvršavati svoje obveze, u čemu joj je službeni Zagreb spreman pomoći.
